Protesti u Moldaviji eskalirali: “Bilo bi nam bolje da smo postali dio Rusije”

Hiljade ljudi je izašlo na proteste u Moldaviji da pokaže nezadovljstvo radom vlade.

Ispod visoke zgrade parlamenta Moldavije, kolona ljudi je polako je prolazila – autobusima je stiglo na hiljade iz cijele zemlje, svaki čovjek sa svojom pričom o siromaštvu i frustraciji.

“Mi smo za podsmijeh – vlast nam se ruga”, kaže Ala. S plavom vunenom kapom na glavi je prišla novinaru i rekla: “Ima ljudi sa četvoro ili petoro djece koji bukvalno nemaju šta da jedu”.

Prema riječima predsjednika Moldavije, računi za energiju ovdje sada troše više od 70% prihoda domaćinstva. Ala mi kaže da joj računi progutaju pola penzije. “Kada smo birali ovu vladu, obećavali su da će podići plate i penzije, ali do sada nismo vidjeli ništa“, kaže ona za BBC.

Nedjeljne proteste, koje organizuje moldavska proruska stranka Sor, pomno prate vlade širom Evrope i šire. Većina demonstranata putovala je u glavni grad Kišinjev autobusom, a njihove troškove je navodno pokrila stranka Sor. Nekoliko dana prije održavanja skupa, predsjednica Maja Sandu upozorila je da Rusija planira da pošalje vojno obučene sabotere u zemlju, prerušene u civile, da sruše njenu prozapadnu vladu.

Moldavija zavisi od ruskog gasa

Rusija je rekla da je optužba pokušaj moldavskih vlasti da skrenu pažnju sa sopstvenih društvenih i ekonomskih neuspjeha. Moldavija, strateški locirana na granici s Ukrajinom, i koja ima svoj sopstveni proruski otcijepljeni region, zavisi od ruskog gasa. Prošle godine Moskva je prepolovila svoje snabdijevanje Moldavijom, vršeći pritisak na vladu u Kišinjevu, jer nastoji da zadrži na okupu svoje rumunsko i rusko govorno stanovništvo. Protesti zbog poskupljenja gasa i struje počeli su prošle jeseni.

Govoreći na javnom brifingu prošlog ponedjeljka, predsjednica Sandu je rekla da je Rusija već pokušala da destabilizuje situaciju u Moldaviji putem energetske krize, za koju je rekla da se “očekuje da će izazvati veliko nezadovoljstvo među stanovništvom i dovesti do nasilnih protesta”. Plan sada, kako je rekla, uključuje “diverzioniste sa vojnom obukom koji bi preduzimali nasilne akcije, vršili napade na zgrade državnih institucija ili čak uzimali taoce”.

“Veoma je jasno da je Rusija država agresor“, rekao je za BBC Rosian Vasiloi, šef moldavske granične policije. On je rekao da prijetnja postoji od 24. februara, kada je počeo rat u Ukrajini, ali je naglasio da je “sada drugačija; to je mješavina prijetnji iznutra i izvan Moldavije“.

“Sve dok Ukrajina nastavlja da se bori i pobeđuje u ratu, on vjeruje da su rizici za Moldaviju manji. “Ako Ukrajina padne, sljedeća je Moldavija. Ali ja se ne plašim”, rekao je on.

Od početka rata, vlada predsjednice Sandu pokušava da diverzifikuje izvore energije u zemlji i da je odvikne od zavisnosti od ruskog gasa, ali napadi na ukrajinsku infrastrukturu i cenu uvoza električne energije iz Rumunije nisu to učinili lakim. Ona je rekla da će se navodna ruska zavera oslanjati na “unutrašnje snage” kao što je opoziciona stranka Sor, i pozvala je parlament da usvoji strože zakone o bezbednosti.

Marina Tauber, generalna sekretarka Sora, koja je predvodila protest ispred parlamenta, kaže da njena stranka nije protiv EU i da želi dobre odnose sa svim stranama. Ali u njenoj stranci ima onih koji priznaju da bi pozdravili rusku intervenciju.

Orhej – sat vremena vožnje sjeverno od glavnog grada Kišinjeva – je uporište organizacije Sor su se novinari sreli sa odbornikom stranke Jurijem Berenčijem. “Ne plašimo se, jer da je Rusija htjela da zauzme Moldaviju, uradili bi to za pola dana”, rekao je on.

Na pitanje da li bi to pozdravila, gospodin Berenči je nedvosmislen: “Po mom ličnom mišljenju, da. Sa Rusijom bi nam bilo mnogo bolje nego sada.”

Mnogi ljudi u Kišinjevu vide bliže veze sa Zapadom kao način da se osigura nezavisnost i demokratija Moldavije u kritičnom trenutku. Stranka predsjednice Sandu ima solidnu većinu u parlamentu. Ali pogled mase ispred tog parlamenta u nedjelju bio je drugačiji, i postoji rizik da bi pritisak mogao da proširi podjele u raznolikom društvu Moldavije.

Rizik je jasan kada su Ala i njeni prijatelji upitani da li vjeruju da Rusija želi da se infiltrira u Moldaviju, kako se njihov predsjednik plaši.

“Da, neka dođu! Želimo da dođu ovdje. Želimo da budemo dio Rusije”, viču ljudi u masi.