Prolongirano objavljivanje Pravilnika o podsticajima u poljoprivredi

Iako je trebao biti objavljen danas, novi Pravilnik o podsticajima u poljopivredi Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS za ovu godinu ipak je još u proceduri, pa će, kako navode u ovom ministarstvu, biti objavljen najkasnije do narednog ponedjeljka.

Razlog je što su pojedina udruženja poljoprivrednih proizvođača u RS imala niz primjedbi na način raspodjele sredstava. Među njima su prednjačili mljekari, koji su protekle sedmice najavili i proteste, ako se neke stvari ne koriguju, poput premije na mlijeko koja je ostala ista i iznosi 0,25 KM.

-Pravilnik nije objavljen, mi smo očekivali da će biti, ali s obzirom da su i mljekari, ali i brojna udruženja tražili prolongiranje, ovo je dobar signal da je ministarstvo razumjelo nezadovoljstvo. Ono što je dobro da će Pravilnik biti podložan izmjenama i dopunama, a nama je jako bitno da prva objava Pravilnika bude razvojnog kartaktera, kako bi se proizvodnja mogla planirati na pravi način, a možda i povećati, istakao je predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković.

Navodi kako su prvobitno svi bili zadovoljni Agrarnim budžetom, koji je veći za 105 miliona KM, dok su nakon objave Nacrta pravilnika o podsticajima u poljoprivredi mljekari izrazili svoje nezadovoljstvo raspodjelom sredstava.

-Treba obratiti pažnju generalno na pad proizvodnje, na stanje tržišta poljoprivrednih proizvoda u RS i BIH. Činjenica je da je hrana značajno poskupjela u svijetu i svima će biti fokus proizvodnja hrane. Bez podsticajne politike to je nemoguće, a vidjeli smo pojedine grupe proizvođača su nezadovoljne iznosima i limitima i u narednom periodu mi se nadamo da će nakon dostavljenih primjedbi i sugestija ministarstvo iznaći najbolja rješenja. Očekujemo objavljivanje i Pravilnika o kapitalnim investicijama kojim će se, nadamo se, donekle ublažiti nezadovoljstvo poljoprivrednih proizvođača i mislim da je fokus ipak potrebno staviti na primarnu proizvodnju i nadam se da će ministarstvo u tom kontekstu i razmatrati primjedbe, navodi Marinković.

Mišljenja je da treba kroz partnerski sa ministarstvom naći povoljno rješenje za sve.

-Neće svi biti zadovoljni, ali ni svi nezadovoljni. Sredstava u budžetu mislim da ima dovoljno. Mi imamo onaj gorući problem koji je i dalje prisutan, a to je otvorenost domaćeg tržišta i prekomjeran uvoz i štete koje nam on pričinjava. Sva poljoprivredna udruženja imaju tu jedinstven stav. Dalje aktivnosti ćemo usmjeriti ponovo prema Savjetu ministara BiH. Potenciramo, imajući u vidu činjenicu da više neće biti jeftine hrane i da je ona uz energente značajno poskupjela i na svjetskom i domaćem tržištu, da se primarni cilj podsticajne politike usmjeriti na primarnu proizvodnju i da se na neki način moraju proizvođači stimulisati i da ostanu na selu, jer imamo problem sa radnom snagom. Potrebne su sistemske mjere svih institucija. Neke od naših sugestija su bile uvrštene u Pravilnik, ali neke i nisu, poput uvođenja regresa na mineralno đubrivo, takođe da se ograniče trgovačke marže na sve poljoprivredne proizvode koje su subvencionisane od strane ministarstva, kako se taj novac ne bi prelivao trgovcima, smatra Marinkvić.

U ministarstvu navode da će najveći dio sredstava, od 60 odsto usmjeriti u tekuću proizvodnju.

-Javnost je već upoznata da je agrarni budžet za 2023. godinu 180 miliona КM, što predstavlja povećanje od skoro 70% u odnosu na 2022. godinu, ako uzmemo u obzir sva finansijska izdvajanja budžetskih sredstava, a to znači agrarnog budžeta i kompenzacionog fonda. Ovakav finansijski okvir nam zaista daje mogućnost adresiranja mnogobrojnih izazova s kojima se sektor poljoprivrede suočava, ali i izazova vezanih za kvalitet života u ruralnom području. U tom smislu kao i dosad najveći dio budžetskih sredstava usmjerićemo na podršku tekućoj proizvodnji pri čemu nam je cilj postići što veći obuhvat korisnika i što više malih i srednjih proizvođača uvesti u sistem podrške tako što ćemo maksimalno smanjiti nivoe dostignutog obima proizvodnje za ostvarivanje prava na podršku, ističu u resornom ministarstvu.

Navode neke primjere poput toga da će smanjiti uslove za premiju na ovce sa 100 ovaca na 50 ovaca, premiju za junice sa tri na dvije u ravničarskom i jednu u brdsko-planinskom, za krmače sa 10 na pet i sl, sa 1,5 hektar pšenice na 1ha.

-Takođe ćemo korigovati i gornje limite kako bismo stimulisali i one koji se poljoprivredom bave kao biznisom i osigurali i njihov opstanak na tržištu, a to za naše potrošače znači redovnu snabdjevenost osnovnim životnim namirnicama. Uvešćemo i mjeru podrške po grlu i to i za one porizvođače koji prerađuju mlijeko na gazdinstvu, proizvode sir i koji nisu u sistemu otkupa, jer dosad nisu bili obuhvaćeni podsticajnim mjerama.

Drugo težište ulaganja na šta će izdvojiti oko 40% ukupnih sredstava jesu kapitalne investicije i dugoročna ulaganja u ruralni razvoj.

-Namjera nam je povećati iznos sufinansiranja kapitalnih investicija naročito za brdsko planinska područja, za mlade na selu, te uvrstiti sve vrste investicija koje mogu doprinijeti većoj efektivnosti proizvodnje. Takođe, pored postojećih mjera ruralnog razvoja namjeravamo ove godine donijeti i nekoliko novih mjera podrške koje će imati za cilj unapređenje tržišne infrastrukture, samozapošljavanja, razvoja preduzetništva, razvoja ruralnog turizma, ističu u ministarstvu poljoprivrede.

Z.M.