Prvi serijski ubica u istoriji: Napravio hotel lavirint i u njemu tražio žrtve

Preko 100 godina nakon smrti, ime H. H. Holmsa budi jezu u srcima mnogih Amerikanaca. I to sa dobrim razlogom!

Holms je bio prvi serijski ubica u modernoj istoriji ove zemlje. Zapravo, prije njegovog terora termin “serijski ubica” nikada nije ni korišćen. Bio je pametan, proračunat i hladnokrvan. Izgradio je čitav hotel samo kako bi na miru mogao da ubija.

Oni koji gledaju najnoviju sezonu hit serije “Američka horor priča – Hotel”, znaju o čemu govorimo…

Herman Vebster Madžet rođen je 1861. godine u Nju Hempširu kao treće dijete iseljenika iz Engleske. Otac mu je bio alkoholičar i često je tukao svoju djecu. Holms je bio odličan đak – u školi je ostvarivao fantastične rezultate što ga je pretvorilo u savršenu žrtvu za maltretiranje.

U jednom trenutku, grupa vršnjaka je zatvorila malog Hermana u ordinaciji lokalnog ljekara zajedno sa ljudskim kosturom. Dječak je u prvom trenutku bio prestrašen, ali je nakon toga strah prerastao u fascinaciju koja će ga pratiti do kraja života.

Nakon ovoga, dječaka će često viđati kako luta po lokalnoj šumi i traži uginule životinjice koje bi zatim secirao i proučavao. Smrt je postala njegova glavna opsesija, a ovaj neobični dječak će postati H. H. Holms – prvi moderni serijski ubica Amerike.

Gdje god bi se Holms pojavio, ljudi bi nestajali

Holms je srednju školu završio već sa 16 godina i odmah je našao posao predavača. Sa 17 godina počinio je prvo ubistvo – ubio je svog bivšeg školskog druga. Ipak, Holms se nije zadržao samo na ubijanju – nakon ubistva, na prevaru je pokupio novac od životnog osiguranja svoje žrtve.

Medicinski fakultet Holms je upisao 1882. godine, a završio ga već dvije godine kasnije. Studije su bile pogodno tlo za njegove eksperimente – krao je leševe, rezao im dijelove tijela i nastavio “posao” s prevarama pomoću kojih je dolazio do novca od životnih osiguranja.

Holms je bio vješti prevarant, kao i ubica. Sljedećih nekoliko godina proveo je u brojnim prevarama. Napustio je ženu i dijete, živio je u Njujorku i Filadelfiji i za to vrijeme u oba grada bio osumnjičen za ubistvo dječaka.

Gdje god bi se Holms pojavio, ljudi bi nestajali. Na kraju se skrasio u Čikagu i riješio da promeni ime u Henri Hauard Holms. Zaposlio se u jednoj ordinaciji u kojoj se pokazao kao dobar i vrijedan radnik. Ipak, nedugo po Holmsovom dolasku, vlasnik ordinacije je misteriozno umro, a Holms je ubijedio udovicu da mu proda praksu. Nakon što je posao zaključen i ona je nestala.

Preko puta ordinacije, Holms je kupio prazan plac i na njemu podigao veliki hotel. Bio je to početak njegovog “životnog djela”.

Zbog grandioznosti, mještani su hotel prozvali “Zamak”. Jezive stvari koje su se događale na ovom mjestu pak, promenili su mu to ime, pa je u istoriji upamćen kao “Zamak ubistava”.

Hotel iz koga se ne izlazi

Holms je sam projektovao zgradu kao jezivi i ubistveni lavirint. U njemu je bilo čak stotinjak prostorija koje su bile izolovane i nisu imale prozore. Bilo je stepenica koje nisu vodile nigdje, soba sa vratima koja su se otvarala samo sa spoljašnje strane, prostorijama sa gasnim komorama, hodnicima koji su se završavali metalnim zidovima… Na gradnji hotela radilo je nekoliko građevinskih kompanija kako niko osim Holmsa ne bi imao kompletan uvid u projekat hotela.

Objekat je završen baš pred Svjetsku izložbu u Čikagu 1893. godine. Hiljade ljudi pohrlilo je u grad da vidi najnovija čuda tehnike. Neki od njih imali su tu nesreću da odsjednu u Holmsovom novootvorenom hotelu.

Holms je uglavnom ubijao ženske goste, zaposlene i svoje ljubavnice. Zaposlenima bi Holms uplaćivao polise zdravstvenog osiguranja. U slučaju njihove smrti, on bi podizao premije.

Prvi američki serijski ubica nikada nije razvio jedan metod ubijanja. Svoje žrtve je gušio, vješao, sjekao i palio. Omiljena zabava mu je bila da vidi koliko muka osoba može da preživi prije nego što umre.

Mrtva tijela Holms je posebnim liftom spuštao u podrum gdje ih je ili potpuno uništavao u kiselini ili ih secirao pa organe i kosture prodavao fakultetima i laboratorijima. U ono vrijeme, ove institucije su bile srećne da dođu do ovih ostataka koje su koristili u svojim eksperimentima i nisu mnogo pitale za njihovo porijeklo, a Holms je ipak bio ugledni ljekar.

Godine 1891. jedna od Holmskovih ljubavnica – Džulija Smajt mu je priznala da je trudna. Zahtijevala je da se vjenčaju i Holms je pristao, ali samo pod jednim uslovom – da mu dozvoli da joj izvrši abortus. Žena je pristala. Ubio ju je hloroformom, a nakon toga i njenu maloljetnu kćerku koja je živjela s njom u hotelu.

Holms je nakon ovoga imao još mnogo ljubavnica. Sve one bi, prije ili kasnije, nestajale nakon što bi mu prepisale svoju imovinu.

Prvi serijski ubica u modernoj istoriji

Finansijski problemi natjerali su Holmsa da postane nesmotren. Selio se iz grada u grad i ubijao. Jula 1894. godine prvi put je uhapšen, ali “samo” zbog optužbi za krađu konja u Teksasu. U zatvoru Holms je upoznao Mariona Hedžepeta – poznatog kriminalca koji je služio kaznu od 25 godina.

Prvi put u životu, Holms je nekome povjerio svoju tajnu. Zajedno su smislili kompleksan plan prevare osiguravajućeg društva tako što bi Holms lažirao sopstvenu smrt. Ovaj plan je propao i upravo ovo je bio alarm za vlasti da ispitaju Holmsove zaposlene u hotelu u Čikagu. Bili su zgroženi onim što su pronašli.

Holms je bio toliko temeljan u svojim zločinima da je policija uspješno identifikovala samo devet žrtava. Holms je priznao da je ubio 27 ljudi, ali usljed nedostatka dokaza ovo nije moglo da se potvrdi. Pretpostavlja se da se broj kreće oko nevjerovatne cifre od 200 ljudi.

– Rođen sam sa đavolom unutar mene. Nisam mogao da izbjegnem da budem ubica isto kao što pjesnik ne može a da ne napiše pjesmu. Rođen sam sa Satanom koji je, kao mentor stajao pored kreveta u trenutku kada sam došao na svijet i sa mnom je bio od tada – izjavio je Holms na suđenju.

H. H. Holms je obješen 7. maja 1896. godine, ali njegovo ime i danas izaziva strah kod ljudi širom svijeta. Upravo on ušao je u istoriju kao prvi serijski ubica.

(Dnevno.rs)