Profesor nakon nevremena: Mora se konsultovati nauka, moguće je da se oblaci usmjere
Nakon što je zemlje u regionu, uključujući i Bosnu i Hercegovinu pogodilo stravično nevrijeme, struka ukazuje da se mora konsultovati nauka.
Profesor Vedran Zubić za N1 je objasnio da postoje načini kako je moguće upravljati oblacima te da što se tiče BiH, kako tvrdi, ne radi se apsolutno ništa i da ništa nije urađeno nakon katastrofalnih poplava prije deset godina.
Prvo je Zubić objasnio kako dolazi do pojave grada.
“Grad ili tuča je ljetna padavina, nije zimska iako je ledena. Ona se javlja onog trenutka kada kiša nema mogućnost da padne. Znate kao da okrenete desetak usisivača ka gore i ne dozvoljavate da nešto gravitacijski padne ka dolje. Sve dok to ne doživi takvu masu da može pasti gravitacijski dolje”, naveo je on.
Mnogi su ostali iznenađeni zbog čega je grad koji je padao veličine teniske loptice pa je Zubić istakao da recimo u Kini pada grad ogromne veličine.
“Što jača konvekcija ka gore, to će grad biti masivniji jer će mu trebati veća masa pa, evo ako hoćete, i veličina. Led uvijek ima konstantnu, specifičnu težinu i on mora svojom veličinom ili zapreminom povećavati svoju masivnost. Mnogo veći grad pada u Kini gdje su komadi grada jedne godine iznosili 350 grama. To kad vas pogodi sa dvije hiljade metara je katastrofa”, kazao je Zubić.
Prema riječima profesora Zubića, moguće je da se oblaci usmjere da kiša pada gdje treba, odnosno s druge strane izmjesti, što se širom svijeta već radi, ali ne u BiH, gdje se struka i nauka ne pita ništa i ona nije uključena.
“Mi ne radimo apsolutno ništa. Prođite bilo kojim dijelom Bosne i Hercegovine pa ćete vidjeti koliko je balvana posječenih. Treskavica je ogoljena. Cestom preko Treskavice ni bicikl ne može da prođe. Probajte Olovo, Kladanj, Vlasenica, Han-Pijesak. Svako to drvo popije 500 litara vode. Nama je smiješno kada se u podvožnjaku formiraju ogromne količine vode prema Boljakovom ili Buća potoku. Mi se smijemo tim našim poludrenažnim radovima”, rekao je on.
