Prošao Zakon o VSTS-u, BiH na korak da ispuni jedan od 14 prioriteta EU

Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH dala je zeleno svjetlo na izmjene i dopune Zakona o VSTS-u, što će vjerovatno potvrditi i poslanici na predstojećem zasjedanju, čime će BiH ispuniti jedan od 14 prioriteta EU.

“Izmjene i dopune Zakona o VSTS-u su prošle sjednicu Ustavnopravne komisije. Prema svim dosadašnjim informacijama, izmjene će dobiti podršku i u Predstavničkom domu. U principu, izmjene se najviše vežu za dostavljanje finansijskih izvještaja nosilaca pravosudnih funkcija i tu nema ništa sporno. To treba da bude javno”, rekao je Milan Petković, zamjenik predsjedavajućeg Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, pišu Nezavisne novine.

Podsjećanja radi, izmjene i dopune Zakona o VSTS-u na kojima insistira EU još ranije je usvojio Savjet ministara BiH, međutim, kasnije je bilo oprečnih stavova u javnosti u vezi s tim zakonom.

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, u nekoliko navrata rekao je da o 14 prioriteta može biti riječi samo u paketu, a ne da neko izvlači samo što njemu odgovara.

On je, nakon što su ovaj i još neki zakoni usvojeni u Savjetu ministara BiH, rekao i da nije bio u prilici da komunicira sa članovima Savjeta ministara, ali da sigurno ne bi glasali za neke odluke “koje su bile tamo”.

I nakon sastanka vladajućih stranaka u Konjicu Dodik je kazao da je pokušano da se razgovara o 14 prioriteta, ali da je to odbijeno iz razloga što tu ima dio koji kaže da se mora reformisati Ustavni sud i regulisati status stranih sudija.

“Zato to neće i zato nama guraju, kao dajte nam VSTS, ojačaćemo gore vlast, ojačaj Sud, možemo proganjati Dodika, i to neće dobiti”, rekao je Dodik.

Na izmjenama i dopunama Zakona o VSTS-u u posljednjih nekoliko mjeseci insistirali su i predstavnici Evropske unije, kao i političari iz Federacije BiH, i ako je suditi po Ustavnopravnoj komisiji, te izmjene će dobiti podršku, doduše u prvom čitanju, što znači da i dalje postoji mogućnost da taj zakon na kraju ne bude usvojen.

Kada je riječ o samim izmjenama i dopunama Zakona o VSTS-u, njima je propisano da se članovi VSTS-a tokom trajanja svog mandata i godinu dana nakon isteka mandata ne mogu prijavljivati niti biti birani na upražnjena mjesta u pravosuđu, uključujući mjesta u ustavnim sudovima i Kancelariji disciplinskog tužioca.

Preciznije je definisano i šta tačno predstavlja sukob interesa člana VSTS-a, posebno u slučajevima kada se član VSTS-a ili njegov srodnik prijavi na upražnjeno mjesto u pravosuđu. Takođe, novim zakonom predviđeno je da član VSTS-a ne može biti uzdržan od glasanja, što je ranije često bio slučaj, već mora vršiti svoju dužnost.

Izmjenama i dopunama Zakona o VSTS-u propisuje se uspostavljanje novog odjela pri VSTS-u koji bi prikupljao, provjeravao i objavljivao izvještaje o imovini i interesima sudija i tužilaca, a ova izmjena je neophodna zbog preporuka Evropske komisije. Ukoliko se izmjene usvoje, sudije, tužioci, ali i svi članovi vijeća biće u obavezi da dostavljaju podatke o svojoj imovini, koji će biti javno objavljeni na internet stranici.

Precizirane su i poboljšane odredbe o zabrani sudijama i tužiocima da vrše nespojive funkcije, a propisane su i aktivnosti koje sudije i tužioci mogu vršiti van radnog vremena. Takođe, propisano je da naknade sudija i tužilaca na godišnjem nivou ne smiju preći ukupan iznos od 40 odsto njegove godišnje neto plate.