Putinove stvarne ambicije su napokon razotkrivene

Ove sedmice ruski predsjednik Vladimir Putin poslao je jasnu poruku Ukrajini i njezinim evropskim saveznicima: Moskva može nastaviti s ratom jer ima moćne prijatelje, piše CNN.

Ruski čelnik stajao je rame uz rame na raznim događajima u Kini s ljudima koji su mu omogućili da vodi rat protiv Ukrajine toliko dugo i žestoko: kineskim vođom Xi Jinpingom, indijskim premijerom Narendrom Modijem, iranskim predsjednikom Masoudom Pezeshkianom i sjevernokorejskim čelnikom Kim Jong Unom.

Više od tri godine nakon onoga što je Putin nekad smatrao brzim preuzimanjem vlasti nad svojim manjim i slabijim susjedom, Rusija ne bi mogla održati borbu bez kineskog i indijskog novca, iranskog oružja te, u manjoj mjeri, ljudstva iz Sjeverne Koreje.

Ali, poruka sa samita i vojne parade u Kini ove sedmice daleko je nadilazila rat u Ukrajini. Okupljeni čelnici možda se ne slažu oko svega, a neki se možda čak i ne vole previše, ali vide životnu priliku da okončaju zapadnu dominaciju na globalnoj sceni. Evropa se, s druge strane, boji da bi se mogla naći na udaru.

Ovi su događaji pružili jasan vizuelni podsjetnik zašto Evropa mora preispitati svoju bezbjednost. Posljednjih je godina pokušavala izolovati ruskog čelnika i iscrpiti njegovu ekonomiju, dok se istovremeno suočavala s činjenicom da Sjedinjene Države možda više nisu saveznik na kojeg se uvijek može osloniti.

Ipak, Putin je bio tamo, stojeći uz neke od najmoćnijih ljudi na svijetu, potvrđujući njihova prijateljstva.

I Tramp je svjestan promjena

“Rusija pokušava pokazati da, iako je izolovana od zapadnog svijeta, još uvijek ima partnere i saveznike koji su ekonomski jake zemlje. A ta izolacija ne znači da će se ruska ekonomija srušiti ili da Rusija neće moći održati svoje ratne napore”, rekla je za CNN Natia Seskuria, saradnica na Kraljevskom institutu za ujedinjene službe (RUSI).

Međunarodni poredak uspostavljen nakon Hladnog rata očito je u opasnosti od raspada. SAD se povlače s globalne scene pod predsjednikom Donaldom Trampom i njegovom agendom “Amerika na prvom mjestu”, dok se Evropa bori s vlastitim problemima, uključujući porast krajnje desnog nacionalizma i ekonomske pritiske. Rusija, Kina, Indija i druge zemlje koje nisu bile zadovoljne svijetom kojim dominiraju SAD, iznenada su uvidjele priliku.

“Uspostavljena dominacija zapadnog saveza u međunarodnim poslovima opada, i oni vide priliku da ozbiljno počnu preoblikovati međunarodni sistem”, rekao je za CNN John Lough iz think tanka New Eurasian Strategies Centre. Ove sedmice te su ambicije postale svima očite, uključujući i samog Trampa, koji je primio poruku. “Molim vas, prenesite moje najtoplije pozdrave Vladimiru Putinu i Kim Jong Unu, u zavjeri protiv Sjedinjenih Američkih Država”, napisao je u poruci Xiju.

Uslovi saradnje

Unatoč rukovanjima i osmjesima, pristup Kine i Indije ruskom ratu u Ukrajini vođen je pragmatizmom, kažu analitičari. Obje zemlje dosljedno tvrde da su neutralne, istovremeno podstičući rat pružanjem finansijske pomoći Rusiji. Kina i Indija bile su više nego sretneda  uskoče kada su zapadni saveznici uveli sankcije na rusku naftu, ključni izvor prihoda za Moskvu, osiguravajući sebi tako jeftinije energente.

Stručnjaci kažu da se odnos ne tiče samo novca. Iako ni Kina ni Indija nisu spremne na direktan sukob sa Zapadom, objema odgovara što Rusija gura anti-zapadnu agendu. “Kina je mnogo bliža Rusiji kada je riječ o multipolarnosti i opštem smanjenju zapadnog uticaja. Postoji ideološka bliskost, a postoji i čisti ekonomski interes”, rekla je Seskuria.

Lough dodaje da se ruski pritisak protiv poretka kojim dominiraju SAD dobro uklapa i u indijski narativ. Peking i Delhi sada su dva najveća svjetska kupca ruske nafte i uglja. Prema američkom Ministarstvu finansija, kineske i indijske kompanije snabdijevaju Rusiju i tehnologijama dvostruke namjene, poput čipova i telekomunikacione opreme, koje Moskva ne može nabaviti drugdje zbog sankcija.

S druge strane, Sjeverna Koreja i Iran čvrsto stoje uz Rusiju. Već sankcionisani i izolovani, nemaju mnogo za izgubiti. Iran je bio ključan u ranim mjesecima rata, snabdijevajućI Moskvu vojnom opremom, uključujući dronove Shahed koji su promijenili tok ratovanja.

Ipak, Teheran je naučio da savez s Rusijom ima granice; Putin nije pritekao u pomoć Iranu tokom napada Izraela i SAD, niti je intervenisao prilikom svrgavanja sirijskog predsjednika Asada. Za osiromašenu Sjevernu Koreju, odnos je čisto transakcijski. Rusiji trebaju vojnici, a Pjongjang sebi može priuštiti da ih pošalje bez straha od javnog mnjenja.

Pragmatizam iznad svega?

Topla dobrodošlica koju je Putin primio u Kini, zajedno s vojnom i diplomatskom moći prikazanom tokom samita, osmišljena je da prenese poruku. “Ovdje imamo simbol grupe zemalja koje nisu najbolje prijateljice kao takve, ali imaju zajedničke strateške interese i koje se mogu uskladiti i mogu pokazati SAD i njihovim saveznicima da su sila s kojom treba računati”, rekao je Lough.

Međutim, postavlja se pitanje održivosti takvog saveza. Evropa je možda bila zatečena ruskom invazijom, ali se od tada promijenila. “Sada počinjemo da vidimo od čega su Evropljani napravljeni, a u smislu odbrambenog razvoja u Evropi, možemo vidjeti neke izvanredne promjene”, istakao je Lough. Potezi koji su prije nekoliko godina bili nezamislivi, poput njemačkog povećanja izdataka za odbranu ili ulaska Švedske i Finske u NATO, sada su stvarnost.

Koliko god Putinova bliskost s Xijem i Modijem izazvala nelagodu u evropskim prestonicama, analitičari smatraju da je ova grupa okupljena kombinacijom potrebe, ekonomskog pragmatizma i prilike.

“To je vrlo funkcionalan odnos, koji se ne temelji na snažnoj međusobnoj naklonosti. To je savez interesa, a ne savez zemalja”, zaključio je Lough, dodajući da se interesi mogu mijenjati. “Nismo u fazi gdje je odjednom sve gotovo, jer se hrpa lidera koje ne volimo okupila u Kini na velikoj proslavi”, navodi CNN, prenosi index.hr.

Koja je tvoja reakcija?

0% Srećno

0% Ravnodušno

0% Zabavno

0% Smiješno

0% Bijesno

0% Tužno