Vijesti 16.08.2022.

Prva grupa njemačkih vojnika stigla u bazu Butmir

ČITANJE: 3 minute

Prva grupa od 50 njemačkih vojnika stigla je u bazu Butmir kod Sarajeva, potvrđeno je za RTRS u EUFOR-u.

Preostali vojnici stizaće u fazama i biće raspoređeni u sklopu EUFOR-a. Zadatak im je, kažu, da održavaju bliske kontakte građana i EUFOR-a.

Ipak, indikativno je to što je EU odlučila da ojača vojno prisustvo baš uoči predstojećih oktobarskih izbora u BiH i novembarskog glasanja u Savjetu bezbjednosti o produženju mandata misije Altea.

Analitičari se slažu da je odluka o slanju njemačkih vojnika, u skladu sa zaključcima madridskog samita NATO-a – da se u svjetlu ukrajinske krize pojača politička i praktična pomoć BiH.

Već viđeni scenario od prije četiri godine. Tada je pred izbore Velika Britanija poslala 40 obavještajaca u BiH.

Na istoj antiruskoj matrici, s konačnim ciljem disciplinovanja Srba, Njemačka ustupa 50 svojih vojnika za EUFOR, slučajnost, opet pred izbore.

EUFOR ne dotiče razmišljanje stanovnika Srpske. Prema dostupnim informacijama, jedan tim njemačkih vojnika biće raspoređen u Sarajevu, preostala dva tima za vezu i posmatranje, na teritoriji Srpske.

Povratak njemačkih vojnika u misiju Altea, u kojoj su učestvovali od 2004. do 2012. godine Berlin pravda nedokazanim secesionističim namjerama zvanične Banjaluke, što je, za analitičare, klasičan pritisak na srpsko rukovodstvo.

– Sa te vojničke strane taj broj od 50 vojnika ne predstavlja nešto. Druga je pozadina dolaska. Kada je donešena odluka u Bundestagu o slanju vojnika u BiH, donijeta je i Rezolucija o prihvatanju principa u BiH jedan čovjek jedan glas – izjavio je Saša Mićin sa Fakulteta bezbjednosnih nauka Banjaluka.

U kolektivnoj svijesti Srba, njemački vojnik se ne pamti po doprinosu miru i stablizaciji, naprotiv. Kada su god u istoriji Nijemci izašli sa vojskom izvan svojih granica, svijet se zatreseo.

– Ovo nije ta situacija, ali je jedna poruka da će učestvovati u političkim aktivnostima, tim prije što Kristijan Šmit koji je svjestan da nije prošao zakonitu proceduru imenovanja u Savjetu bezbjednosti UN, to je jedno ojačavanje njegove uloge, pogotovo u situaciju kada je morao da se suoči sa protestom Bošnjaka – rekao je profesor na Fakultetu političkih nauka Banjaluka Miloš Šolaja.

Ponovno vojno prisustvo trebalo bi da oteža navodne ruske pretenzije u BiH – čulo se u njemačkoj skupštini.

Ruku na srce, bilo je glasova da je slanje vojnika “dolijevanje ulja na vatru”, ali nedovoljno glasno da nadjača galamu NATO-a kako Rusija navodno ugrožava Zapadni Balkan, time i BiH.

– NATO je na Samitu u Madridu odlučio da pojača politički i praktično pomognu partnerima koji su ugrožene ruskom agresijom, uključujući i BiH – izjavio je šef Vojnog komiteta NATO-a admiral Rob Bauer.

Ispranim frazama o ruskom malignom uticaju i podržavanjem Kristijana Šmita, Zapad “provocira” Rusiju da na jesen u Savjetu bezbjednosti UN blokira produženje mandata EUFOR-u, time se otvara put da NATO rasporedi svoje trupe i potpuno preuzme kontrolu BiH.

Zato je opravdan stav srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da, ukoliko dođe do zastoja u odlučivanju u UN, Predsjedništvo BiH treba da zatraži od EU da Altea nastavi svoju misiju u BiH.

(N.S)