Priprema novog zakona o deminiranju bez rezultata zbog pokušaja prenosa nadležnosti
Još jedna radna grupa formirana na zajedničkom nivou vlasti okončala je svoj mandat bez rezultata, a u ovom slučaju radi se na pripremi novog zakona o deminiranju.
Međutim, sve je palo u vodu nakon što je uočen, kako tvrde u Srpskoj, pokušaj prenosa nadležnosti i to na način transformacije Centra za mine (BHMAK) u svojevrsnu agenciju za protivminsko djelovanje.
Savjet ministara BiH je, naime, polovinom novembra razmatrao informaciju o radu radne grupe za izradu nacrta zakona o deminiranju u BiH, a na zahtjev Ministarstva za civilne poslove BiH koji je potpisala ministarka Dubravka Bošnjak.
Odluka o osnivanju radne grupe usvojena je krajem prošle godine, a izabranim članovima je povjereno da u roku od 180 dana od dana donošenje odluke sačine nacrt zakona o deminiranju te da isti, uz izvještaj o radu, dostave u resor civilnih poslova. Radna grupa je održala šest sastanaka, zaključno sa 18. julom. Uspjeli su da se usaglase o poslovniku o radu i tome da je dobra osnova i polazni tekst za rad tekst zakona o deminiranju iz 2001. te da bi odluke trebalo donositi konsenzusom, a onda je došlo do zastoja.
– Članovi su nakon razmatranja dokumenta zaključili da nema saglasnosti za formiranje agencije, upravne organizacije u sastavu ministarstva. Član iz Republičke uprave civilne zaštite Dragan Kos nije bio saglasan sa članom radnog prednacrta zakona o protivminskom djelovanju koji se odnosi na osnivanje agencije, a sa tim članom, da se Centar za uklanjanje mina (BHMAK) transformiše u agenciju nije bila saglasna ni Jelena Savić iz Ministarstva bezbjednosti BiH – piše u dokumentu koji je u posjedu “Glasa Srpske”.
Na sljedećoj sjednici je usaglašeno da ostane naziv zakon o deminiranju u BiH, ali i da postoji potreba za osnivanjem odsjeka u resoru civilnih poslova koji će preuzeti obaveze Komisije za deminiranje, a da se ne mijenja postojeća organizacija BHMAK-a. Ocijenjeno je i da bi odbor donatora trebalo da bude prebačen u nadležnost Ministarstva civilnih poslova, da bi potom 18. juna putem i-mejla, postavili pitanje članovima radne grupe da se izjasne o terminu održavanja naredne sjednice.
– Predloženo je da to bude 21. jun. Od 17 članova grupe njih sedam se izjasnilo da ne mogu prisustvovati tada, odnosno nisu se izjasnili nikako. Ponuđen je i novi termin – 25. jun te se tada njih osam izjasnilo da mogu doći, ali zbog nedostatka kvoruma sjednica nije održana – navedeno je u dokumentu.
Potom je došao i rok dat na samom početku imenovanja radne grupe za potrebe izrade zakona.
– S obzirom na to da je rok za rad radne grupe istekao 28. juna više se nisu održavale sjednice, a tokom rada članovi nisu uspjeli usaglasiti, odnosno utvrditi tekst novog zakona o deminiranju BiH te o tome mora biti upoznat Savjet ministara – istaknuto je u izvještaju koji je potpisala predsjedavajuća Mirna Pavlović, član iz Ministarstva civilnih poslova BiH.
Među članovima radne grupe bili su predstavnici institucija sa nivou BiH, od BHMAK-a do ministarstva, FBiH, Brčko distrikta i Republike Srpske.
Kos, koji je pomoćnik direktora Republičke uprave civilne zaštite Srpske za deminiranje, za “Glas” potvrđuje da je bio protiv preimenovanja BHMAK-a u svojevrsnu agenciju, jer bi to predstavljalo prenos nadležnosti na nivo BiH.
– Bio sam jedini predstavnik iz Republike Srpske. Zapelo je na nekoliko stvari, ali ključno je da smo imali različite stavove o budućnosti centra, da on postane još jedna agencija na nivou BiH. Postoji zaključak Vlade Republike Srpske koji nas obavezuje da nema govora o prenosu nadležnosti. I to je to – istakao je Kos i dodao da je za nastavak ovih poslova potrebno imenovati novu radnu grupu.
Pojasnio je ključne razlike između sadašnjeg centra kao jedne od institucija na nivou BiH i ideje da preraste u agenciju.
– Agencija je stalna institucija, a centar privremena i ja se nadam da će za pet, deset godina problem mina biti riješen. Moj prijedlog je bio da bi neke nadležnosti Centra za uklanjanje mina i Komisije za deminiranje trebalo da preuzme resor civilnih poslova i da se u okviru njega formira odjeljenje, a da BHMAK osnovan odlukom Savjeta ministara ostane u sadašnjem statusu – rekao je Kos i dodao da mine i dalje predstavljaju opasnost.
Prema podacima BHMAK-a, trenutna veličina sumnjive opasne površine na mine u BiH iznosi 826 km², zaključno sa oktobrom 2024. godine, od čega oko 160, kvadratnih kilometara, prema Kosovim riječima, je na teritoriji Srpske.
Komisija
U BiH nedavno usvojena odluka o imenovanju članova Komisije za deminiranje, da bi se omogućilo dalje sprovođenje aktivnosti deminiranja u našoj zemlji, s obzirom na to da je dosadašnjim članovima istekao mandat. Za nove članove Komisije, na period od dvije godine, imenovani su Ivana Lesko, Ognjen Zekić i Elmir Grebović, prenosi Glas Srpske.
Oznake: deminiranje
Minić: Slobodarski narod se ne nervira što nema dogovora o imenu novog visokog predstavnika
Selak u Neumu: Zakone u našoj zemlji mogu donositi samo parlamenti – to je uslov vladavine prava
