PROGNOZE: Najveći ekonomski događaji koji prijete u narednih 10 godina

Svijet se kreće ka oluji finansijskih, političkih, socio-ekonomskih i ekoloških rizika, a posebno se izdvaja 10 ekonomskih činjenica koje ukazuju na probleme od kojih ne možemo da pobjegnemo.

Prvo će se svijet suočiti sa dugovima i neplaćanjima. Odgovor političara povući će veliko povećanje fiskalnog deficita država, od 10% BDP-a ili više.

Još gore, piše Telegraf biznis, gubitak prihoda mnogih domaćinstava i firmi znači da će nivoi duga privatnog sektora takođe postati neodrživi, što potencijalno može dovesti do masovnih otkaza i bankrota. Zajedno sa visokim nivoima javnog duga, sve je to znak težeg oporavka.

Prijeti nam i demografska bomba u naprednim ekonomijama. Kriza COVID-19 pokazala je koliko je važno da se kolač javne potrošnje dodijeli i zdravstvenim sistemima. Ipak, s obzirom na to da većina razvijenih zemalja ima staračka društva, finansiranje takvih troškova u budućnosti će povećati dugove.

Kako navodi ovaj portal, pored duboke recesije, kriza stvara i veliki pad vrijednosti robe (neiskorišćenih mašina i kapaciteta) i tržišta rada (masovna nezaposlenost), kao i kolaps cijena robe poput nafte i industrijskih metala. To čini deflaciju duga vjerovatnom, povećavajući rizik od nesolventnosti.

Vlade će morati da paze na fiskalni deficit kako bi izbjegle depresiju i deflaciju. Pretpostavlja se da će milioni ljudi izgubiti posao ili raditi i manje zarađivati, jaz u prihodu i bogatstvu će se još više proširiti. Da bi se zaštitile od budućih šokova u lancu snabdijevanja, kompanije će preusmjeriti proizvodnju iz jeftinih regiona na domaća tržišta. Ali umjesto da pomogne domaćim radnicima, ovaj trend će ubrzati tempo automatizacije, vršeći pritisak na plate i dalje podgrijavajući plamen populizma, nacionalizma i ksenofobije.

Postpandemski svijet biće obilježen strožim ograničenjima na kretanje robe, usluga, kapitala, radne snage, tehnologije, podataka i informacija. To se već događa u farmaceutskom, medicinskom i prehrambenom sektoru, gdje vlade nameću izvozna ograničenja i druge protekcionističke mjere kao odgovor na krizu.

Pojedini lideri će to iskoristiti jer je istorija pokazala da često imaju koristi od ekonomske slabosti, masovne nezaposlenosti i rastuće nejednakosti…

(Telegraf Biznis)

RUSKI LJEKARI TVRDE: Ponovna zaraza korona virusom je moguća

Ponovna zaraza virusom korona moguća je čak i kod onih pacijenata koji su razvili imunitet na virus, tvrde ruski ljekari koji su liječili osobe oboljele od COVID-19. Jevgenij Šijahto, šef radne grupe za suzbijanje virusa korona u Sankt Peterburgu, tvrdi da podaci kojima oni raspolažu ukazuju na to da je zaraza virusom moguća i nakon

U GRUPAMA ĆE MOĆI BITI DO 15 DJECE: Od 1. juna svi banjalučki vrtići počinju sa radom

Svi objekti u okviru banjalučkog Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje biće otvoreni 1. juna, a, prema normativima Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, u grupama će moći da bude do 15 djece, izjavila je Srni direktor ovog centra Jelena Kurtinović. “Svi zaposleni roditelji koji žele dovoditi djecu od 1. juna treba da se jave

FOČA: Otvorena laboratorija za dijagnostiku virusa korona

 Univerzitetskoj bolnici Foča danas je ozvaničen početak rada laboratorije za testiranje na prisustvo virusa korona. Početak rada laboratorije su ozvaničili srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, premijer Republike Srpske Radovan Višković, te ministar zdravlja i socijalne zaštite Srpske Alen Šeranić. Univerzitetska bolnica Foča dobila je od Vlade Srpske specijalni PCR aparat, dok su dva udruženja

ZORAN TALIĆ: Potrebno jedinstvo oko koncepta razvoja Banjaluke

Restrukturisanje gradskih finansija, usljed velikih ekonomskih posljedica epidemije korona virusa, bila je glavna tema današnje vanredne sjednice Skupštine grada, izjavio je predsjednik Skupštine grada Banjaluka Zoran Talić u Banskom dvoru. Kako je istakao, kao posljedica epidemije korona virusa, u Banjaluci je u prethodna dva mjeseca zabilježen znatan pad privrednih aktivnosti, a samim tim i pad