Prva zemlja posrnula pred globalnom krizom, neće biti zadnja: ‘Čeka nas trostruki udar!‘

U ponedjeljak je premijer Šri Lanke Mahinda Rajapaksa, brat predsjednika Gotabaye Rajapakse, podnio ostavku nakon sedmica protestaa i nereda u kojima je bilo paleži i ljudskih žrtava, dok se kriza u zemlji sve više produbljuje. Ne postoji sistem stečaja za države, ali da postoji, ova južnoazijska država – sve do svojih posljednjih 50 miliona dolara rezervi – bila bi prva u redu da iskoristi tu mogućnost, piše britanski The Guardian.

Financijska kriza na Šri Lanki, zemlji u kojem već dugo vremena vlada dinastija Rajapaksa, uzrokovana je kritičnim manjkom strane valute, zbog čega trgovci i država nisu u mogućnosti financirati uvoz pa u zemlji vlada nestašica hrane, goriva i lijekova, redukcije električne energije svakodnevna su pojava, a cijene su se vinule u nebo.

Šri Lanka je na neki način i žrtva tzv. zelene revolucije – naime, odluka vlade nakon 2019. godine da krene s isključivo organskom poljoprivredom pokazala se katastrofalnom. Zabrana svih hemijskih gnojiva, bez pripreme poljoprivrednika na to, dovela je do skoka cijena i nestašice hrane. Iako je ta politika kasnije djelomično promijenjena, šteta je već učinjena.

Poljoprivreda u toj zemlji je, kako kažu stručnjaci, nakon svega toga posve devastirana. Sada bi ponovno htjeli uvoziti gnojiva, ali zbog rata u Ukrajini gnojivo nije dostupno kao ranije jer druge zemlje imaju dugoročne ugovore koji su osigurale zalihe, kako je ranije objasnio bivši indijski diplomat Neelam Deo.

Uz to, u Šri Lanku je stigao covid-19, što je devastiralo njezin turizam, proračun zemlje se slomio, valuta se raspala, a bez uspješne poljoprivrede Šri Lanka više nije mogla plaćati dugove kineskim kreditorima.

Stigao MMF

Tim Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) ovog je tjedna započeo s dužnosnicima u Colombu raditi na paketu spašavanja zemlje, koji će uključivati i ​​težak paket reformi, kao i finansijsku podršku. No, kao što MMF i njihova sestrinska organizacija, Svjetska banka, dobro znaju, ovdje se radi o nečem većem od tek lošeg upravljanja jednom zemljom, navodi Guardian.

Širom svijeta zemlje s niskim i srednjim dohotkom bore se s trostrukom krizom – pandemijom, rastućim troškovima njihovih dugova te povećanjem cijena hrane i goriva uzrokovanih ruskom invazijom na Ukrajinu.

David Malpass, predsjednik Svjetske banke, pojasnio je svoju zabrinutost na proljetnom sastanku ove organizacije prošlog mjeseca. “Duboko sam zabrinut za zemlje u razvoju”, rekao je Malpass. “Suočeni su s naglim rastom cijena energije, gnojiva i hrane, a vjerojatno i s povećanjem kamatnih stopa. Svaka od tih stvari snažno ih udara”.

Ujedinjeni narodi (UN) pokušali su kvantificirati problem. UN-ova Konferencija za trgovinu i razvoj (UNCTAD) u nedavnom je izvještaju navela da se 107 zemalja suočava s barem jednim od tri šoka – rasta cijena hrane, rasta cijena energije ili strožih finansijskih uvjeta. Sa sva tri šoka zajedno suočilo se 69 zemalja – 25 u Africi, 25 u Aziji i bližem na Pacifiku te 19 u Latinskoj Americi i Pacifiku koji gravitira tom kontinentu.

Popis zemalja koje izgledaju ranjivo dugačak je i raznolik. MMF je otvorio pregovore o programu spašavanja s Egiptom i Tunisom, koji su veliki uvoznici pšenice iz Rusije i Ukrajine, te s Pakistanom, koji je uveo redukcije električne energije zbog visoke cijene uvezene energije. Podsaharske afričke zemlje čija se situacija pažljivo prati uključuju Ganu, Keniju, Južnu Afriku i Etiopiju. Argentina je nedavno potpisala pomoć, dakle dug od 45 milijardi dolara s MMF-om, a druge latinoameričke zemlje koje su takođe u opasnosti su Salvador i Peru.

