Prijedlog idejnog rješenja novog grba sutra pred odborncima Skupštine Grada

Komisija za propise, predstavke i sprovođenje Etičkog kodeksa Skupštine Grada, razmatrajući na današnjoj sjednici usklađenost Prijedloga zaključka o prihvatanju Nacrta statutarne odluke o utvrđivanju simbola Grada Banja Luka sa Ustavom, zakonom i Statutom nije imala primjedbi na Prijedlog idejnog rješenja novog grba.

Ovaj Prijedlog naći će se na sutrašnjoj sjednici Skupštine Grada.

Banja Luka u ovom momentu nema simbole-grb i zastavu, s obzirom na to da je Ustavni sud RS još u februaru 2013. godine proglasio grb Banje Luke neustavnim.

-Ukoliko Skupština Grada na sutrašnjem zasjedanju prihvati ovaj Prijedlog zaključka o prihvatanju Nacrta statutarne odluke o utvrđivanju simbola Grada Banja Luka ići će se na javnu raspravu, koja će trajati 21 dan i u okviru koje će šira javnost moći iznijeti svoje sugestije, kazao je gradonačelnik Igor Radojičić tokom sjednice Komisije.

On je napomenuo da predmet sutrašnje rasprave treba da budu Statuom propisani tekstualni opis i idejno rješenje grba, čiji je prijedlog uradio najpoznatiji srpski heraldičar Dragomir Acović, a jednoglasno prihvatila Komisija za izradu grba na čijem je čelu.

-Dakle, Skupštna Grada usvaja tekst statutarne odluke, a ne crtež. Svi detalji se razrađuju poslije, naglasio je gradonačelnik, te dodao da će se na sutrašnjem zasjedanju odbornicima obratiti i sam autor – Dragomir Acović.

Predloženo rješenje uobziruje sva pravila tradicionalne heraldike, a sadrži u sebi nekoliko neospornih simbola/elemenata identifikacije sa gradom:
– raspored boja u redoslijedu zastave Republike Srpske (crveno u gornjem dijelu, plavo u srednjem, bijelo-srebrno u donjem dijelu štita), kao pozadinu elemenata na štitu,
– elemente na štitu : tvrđava (Kastel), rijeka (Vrbas), „prut“ – drugi vodotoci, vrh karakterističnog dajak čamca,
– čuvari štita su u alternativama dvije ličnosti iz istorije Baanje Luke (Petar Kočić i ban Milsoavljević) ili primjerci faune koji takođe imaju asocijaciju sa područjem i istorijskom podlogom (jazavac značenje iz Kočićevog djela),
– karakteristična flora – zlatno lišće kestena u postamentu,
– kamena kruna, karakteristična za grbove gradova, sa prepoznatljivim ugrađenim pročeljem Banskog dvora,
– naziv grada ćirilićno i latinično na bijeloj traci u podnožju štita.

– Važno je napomenuti da Statutarna odluka propisuje blazon (opis grba u više nivoa), da u statutarnoj odluci nema “ilustracije” tj. slikovnog prikaza, a da se detaljan prikaz, s aplikacijama za različite varijante, propisuje etalonom (izvornikom), koji se izrađuje na osnovu blazona i statutarne odluke i koji je provedbeni akt koji donosi gradonačelnik, navedeno je u Nacrtu statutarne odluke.

Prema pravilima heraldike, dr Acović predložio je grb u tri veličine: mali grb (koji se najčešće koristi), te srednji i veliki grb (koriste ga samo gradonačelnik i predsjednik Skupštine Grada).

U Nacrtu odluke o utvrđivanju gradskog simbola, koji je utvrdila Komisija za grb, dominira kula ispod koje su dajaci, kao jedni od autohtonih simbola grada na Vrbasu.

U prijedlogu Komisije novi grb opisan je na sljedeći način:

– Na štitu, podijeljeno, gore u crvenom srebrom i crnim spojnicama ozidani kameni bedem u čijem je središtu ista takva dvospartna kula lučno otvorena poljem sa po jednim crno otvorenim prozorom na spratovima i sa priramidalnim srebrenim krovom sa naglašenom strehom, i sa obe strane te kule sa po jednom srebrenom manjom jednospartnom kulom sa po jednim prozorom otvorenim crno i krovom kao što je opisano, a dole srebreno sa plavim suočenim kljunovima dva čamca – dajaka iz bokova štita; preko svega talasasta plava greda iznad istog takvog pruta“, navedeno je, između ostalog, u prijedlogu idejnog rješenja novog grba. Na velikom grbu su, između ostalog, likovi Petra Kočića i bana Svetislava Milosavljevića.

Osim Radojičića, iza predloženog rješenja gradskog grba stoje sljedeći članovi Komisije za izradu grba: Zoran Banović, profesor Akademije umjetnosti, Zoran Pejašinović, istoričar i direktor Gimnazije, Milenko Stanković, profesor AGGF-a, Borivoje Milošević, docent na katedri istorije Filozofskog fakulteta, Bojan Stojnić, istoričar i direktor Arhiva RS i Maja Dodig, profesor AGGF-a.

Gradska uprava je u prošlom mandatu u više navrata pokušavala da utvrdi novi izgled grba grada Banje Luke, ali bez uspjeha. I posljednji pokušaj iz 2015. godine je bio neuspješan, s obzirom na to da su odbornici Skupštine Grada jednoglasno odbili predloženi grb.

Gradonačelnik Radojičić je u januaru pokrenuo novi postupak za izbor grba u želji da Banja Luka, poslije više propalih pokušaja, konačno dobije svoje ključno obilježje. Odlučio se za postupak javne nabavke i pozvan je najpoznatiji srpski heraldičar Dragomir Acović, koji je izradio prijedlog idejnog rješenja grba, prihvatila ga Komisiji za izradu grba i koji će sutra biti razmatran na sjedinici Gradskog parlamenta.