PSIHIJATRI SAGLASNI: Nakon virusa, slijedi pandemija depresije

Prema nedavnom istraživanju koje je provelo Hrvatsko psihijatrijsko društvo, zbog pandemije uočen je značajan porast odlazaka liječnicima obiteljske medicine, kao i porast intenziteta tjeskobe, depresivnosti, stresa i nesanice u drugom valu epidemije, u odnosu na prvi val.

U priopćenju za medije Hrvatskog psihijatrijskog društva navodi se kako rezultati istraživanja ukazuju da nam slijedi pandemija depresije, prenosi index.hr.

S obzirom na to da je depresija veliki javnozdravstveni problem, posebno je važno o njoj govoriti u vrijeme pandemije, ali i nakon razornih potresa koji su pogodili Hrvatsku, a kako bi se podigla svijest o ovom problemu i prekinula šutnja koja se gomila, osmišljena je Nacionalna kampanja za mentalno zdravlje ČUJEM TE #ISPODPOVRŠINE Hrvatskog psihijatrijskog društva i Udruge za prevenciju depresije i suicida – Životna linija, navodi se u priopćenju.

Psihijatri očekuju još više oboljelih od depresije i porast broja suicida

Smirivanjem pandemije, psihijatrijska struka, nažalost, očekuje još veći broj oboljelih od ovog psihičkog poremećaja, ali i porast broja suicida, koji, prema sadašnjim podacima, godišnje počini između 600 i 700 ljudi.

U nacionalnoj kampanji ČUJEM TE #ISPODPOVRŠINE sudjeluju hrvatski eminentni stručnjaci, koji su analizirali podatke recentnog istraživanja na online panelu.

Pogledajte snimku panela:

Sudionici panela su bili prof. dr. sc. Alma Mihaljević Peleš, psihijatrica s Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb, izv. prof. dr. sc. Martina Rojnić Kuzman, psihijatrica s Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb, prof. dr. sc. Igor Filipčić, ravnatelj Klinike za psihijatriju Sveti Ivan u Jankomiru, doc. dr. sc. Petrana Brečić, ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče te Tin Pongrac, predsjednik Udruge Životna linija.

Depresija je izlječiva, ali…

Kako je istaknuto na panelu, u Hrvatskoj svake godine između 600 i 700 ljudi počini suicid, što je velika i alarmantna brojka. Istodobno, stručnjaci su naglasili da je depresija izlječiva bolest, ali ju je ključno na vrijeme prepoznati te što prije započeti s liječenjem, stoji u priopćenju HPD-a.

Depresija, osim lošeg raspoloženja i umora, podrazumijeva i radnu i socijalnu disfunkcionalnost te je riječ o bolesti koja neće proći sama od sebe, zbog čega zahtijeva profesionalni pristup i liječenje. Tjeskoba je prvi znak da nešto nije u redu i ona je predvorje depresije, istaknula je tijekom panela prof. dr. sc. Alma Mihaljević Peleš. U praksi je, nažalost, nemoguće predvidjeti koje slike depresije će završiti suicidom, što je istaknula doc. dr. sc. Petrana Brečić.

10-15 depresivnih počini suicid

Kada bismo to mogli predvidjeti, stopa suicida bi bila znatno niža. U prosjeku deset do petnaest posto ljudi s depresijom skonča svoj život počinjenjem suicida, dok se istodobno smatra da čak osamdeset posto oboljelih od depresije ima suicidalne misli – rekla je doc.dr. sc. Brečić dodajući da nitko nije imun na depresiju te da je pogrešno vjerovati kako netko tko ima naizgled „sretan život“ i ne može biti depresivan, s obzirom na to da je riječ o bolesti koja pogađa sve slojeve društva i ljude svih životnih dobi.

Iskustva iz prve ruke iznio je i Tin Pongrac, čija udruga pomaže ljudima koji se bore s depresijom, kao i njihovim obiteljima, a rade i na prevenciji suicida. S obzirom na značajno povećan broj pacijenata koji se bore s depresijom, a kako bi se izbjegle najteže i najtragičnije posljedice, Pongrac ističe značaj osnivanja Nacionalnog centra za prevenciju suicida u Hrvatskoj. Prof.dr. Igor Filipčić, ravnatelj Klinike za psihijatriju Sveti Ivan u Jankomiru kaže da se u slučaju depresije radi o globalnom problemu, koji u Europi pogađa čak 44 milijuna ljudi.

“Ako se ljudi jave na vrijeme i ako liječenje traje dovoljno dugo, učinkovitost je velika”
“Ključno je znati da su anksioznost i depresija bolesti koje se mogu liječiti. Ako se ljudi obrate na vrijeme, i ako liječenje traje dovoljno dugo, učinkovitost je velika. Jednako tako, depresije se povezuju i s drugim kroničnim bolestima, poput koronarnih bolesti, dijabetesa, karcinoma, epilepsije… Kod ljudi s tim bolestima anksiozni i depresivni poremećaji se javljaju znatno više nego u ostatku populacije”, rekao je prof.dr. sc. Filipčić.

Problem stigmatizacije

O najnovijem istraživanju Hrvatskog psihijatrijskog društva govorila je izv. prof. dr. sc. Martina Rojnić Kuzman istaknuvši da su rezultati istraživanja pokazali pad socijalne podrške ljudima sa psihičkim problemima, kao i pad podrške obitelji te otpornosti organizma. Veliki problem je i stigmatizacija.

“Upravo je stigma jedan od ključnih faktora kod liječenja. Ljudi sa psihičkim bolestima žive u prosjeku dvadeset godina kraće od ostatka populacije, a to je velikim dijelom posljedica stigmatizacije” zaključila je izv. prof. dr. sc. Rojnić Kuzman.

(SB)