Prioritet zaštititi šume od štetočina
Nadležne institucije iz oblasti šumarstva preduzimaju neophodne aktivnosti u zaštiti šuma od štetočina, prije svega potkornjaka koji napada najviše smrču i dovodi do sušenja stabala, poručeno je danas u Banjaluci na seminaru o zaštiti šuma.
Pomoćnik ministra za šumarstvo Republike Srpske Radenko Laketić rekao je da će biti pripremljen akcioni plan djelovanja s ciljem sprečavanja širih razmjera sušenja, te da je već završen tender za nabavku feromonskih lopti kojima hvataju ovu štetočinu.
On je naveo da je formirana radna grupa koju čine predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, preduzeća “Šume Srpske” i Šumarskog fakulteta u Banjaluci, koja je obišla dijelove Romanijskog platoa i područja visoke Krajine, gdje su uglavnom četinarske šume.
“Stabla koja su već suva i napadnuta potkornjacima nisu izgubljena za preradu jer je potkornjak oštetio stablo samo ispod kore, ali se ta sirovina može prerađivati”, rekao je Laketić novinarima.
On je naveo da su pomogli i Sjemensko-rasadnički centar da bi obezbijedili dovoljno sadnog materijala kojim bi se pošumila opožarena područja nakon ukalanjanja uništenih stabala ili koje je uništio potkornjak.
Profesor na Šumarskom fakultetu u Banjaluci Zoran Stanivuković rekao je da Republika Srpska živi od šumskog resursa i da ne može sebi da dozvoli luksuz da ima apokaliptične slike sušenja šuma, kakve se mogu vidjeti u Evropi.
On je pojasnio da su potkornjaci veoma opasni mali insekti, a da je u Srpskoj prisutna jedna od najopasnijih vrsta – osmozubi potkornjak.
“Ima strahovitu brzinu umnožavanja. Potencijalno, za dvije godine od 200 ženki može da nastane 64 miliona novih. Samo stotinu odraslih oblika može da osuši smrču staru sto godina, zapremnine oko jedan kubik. Onda vidite koja je to opasnost. Stotinu njih može da pričini štetu od 40 do 50 KM”, rekao je Stanivuković.
On je istakao da je smrča ugrožena vrsta i da je ovo ozbiljan problem na terenu, da im idu na ruku i požari jer unište ili fiziološki oslabe stablo, što potkornjaci vole i to im je materijal za razmnožavanje.
“Stablo koje bismo posjekli odmah nakon sušenja ima potpunu vrijednost, a od stabla koje se osuši u aprilu, pa ga ne posječemo do kraja godine ili sljedećeg proljeća, imate ekonomske gubitke”, zaključio je Stanivuković.
Oznake: Šuma
