Profesor ustavnog prava Mile Dmičić: Neuspio pokušaj unitarizacije nametanjem jezika
Rekao je to “Glasu Srpske” profesor ustavnog prava i savjetnik predsjednika Narodne skupštine RS Mile Dmičić analizirajući i pojašnjavajući odluku Ustavnog suda BiH, koji je odbacio zahtjev za ocjenu ustavnosti prve rečenice člana 7. stav 1. Ustava RS u dijelu koji glasi “jezik bošnjačkog naroda”. Sudije su donijele odluku razmatrajući zahtjev nekadašnjeg člana Kolegijuma Doma naroda Parlamenta BiH Safeta Softića za ocjenu ustavnosti. Iako je Softićev zahtjev odbijen kao neosnovan, sporno je tumačenje da pomenuta odredba u Ustavu RS ne sprečava Bošnjake niti bilo koga drugog da jezik kojim govore nazovu imenom kojim žele. Bošnjački zvaničnici i političke partije protumačili su to kao trijumf i otvaranje puta za uvođenje “bosanskog jezika” u zvaničnu upotrebu.
– Takve i slične inicijative i prijedlozi za ocjenu ustavnosti i zakonitosti samo mogu da budu tendencija za unitarizaciju i centralizaciju, ne samo organa i institucija i ukupne vlasti na nivou BiH, već i pretvaranje jezika u jedan uniforman i jezik koji bi trebalo da bude za sve isti, a u stvari bi bio direktno kršenje identiteta ostala dva državotvorna naroda – kaže Dmičić.
On ističe da odluku Ustavnog suda BiH treba razumjeti kao odluku kojom se potvrđuje da je Ustavom RS potpuno zasnovana norma da je ustavno pravo konstitutivnog bošnjačkog naroda da, kao i svi drugi narodi, jezik kojim govore nazovu imenom kojim žele.
– Važno je da Ustav BiH nigdje ne propisuje da se imena jezika kojim govore konstitutivni narodi moraju pretvarati u jedinstven i uniforman model i naziv koji bi derogirao državotvornost konstitutivnih naroda, njihov jezik i pismo. Ustav RS je, kako je u potvrdio sud, konstituisao normu o službenim jezicima i službenim pismima zasnivajući je na međunarodnim, regionalnim i unutrašnjim dokumentima – kazao je Dmičić.
Dodao je da je važno da je odbačen navod u zahtjevu za ocjenu ustavnosti po kojem se u Srpskoj vrši diskriminacija kolektivnih i individualnih prava i da je potvrđeno sve što je ranije zaključila Venecijanska komisija u vezi sa usklađenosti Ustava RS sa Ustavom BiH.
– To je posebno značajno sa stanovišta da svako zagovaranje i uspostavljanje novih standarda u vezi sa nazivom i korišćenjem jezika u BiH nisu pravno niti naučno i stručno zasnovani. Jezik bošnjačkog naroda je jezik kojim govori bošnjački narod. Nikome se ne nameće naziv jezika nego se samo konstatuje činjenicom da svako ima pravo na svoj jezik i da se uvodi naučni princip da se ime jezika izvodi iz imena naroda, jer se jezik odnosi na narod o kojem je riječ. Ako se narod bori za svoje ime, subjektivitet i identitet, što je prirodno, posebno u višenacionalnim zajednicama kao što je BiH, razumljivo je da se mora boriti i za ime jezika koje proizlazi iz naziva naroda – istakao je Dmičić.
(Glas)
U Banjaluci uhapšena dva lica zbog prevare u privrednom poslovanju, oštetili firmu za 205.000 KM
