Region 24.09.2025.

Priznanje Kosova povuklo 28 zemalja

ČITANJE: 4 minute

Ministar za evropske integracije Nemanja Starović izjavio je danas da je 28 zemalja povuklo prizanje nezavisnosti tzv. Kosova i da ima prostora da se kampanja otpriznavanja nastavi i da određena grupa zemalja promijeni odluku.

”Nije na meni da spominjem nazive i imena država koje bi mogle biti u grupi država za koju se očekuje promjena stava. Imamo 28 otpriznavanja za osam godina koliko je ta kampanja bila u jeku i vjerujem da postoji prostor da se razgovara sa određenom grupom država i da se taj proces nastavi”, rekao je Starović za K1 televiziju, povodom izjave predsjednika Aleksandra Vučića da se uskoro mogu očekivati dobre vijesti po pitanju povlačenja priznanja nezavisnosti Kosova.

Starović je podsjetio da je 2017. godine Surinam prvi povukao priznanje takozvanog Kosova i da do septembra 2020. godine i potpisivanja Vašingtonskog sporazuma, to učinilo još 18 država.

Starović je kazao da je Vašingtonski sporazum predviđao jednogodišnji moratorijum na kampanju otpriznavanja koju je vodio Beograd, a da Priština obustavi težnje za članstvo u Savjetu Evrope i drugim međunarodnim organizacijama.

Ideja je bila da se nakon godinu dana moratorijum produži, ali prištinska strana nije bila spremna na to i kada su u maju 2022. godine podnijeli zahtjev za članstvo u Savjetu Evrope, mi smo nastavili s kampanjom otpriznanja i još 10 država je promijenilo svoj stav”, kazao je Starović.

On je kazao da je situacija na KiM veoma teška za Srbe i da su suočeni sa kampanjom jednostranih mjera Aljbina Kurtija koja nije nailazila na adekvatne reakcije u međunarodnoj zajednici.

Na pitanje o ulozi SAD u zaštiti bezbjednosti srpskog naroda na KiM, da li će Trampova administracija više pažnje posvetiti tom pitanju, Starović je rekao da su dvije poluge uticaja SAD na prostoru AP KiM i da je prva politički uticaj koji Kurti može donekle da ignoriše predstavljajući se kao veliki lider i vodja albanskog nacionalizma i ekstremizma.

”On to može donekle, ali svakako ne do kraja. Druga poluga uticaja, koja se pokazala kao važnija i efikasnija, je značajno učešće SAD u jedinicama KFOR-a koje su posljednja linija odbrane u odnosu na jednostrane eskalatorne poteze Kurtija”, rekao je Starović.

Istakao je da KFOR shodno mandatu dobijenom od Savjeta bezbjednosti UN može da obezbijedi očuvanje mira i stabilnost i zaštiti one koji su ugroženi na KiM, prije svega srpski narod.

”Tu primjenu mandata KFOR-a, gdje se Amerikanci, mnogo pitaju, jeste s pravom možemo očekivati. Da li možemo očekivati nešto više od toga, nisam siguran, ali već snažnije prisustvo i primjena mandata KFOR-a će biti od značaja. Od svih međunarodnih institucija međunarodnog prisutnih na KiM, jedino KFOR ima zadovoljavajući nivo povjerenja unutar srpske zajednice. Srbi su svjesni da je KFOR taj koji može da im obezbijedi sigurnost i da ih zaštiti u određenim situacijama”, kazao je Starović, prenosi Tanjug.

Odgovarajući na pitanje koliko je realno da se Vašington uključi u dijalog Beograda i Prištine koji se vodi u Briselu, Starović je rekao da je Vašington sve vrijeme prisutan, iako ne formalno i da SAD imaju svoju ulogu u dijalogu.

”Ona ne mora uvijek biti formalizovana, ali i te kako se pitaju, pa i sami zvaničnici EU se često konsultuju sa kolegama iz SAD. Da li će ta uloga biti nešto aktivnija, ne mogu ni to isključiti”, rekao je Starović.

On je ocijenio da nije nerealno očekivati da će sadašnja Trampova administracija pokušati da izgradi nešto na temeljima Vašingtonskog sporazuma iz 2020. godine, potpisanog u vrijeme prvog Trampovog predsjedničkog mandata.

”Taj sporazum je bio dobar i mislim da bi to bilo nešto kvalitetno i korisno i za naš narod”, rekao je Starović.

Govoreći o političkoj situaciji u Prištini, Starović je kazao da je veoma nestabilna i da se po svemu sudeći ide u pravcu novih vanrednih pokrajinskih izbora.

”Prvi krug lokalnih izbora je 12. oktobra, drugi 9. novembra, a nakon toga prilično izvjesno je da će biti novi pokrajinski izbori. Do marta 2026. treba da se sprovede izbor predsjednika privremenih institucija uz većinu u pokrajinskom parlamentu, što je teško zamisliti u ovom trenutku. Slijedi duži period političke nestabilnosti, a sve vrijeme Kurti ostaje u tehničkom mandatu što ne daje prostora za optimizam da će se stvari poboljšati”, rekao je Starović.