Primjedbe na poslovanje Centra za selo: Zapelo na platama
Nakon jučerašnjeg sastanka Savjeta za privredu, zapošljavanje, finansije i budžet grada odlučeno je da mora doći do promjena u Centru za selo. Pojedini članovi savjeta kritikovali su centar da se previše novca izdvaja za plate.
Zaključeno je, između ostalog, da je ovu gradsku instituciju potrebno rasteretiti i usmjeriti na jači razvoj poljoprivrede.
– Savjet je konstatovao da treba da bude redefinisana uloga Centra za selo, da se značajnije može okrenuti poslovima direktnog razvoja i uticaja na razvoj poljoprivrede i ruralnih prostora u skladu sa našim planskim dokumentima i strategijama – kazao je gradonačelnik Slobodan Gavranović novinarima poslije sjednice savjeta.
Povod za takvu ocjenu savjeta, prema njegovim riječima – jeste činjenica da je previsoko učešće troškova centra u ukupnim prihodima koje on ostvaruje ili dobija iz budžeta grada za funkcionisanje. Ili, jednostavnije rečeno, Centar za selo je gradu postao skup projekat. Bilo je i primjedbi da se previše novca izdvaja za plate radnika i da je to potrebno regulisati.
Direktor Centra za selo Milenko Šarić za Press kaže da su te tvrdnje izvučene iz konteksta i da bez obzira na najave da bi trebalo doći do promjena u ovoj gradskoj instituciji, otpuštanja i smanjivanja plata neće biti.
Prema programu rada centra za 2016. godinu održavanje javne rasvjete na seoskom području i izgradnja nove planirani su u značajno manjem obimu.
– U skoro svim mjesnim zajednicama režim rada javne rasvjete često podešavaju neovlašćena lica, što dovodi osim povećanja utroška električne energije i do nesporazuma sa mještanima. Predlažemo da se javna rasvjeta isključi u potpunosti na onim pravcima gdje budu utvrđene nedozvoljene radnje neovlašćenih lica. Izgradnja novih kapaciteta nije planirana, osim u manjem obimu gdje za to postoje opravdani razlozi (npr. Etno-selo Ljubačevo, naselje Babići i dr.) – stoji u programu centra.
– Broj zaposlenih se nije mijenjao šest ili sedam godina, a smanjivan nam je budžet, a obaveza sve više. Mi smo sve svoje obaveze uprkos tome ispunili. Ukupna sredstva za plate su realna i na nivou uobičajenih u ovakvim institucijama – tvrdi Šarić.
Gradonačelnik je rekao da su članovi savjeta svjesni da centar mora imati i radnu snagu zbog poslova koje obavljaju u komunalnoj sferi, ali tih se poslova mogu objektivno rasteretiti.
– U tom pravcu predlagali smo određene odluke Skupštini grada, koja je i donijela zaključak da centar i nadležno odjeljenje predlože novi način izgradnje, upravljanja i korišćenja seoskih vodovoda – naglasio je Gavranović.
On je dodao da taj proces još nije okončan, a da je stanje kapaciteta seoskih vodovoda poslije urađene analize takvo da gradska služba ne može da ih preuzme, jer pojedini vodovodi koji su rađeni decenijama prije nemaju ni dokumentaciju.
– Ostaje da vidimo da li će novi model upravljanja seoskim vodovodima biti riješen na način da se povjere nekom preduzeću ili formiranjem posebnog preduzeća u toj oblasti, ili one vodovode koje je moguće predati gradskom “Vodovodu” kako bi sistem snabdijevanja vodom bio jedinstveno posmatran kao jedna funkcija sa mjesta stručne institucije – kazao je on.
Međutim, do tog rasterećenja teško da će uskoro doći. Šarić je kazao da postoji potreba da “svi vodovodi budu pod jednim krovom”, ali da je to neizvjesno zato što infrastruktura na seoskom području nije identična onoj na urbanom i ti vodovodni sistemi nisu integrisani u jedinstvene tehnološke cjeline, što bi moralo da bude po zakonu. Ako i upravljanje seoskim vodovodima ode u ruke nekog preduzeća, to bi značilo da bi ono moralo da preuzme tehničku službu Centra za selo, pojašnjava Šarić.
– Ne očekujem da ćemo u bliskoj budućnosti imati konačno rješenje, tako da ćemo i dalje u granicima naših mogućnosti izvršavati svoje dosadašnje zadatke – zaključio je on.
Sredstva za rad centra u 2016. godini su u iznosu od 5.038.000 KM planirana budžetom grada i 430.000 KM vlastitog prihoda, što ukupno iznosi 5.468.000 KM. Veliki dio planiranog ide na komunalnu infrastrukturu, dok rashodi za lična primanja iznose 1.177.000 KM.
(Press)