Problem duga

Mjesecima se nagađalo da će Turska biti prvi ‘domino’ koji će pasti, ali uprkos godišnjoj stopi inflacije od 70 odsto i nekonvencionalnom pristupu privrednom upravljanju, ona je i dalje na nogama – za razliku od nekih drugih ugroženih zemalja, Turska je u stanju prehraniti narod.

“Zemlje imaju domaće probleme, ali većina šokova nema nikakve veze s njima samima. Pandemija i rat nisu imali nikakve veze s tim zemljama, ali su doveli do golemog povećanja zaduživanja”, kaže Richard Kozul-Wright, direktor odjela za globalizaciju i razvojne strategije pri UNCTAD-u.

Svjetska banka objavila je da je gotovo 60 posto zemalja s najnižim dohotkom bilo u dugovima ili visokom riziku od toga i prije ruske invazije na Ukrajinu, dok trošak servisiranja zaduživanja naglo raste, posebno za one zemlje koje su nagomilale dugove u stranim valutama. Rat u Ukrajini doveo je do toga da investitori traže utočište za američki dolar, smanjujući vrijednost valuta tržišta u nastajanju. Odnedavno više kamatne stope Federalnih rezervi (FED), američke središnje banke, dodatno su pogoršale problem.

Krize tržišta u nastajanju nisu ništa novo, ali Kozul-Wright ističe da je međunarodna zajednica loše pripremljena za suočavanje s nadolazećim problemom duga. “Sustav se može nositi s tim problemima samo od zemlje do zemlje”, navodi on. “No, to su sustavna pitanja i trenutačno ne postoji način da se s njima sustavno pozabavimo”, upozorava.

To se u svakom slučaju može pokazati skupim. Šri Lanka je prva zemlja koja je pokleknula pod rastućim ekonomskim pritiscima izazvanim ratom u Ukrajini, a malo je vjerojatno da će biti i posljednja, zaključuje Guardian.

Rat u Ukrajini, u kombinaciji s razinom inflacije koja nije viđena od 80-ih godina prošlog stoljeća, posebno visoko diže cijenu pšenice u cijelom svijetu. Kao rezultat toga, kako prenosi CBS, zemlje koje uvelike ovise o pšenici traže nove, pristupačnije izvore. Neki će, kako se navodi, pronaći zamjene, dok će drugi trebati humanitarnu pomoć.

‘Ljudi gladuju, mi točimo zeleno gorivo’

Njemačka ministrica privredne saradnje i razvoja Svenja Schulze upozorila je da svijetu prijeti akutna kriza zbog vrtoglavih cijena hrane, ocijenivši situaciju dramatičnom. “Zbog pandemije koronavirusa, ekstremnih suša i rata u Ukrajini cijene hrane u svijetu porasle su za trećinu i sada su na rekordnoj razini. Svjetski program za hranu trenutno procjenjuje da više od 300 miliona stanovnika pati od akutne gladi i stalno mora korigirati brojke, povećavajući procjene. Gorka je poruka da nam prijeti najveća kriza gladi od Drugog svjetskog rata, milioni ljudi će umirati”, izjavila je Schulze.

Ona je odgovorila i na pitanje je li u redu da Njemačka žito pretvara u zeleno gorivo kada širom svijeta ljudi umiru od gladi, rekavši da nije. “Niko ne želi biti odgovoran za povećanje broja gladnih u svijetu. Moramo prestati stavljati hranu u spremnik automobila – bilo da je u pitanju pšenica, palmino ulje, repica ili kukuruz. Udio od 4,4 posto goriva su hrana za ljude i za životinje. To bi trebalo svesti na nulu, ne samo u Njemačkoj, nego što je više moguće na međunarodnom nivou. U Njemačkoj svake godine u spremnike automobila ulijemo 2,5 milijardi litara goriva od biljnih ulja. To je gotovo polovina žetve suncokretova ulja u Ukrajini”, istaknula je Schulze.

Takođe je upozorila da ruski predsjednik Vladimir Putin koristi glad da bi vodio rat, odnosno činjenicu da mnoge zemlje svijeta ovise o ruskim i ukrajinskim poljoprivrednima proizvodima. “Ukrao je žito iz Ukrajine i izvozit će ga u zemlje koje su nedvojbeno proruski naklonjene. Na Opštoj skupštini UN-a 40 zemalja, u kojima živi polovina svjetskog stanovništva, nije osudilo Putinovu agresiju. To je konkretan rezultat ranjivosti na ucjenu hranom” smatra Schulze.

