Biznis 16.02.2021.

Prognoze ekonomista: BiH će sljedeće godine dostići nivo ekonomske aktivnosti kao prije pandemije

ČITANJE: 4 minute

Bh. ekonomija bi, u najboljem slučaju, tek sljedeće godine mogla dostići nivo ekonomske aktivnosti koji je imala prije sveopšte krize koju je izazvala pandemija korona virusa, a dugoročna stagnacija osjetiće se u svim sektorima društva i ekonomije i u naredne dvije godine moguće je očekivati rast realnog BDP-a ne viši od tri odsto, pokazuju projekcije stručnjaka Centralne banke (CB) BiH iz najnovijeg biltena te institucije.

Prema njihovim analizama, zvanični statistički podaci za drugi kvartal su potvrdili naznake snažnog pada ekonomske aktivnosti zbog efekata uvođenja vanrednog stanja i stanja nepogode u martu prošle godine usljed pandemije korona virusa. S tim u vezi, prema prvim objavljenim kvartalnim podacima o realnom bruto društvenom proizvodu, pad ekonomske aktivnosti u prvom polugodištu je iznosio 3,8 odsto.

“Prema rezultatima drugog kruga srednjoročnih makroekonomskih projekcija CB BiH za period 2020-2022. godine, na osnovu podataka iz prve polovine godine i raspoloživih infomacija do oktobra, u 2020. godini se očekuje pad realnog BDP-a od 4,6 odsto. Jesenja projekcija pada ekonomske aktivnosti je nešto blaža nego se inicijalno procijenilo u junu, kada još nismo imali makroekonomske podatake visoke frekvencije od proglašenja vanrednog stanja i stanja prirodne nesreće”, naveli sui z CB BiH.

Kako ističu, trenutne projekcije za 2021. i 2022. godinu mogu biti podložne snažnijim revizijama ukoliko se epidemiološka situacija ne poboljša do kraja prvog kvartala 2021. godine i ukoliko negativni efekti na ekonomsku aktivnost u glavnim trgovinskim partnerima budu znatno lošiji u odnosu na njihove projekcijske pretpostavke.

“I u trećem kvartalu su zabilježeni deflatorni pritisci, mada nešto slabijeg intenziteta u odnosu na prethodno polugodište. Pad prosječnih potrošačkih cijena na godišnjem nivou u BiH i dalje je najizraženiji u regiji”, navode iz CB BiH i dodaju da se u skladu sa projekcijama realnog bruto društvenog proizvoda, blaže jačanje inflatornih pritisaka očekuje tek od naredne godine.

Manji broj zaposlenih u svim djelatnostima

Nakon što je u prethodnom kvartalu zabilježen rekordan pad industrijske proizvodnje na godišnjem nivou, ističu da je pad nastavljen i u trećem kvartalu. Tako je u odnosu na drugi kvartal primjetan pad broja zaposlenih lica, prvenstveno slijedom pada zaposlenosti u obrazovanju, što je rezultat sezonskog učinka te u djelatnostima trgovine, industrije i prevoza.

Ukoliko se uporede podaci s kraja trećeg kvartala u odnosu na vrijeme prije proglašenja pandemije, pad broja zaposlenih lica se bilježi u gotovo svim djelatnostima, osim građevinarstva i zdravstva. Ovi visokofrekventni indikatori za treći kvartal ukazuju na očekivani pad lične potrošnje, koji je dodatno podstaknut usporavanjem kreditiranja stanovništva, snažnog pada doznaka te smanjenja potrošačkog optimizma.

“Lična potrošnja je jedina kategorija bruto društvenog proizvoda za koju trenutno ne očekujemo da će se vratiti na pretkrizni nivo do kraja 2022 godine. Uz ličnu potrošnju, krizom je posebno pogođen izvoz usluga, koji velikim dijelom čine prihodi od turizma”, navode stručnjaci CB BiH.

Očekuje se dalji pad BDP-a

Zbog svega navedenog, očekuju dalji pad realnog BDP-a na godišnjem nivou u 2020. godini, u odnosu na zvanične podatke za prvo polugodište. CB BiH nije mijenjala politiku obavezne rezerve niti u jednom njenom segmentu, jer je bankarski sektor i dalje visokolikvidan.

“Kreditna aktivnost u bankama je dramatično smanjena, ali mogućnost moratorija i druge mjere odobrene od strane regulatora, pomažu da se očekivano pogoršanje u kvaliteti kreditnog portfolija uspori. Nakon inicijalnog smanjenja depozita, prvenstveno stanovništva, u periodima odmah po proglašenju vanrednog stanja i stanjа nepogode zbog pandemije u martu, trend se ponovo stabilizovao do kraja drugog kvartala. Rast depozita domaćih sektora, prvenstveno depozita stanovništva, nastavljen je i u trećem kvartalu. S druge strane, nastavljen je trend smanjenja strane pasive banaka, jer zbog slabe kreditne aktivnosti ne postoji potreba za obnavljanjem dugoročnih izvora finansiranja iz inostranstva”, navodi se u ovoj analizi..

Prema njihovim riječima, pandemija je uzrokovala rebalanse budžeta na svim nivoima vlasti, kako zbog smanjenih priliva prihoda tako i zbog potreba finansiranja niza mjera za ublažavanje ekonomskih posljedica pandemije. Takođe, javni dug je povećan u odnosu na drugi kvartal 2020. godine, prvenstveno usljed neto porasta unutrašnjeg duga.

(N.Sp)