PUTIN IPAK USPIO DA ZABRINE ZAPAD: Zagovornici primirja strahuju od ruske nuklearne prijetnje

Evropske dionice su u utorak pale peti dan zaredom, jer su prinosi na obveznice skočili zbog zabrinutosti zbog stalno visoke inflacije i uticaja politike centralne banke jastreba na globalni rast, objavio je Bloomberg u utorak ujutro. Reuters će tome dodati i povećane tenzije u ratu Rusije sa Ukrajinom.

Situacija na finansijskim tržištima koleba se već duže vreme, ali situacija se usložnjava približavanjem zime i nepouzdanošću cena energenata, što posebno pritiska na evropske privrede, a signala je sve više. da će SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i EU pasti u recesiju, a zbog rasta referentnih kamatnih stopa, što je pokušaj obuzdavanja inflacije.

Demonstranti su ovog vikenda ponovo izašli na ulice evropskih gradova zbog poskupljenja života. Oni koji traže ukidanje sankcija Rusiji i vraćanje jeftinog gasa su glasniji od onih koji podržavaju Ukrajinu. Otvarajući temu koja zvuči slatko u ušima svima u Kremlju, hajde da pritisnemo Kijev za primirje. Što je podržano i dijelovima političkog i upravljačkog sistema koji su s ovakvim prijedlozima otvoreniji za javnost. Dio obavještajne zajednice na Zapadu smatra da je plan o prekidu vatre u Ukrajini, koji je 4. oktobra predstavio Elon Musk, šef Tesle, dio (nije nužno dogovoren) te strategije. Iza čega Kremlj ne stoji nužno, ali je djelovanjem u protekle dvije sedmice stvorio preduslove za jačanje poziva na primirje. Na argument da to pomaže Rusiji jer ima vremena za pregrupisavanje snaga i obuku novomobilisanih, zagovornici (svjesno ili ne, ovo drugo je opasnije) ideje o državi primirja da će Ukrajina dobiti istu priliku, što moći će iskoristiti primirje da se adekvatno naoruža.

Prazna skladišta oružja i municije

Nije tajna da su vlade mnogih zemalja članica EU ispraznile svoja skladišta oružja i municije, te da proces njihovog punjenja teče sporije nego što se očekivalo zbog, između ostalog, ograničenja koja postavlja energetska kriza i problema u opskrbi. lancima, koji, na sreću, usporavaju. Za pokretanje proizvodnje u većem obimu, prema proizvođačima, treba vremena.

Zagovornici primirja uplašeni su ruskom nuklearnom prijetnjom, ali i granatiranjem oko nuklearke Zaporožje, a sabotaža gasovoda Sjeverni tok pojačala je strah od mogućeg ruskog napada na europske (i transatlantske) osjetljive infrastrukturne sisteme , što bi dolilo ulje na vatru javnog nezadovoljstva. Jedan od slučajeva je i sabotaža njemačkih željeznica ove subote, za koju ministar digitalnih poslova i prometa Volker Wissing ne isključuje umiješanost stranog državnog aktera. Ali niko nije rekao Rusija?

Takav stav počinje se prelijevati u medije, pa će Josh Hammer , urednik komentara Newsweeka, napisati članak pod naslovom “SAD moraju odmah promijeniti smjer u Ukrajini”, navodeći da su američki interesi deeskalacija, detant i mir. Rose Gottemoeller , bivša zamjenica generalnog sekretara NATO-a, u The Financial Timesu vjeruje da je tiha diplomatija s Rusijom u vezi s nuklearnom prijetnjom neophodna kako bi se spriječila opasnost od Armagedona. Peking također ponavlja potrebu za deeskalacijom; Mao Ning, jedna od glasnogovornica, rekla je u ponedjeljak da se “Kina nada da će sve strane na odgovarajući način riješiti svoje razlike kroz dijalog i konsultacije.” Global Times, stranački list na engleskom, citira riječi “promatrači” koji su rekli da “SAD i druge zapadne zemlje, zbog naglo pojačanih tenzija, treba da zakoče i ne raspiruju vatru krize”, podsjećajući da zapadne zemlje su “iscrpile veliki dio svojih vojnih resursa”.

Italija je skočila u prvi plan

Washington Post, koji čvrsto stoji na potrebi odbrane Ukrajine, upozorava na mogući pomak nakon kongresnih izbora u novembru, pozivajući se na istraživanje koje je objavio Pew: Udio američkog stanovništva izuzetno ili veoma zabrinutog zbog poraza Ukrajine pao je sa 55 posto u maju na 38 posto u septembru. Među republikancima i nezavisnim republikancima orijentisanim, 32 posto kaže da Sjedinjene Države previše podržavaju rat – u odnosu na 9 posto u martu. Odluka OPEC+ prošle sedmice da smanji proizvodnju nafte za dva miliona barela – iako se to neće dogoditi, Irak je najavio da će ostati bez dnevnih zaliha – dodatno je zabrinula demokrate, jer bi povećanje cijena benzina prije novembarskih izbora moglo predati Kongres republikancima .

Aleksandar Gabujev iz Carnegie fondacije u FT smatra da je potrebno započeti pregovore koji bi doveli do primirja.

U prvi plan je došla i Italija, gdje je buduća premijerka Giorgia Meloni osudila ruske napade na ukrajinske gradove, ali su njeni koalicioni partneri Matteo Salvini i Silvio Berlusconi , zagovornici dobrih odnosa s Putinom prije agresije, šutjeli. Giuseppe Conte , vođa populističkog Pokreta 5 zvijezda, traži mirovne pregovore. I Muhammed bin-Zayed , lider Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), stiže u Moskvu . Zbog odnosa u OPEC+ (iako se ne slažu uvek oko svega) lider koji može otvoreno da razgovara sa ruskim carem. Ne treba zanemariti da je Bin Zayed u dobrim odnosima i sa Zapadom, iako je bilo tenzija sa SAD. Što nadoknađuje odlične odnose sa Izraelom nakon potpisivanja Abrahamskog sporazuma.

Pred ratomje zima, tokom koje će, zbog više sile, doći do smanjenja borbenih dejstava. Kremlj nikada nije krio da je njegov interes da iskoristi generala Zimu da izvrši pritisak na EU kako bi oslabio podršku Ukrajini. I računa na republikanski zaokret u SAD, prikrivenu podršku Pekinga i otvorenu podršku globalnog juga. Kakva je trenutna teška diplomatska bitka u UN u Njujorku: Generalna skupština će u srijedu glasati o rezoluciji, neobavezujućoj, ali važnoj kao iskaz političkog stava prema agresiji koja traje već osam mjeseci, koji bi trebalo da osudi rusku aneksiju četiri ukrajinske regije . Dobar je signal da Rusija nije uspjela natjerati tajno glasanje. Sve manje od 140 glasova podrške Zapadu bio bi poraz koji bi dodatno ojačao zagovornike primirja. Što ništa ne bi riješilo.

Evo potvrde: Turska je u utorak pozvala Rusiju i Ukrajinu na održivo primirje “što je prije moguće”, rekavši da se dvije zemlje udaljavaju od puta diplomatije dok se rat ne završi, prenosi Jutarnji.hr.