Vijesti 04.04.2017.

Prijedlog idejnog rješenja novog grba sutra pred odbornicima Skupštine Grada

ČITANJE: 4 minute

Komisija za propise, predstavke i sprovođenje Etičkog kodeksa Skupštine Grada, razmatrajući na današnjoj sjednici usklađenost Prijedlog zaključka o prihvatanju Nacrta statutarne odluke o utvrđivanju simbola Grada Banja Luka sa Ustavom, zakonom i Statutom nije imala primjedbi na Prijedlog. Ovaj Prijedlog naći će se na sutrašnjoj sjednici Skupštine Grada.

Banja Luka u ovom momentu nema simbole-grb i zastavu, s obzirom na to da je Ustavni sud RS još u februaru 2013. godine proglasio grb Banje Luke neustavnim.

-Ukoliko Skupština Grada na sutrašnjem zasjedanju prihvati ovaj Prijedlog zaključka o prihvatanju Nacrta statutarne odluke o utvrđivanju simbola Grada Banja Luka ići će se na javnu raspravu, koja će trajati 21 dan i u okviru koje će šira javnost moći iznijeti svoje sugestije – kazao je gradonačelnik Igor Radojičić tokom sjednice Komisije. On je napomenuo da predmet sutrašnje rasprave treba da budu Statuom propisani tekstualni opis i idejno rješenje grba, čiji je prijedlog uradio najpoznatiji srpski heraldičar Dragomir Acović, a jednoglasno prihvatila Komisija za izradu grba na čijem je čelu.

-Dakle, Skupštna Grada usvaja tekst statutarne odluke, a ne crtež. Svi detalji se razrađuju poslije – naglasio je gradonačelnik, te dodao da će se na sutrašnjem zasjedanju odbornicima obratiti i sam autor – Dragomir Acović.

Predloženo rješenje uobziruje sva pravila tradicionalne heraldike, a sadrži u sebi nekoliko neospornih simbola/elemenata identifikacije sa gradom:
– raspored boja u redoslijedu zastave Republike Srpske (crveno u gornjem dijelu, plavo u srednjem, bijelo-srebrno u donjem dijelu štita), kao pozadinu elemenata na štitu,
– elemente na štitu : tvrđava (Kastel), rijeka (Vrbas), „prut“ – drugi vodotoci, vrh karakterističnog dajak čamca,
– čuvari štita su u alternativama dvije ličnosti iz istorije Baanje Luke (Petar Kočić i ban Milsoavljević) ili primjerci faune koji takođe imaju asocijaciju sa područjem i istorijskom podlogom (jazavac značenje iz Kočićevog djela),
– karakteristična flora – zlatno lišće kestena u postamentu,
– kamena kruna, karakteristična za grbove gradova, sa prepoznatljivim ugrađenim pročeljem Banskog dvora,
– naziv grada ćirilićno i latinično na bijeloj traci u podnožju štita.
“Važno je napomenuti da Statutarna odluka propisuje blazon (opis grba u više nivoa), da u statutarnoj odluci nema “ilustracije” tj. slikovnog prikaza, a da se detaljan prikaz, s aplikacijama za različite varijante, propisuje etalonom (izvornikom), koji se izrađuje na osnovu blazona i statutarne odluke i koji je provedbeni akt koji donosi gradonačelnik”, navedeno je u Nacrtu statutarne odluke.

Prema pravilima heraldike, Acović je predložio grb u tri veličine: mali grb (koji se najčešće koristi), te srednji i veliki grb (koriste ga samo gradonačelnik i predsjednik Skupštine Grada).

  

U  Nacrtu odluke o utvrđivanju gradskog simbola, koji je utvrdila Komisija za grb, dominira kula ispod koje su dajaci, kao jedni od autohtonih simbola grada na Vrbasu.

U prijedlogu Komisije novi grb opisan je na sljedeći način:
„Na štitu, podijeljeno, gore u crvenom srebrom i crnim spojnicama ozidani kameni bedem u čijem je središtu ista takva dvospartna kula lučno otvorena poljem sa po jednim crno otvorenim prozorom na spratovima i sa priramidalnim srebrenim krovom sa naglašenom strehom, i sa obe strane te kule sa po jednom srebrenom manjom jednospartnom kulom sa po jednim prozorom otvorenim crno i krovom kao što je opisano, a dole srebreno sa plavim suočenim kljunovima dva čamca – dajaka iz bokova štita; preko svega talasasta plava greda iznad istog takvog pruta“, navedeno je, između ostalog, u prijedlogu idejnog rješenja novog grba. Na velikom grbu su, između ostalog, likovi Petra Kočića i bana Svetislava Milosavljevića.

Osim Radojičića, iza predloženog rješenja gradskog grba stoje sljedeći članovi Komisije za izradu grba: Zoran Banović, profesor Akademije umjetnosti, Zoran Pejašinović, istoričar i direktor Gimnazije, Milenko Stanković, profesor AGGF-a, Borivoje Milošević, docent na katedri istorije Filozofskog fakulteta, Bojan Stojnić, istoričar i direktor Arhiva RS i Maja Dodig, profesor AGGF-a.

Gradska uprava je u prošlom mandatu u više navrata pokušavala da utvrdi novi izgled grba grada Banje Luke, ali bez uspjeha. I posljednji pokušaj iz 2015. godine je bio neuspješan, s obzirom na to da su odbornici Skupštine Grada jednoglasno odbili predloženi grb.

Gradonačelnik Radojičić je u januaru pokrenuo novi postupak za izbor grba u želji da Banja Luka, poslije više propalih pokušaja, konačno dobije svoje ključno obilježje. Odlučio se za postupak javne nabavke i pozvan je najpoznatiji srpski heraldičar Dragomir Acović, koji je izradio prijedlog idejnog rješenja grba, prihvatila ga Komisija za izradu grba i koji će sutra biti razmatran na sjedinici Gradskog parlamenta.

(Unoradio)