Gotovo 25 miliona tona žitarica zapelo je u Ukrajini i ne može napustiti državu zbog infrastrukturnih izazova i ruske blokade crnomorskih luka, uključujući Mariupolj, objavili su prošle sedmice Ujedinjeni narodi. Cijene prehrambenih proizvoda u martu su narasle na rekordne razine nakon ruskog napada na Ukrajinu, četvrte najveće izvoznice kukuruza i šeste najveće izvoznice pšenice na svijetu. Cijene su djelomično pale u aprilu.

Problem žitarica i cijena

Blokadu mnogi smatraju jednim od uzroka visokih cijena hrane koje su u ožujku dosegnule rekordnu vrijednost, potaknute ruskom invazijom na Ukrajinu, da bi u aprilu blago pale, saopštila je nedavno UN-ova agencije za prehranu i poljoprivredu (FAO).

Ukrajina je bila četvrti najveći svjetski izvoznik kukuruza u sezoni 2020./2021. i šesti izvoznik pšenice, prema podacima Međunarodnog vijeća za žitarice. Od početka ruske invazije krajem februara Ukrajina je prisiljena izvoziti žitarice vlakom preko zapadne granice ili preko malih riječnih luka na Dunavu, umjesto morem.

Udarni valovi invazije na Ukrajinu vrlo su se rano počeli širiti svijetom i brzo su se počeli osjećati i na Bliskom istoku, dovodeći tamošnje vlade u položaj pripravnosti i iščekivanja dok su napetosti kod kuće već počele tinjati.

Dok su ukrajinski susjedi primili milione izbjeglica iz te zemlje od početka ruske invazije krajem februara, uticaj rata proširio se mnogo dalje, s globalnim cijenama nafte koje su se vinule na najviše nivoe u gotovo cijeloj deceniji a cijene žitarica su skočile uslijed nestašice u toj regiji koja se često naziva žitnicom Evrope.

Među posebno pogođenima našle su se tako u martu i zemlje Bliskog istoka koje se oslanjaju na Rusiju i Ukrajinu, dva najveća svjetska izvoznika žitarica, pri svojem uvozu tih proizvoda. Za Egipat i druge bliskoistočne zemlje koje se bore s tim posljedicama rata, to su postali razlozi za zabrinutost. Prije samo 10 godina, revolucije u cijeloj regiji srušile su dugogodišnje diktature dijelom upravo zbog rasta cijena roba. Egipat je najveći svjetski kupac pšenice i otprilike 80 posto uvoza pšenice došao je u 2021. iz Rusije i Ukrajine, kako je prenio Reuters.

Rastući troškovi pšenice posebno su razorni upravo za zemlje poput Egipta i Libanona, koje uvelike ovise o pšenici iz Ukrajine, ističe Joseph Glouber, viši naučni saradnik na Međunarodnom institutu za istraživanje prehrambene politike. “To su zemlje koje troše otprilike dvostruko više pšenice nego mi po glavi stanovnika. To je puno pšenice”, rekao je. Čak 35 odsto kalorija koje se konzumiraju u Egiptu dolazi od pšenice, prenosi CBS.

Opasnost od političkih nemira

“Nesigurnost opskrbe hranom apsolutno može rezultirati većim političkim nemirima”, upozorio je nedavno za CNN Lama Fakih, direktor za Bliski istok i Sjevernu Afriku u nevladinoj organizaciji Human Rights Watch, koja se bavi zaštitom i promicanjem ljudskih prava. “Radi se o nizu zemalja koje već pate od sukoba i političkih potresa”, dodaje.

U međuvremenu, Egipat je u martu ipak povećao uvoz iz Rusije unatoč poremećajima u opskrbi i plaćanju zbog ruskog napada na Ukrajinu, a pronašao je i nove dobavljače, tvrde trgovci. Egiptu je u martu iz Rusije isporučeno 479.195 tona pšenice, za 24 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, prema podacima o teretu dostupnima Reutersu. Isporuke iz Ukrajine smanjene su pak 42 posto, na 124.500 tona.

Nezadovoljstvo se manifestiralo u obliku protesta i u Iraku, a u opasnosti su se našli i ratom posve iscrpljeni Jemen koji, kako je rekao Glouber za CBS, uvozi 100 posto pšenice, a gotovo 27 posto tog uvoza pšenice dolazilo je iz Ukrajine i 8 posto iz Rusije, te Libanon, čije su se rezerve pšenice drastično smanjile, a zemlja je 60 posto te žitarice uvozila iz Ukrajine.

Svjetska banka je u ponedjeljak odobrila zajam od 150 miliona dolara za pomoć Libanonu u financiranju uvoza pšenice i održavanju stabilnih cijena kruha tokom devet mjeseci, rekao je ministar privrede te zemlje za agenciju Reuters.