Putinu je Sijeva posjeta došla u najboljem trenutku

Glavni globalni događaj prošle sedmice svakako je dolazak kineskog predsjednika Si Đinpiga u Moskvu. Kineski predsjednik, koji je nedavno osigurao treći mandat je tako odlučio posjetiti ruskog kolegu. U tom kontekstu, važno je spomenuti kako je NR Kina na godišnjicu ruske invazije na Ukrajinu, objavila svoj plan za rješavanje sukoba.

PIŠE: Ivan Čović

Mnogi analitičari vidjeli su taj susret kao odlučujući u tome kako će se odvijati slijedeća faza rata u Ukrajini. Osim toga, posjeta kineskog predsjednika Rusiji, dolazi u nakon što je Međunarodni sud u Haagu optužio ruskog predsjednika za ratne zločine.

Kineska posjeta u najboljem trenutku

Nakon tih optužbi od strane Haaga, ruskom vodstvu je posjeta kineskog predsjednika došla kao naručena. U trenutku kada je Rusija u najvećoj diplomatskoj izolaciji u svojoj modernoj povijesti, kada je predsjednik Putin, trenutno na glasu kao najtoksičniji vođa neke zemlje, posjeta Xi Jinpinga se tumači kao svojevrsna podrška i privid normalnosti u diplomatskim aktivnostima Rusije.

Tome u prilog ide i izjava Xi Jinpinga koji je označio ruskog kolegu kao „dragog prijatelja“, što je nakon službenog označavanja Putina kao ratnim zločincem na Zapadu, pokazatelj kako Kina ne dijeli mišljenje Zapada o ruskom predsjedniku.

Nakon same posjete, formirana su dva glavna mišljenja o trenutnom odnosu Rusije i Kine. Jedno mišljenje jest da je Rusija postala „mlađi“ partner Kine te da sada Peking može na Moskvu utjecati da djeluje prema njenim zahtjevima.

Drugo mišljenje jest da je stvoren savez između Rusije i Kine te da je Xi Jinping ustvari, došao podržati Putina u nastavku rata u Ukrajini. Također, spominjala se mogućnost i isporuke oružja.

Rusija je ovisnija o Kina, nego Kina o Rusiji

Teško je reći koje mišljenje je točno ili točnije, no jasno je da iako obje strane imaju što za ponuditi jedna drugoj, trenutno Rusija više ovisi o Kini, nego obrnuto. Stoga, pretjerano bi bilo reći da se radi o ravnopravnom partnerstvu.

Zbog te činjenice, posjet kineskog čelnika Moskvi, jest možda najvažniji vanjskopolitički događaj u Rusiji, otkad je pokrenut rat u Ukrajini. S izbijanjem rata i uvođenjem zapadnih sankcija, Moskvi nije preostalo drugo nego povećati ovisnost o Kini.

Juan u Rusiji

U 2022. godini se nakupilo dovoljno podataka koji idu tome u prilog. Oko 40% ruskog uvoza jest iz Kine, izvoz ruskih energenata u Kinu je na rekordnom nivou, a kineska valuta – juan čini trećinu u burzovnoj trgovini. Rast juana na burzi u Rusiji je strelovit, u godini dana je udio juana u burzovnoj trgovini porastao s 3 na 33%. Tvrtke diljem Rusije za trgovinske operacije sve više koriste kinesku valutu. Ruske vlasti su oštro krenule u dedolarizaciju, koja se sada zapravo pretvara u juanizaciju.

Gledajući u globalnim okvirima, juan u globalnim rezervama (3%) još uvijek ne stoji visoko kao euro(20%) ili dolar(60%), ali rastuća ovisnost Rusije, izvoz energenata u Kinu i uvoz raznih dobara iz Kine, pomaže kineskim vlasti da internacionaliziraju juan. Ruski političari to ne kriju i vole reći da međunarodna ekspanzija juana najavljuje kolaps dolara. Je li zaista na taj način moguć kolaps dolara, odnosno temelje li se te izjave na činjenicama je tema za sebe, ali je jasno da Rusija sve više koristi kinesku valutu u zamjenu za dolar.

Putinov ugled

Osim gore spomenutih ekonomskih primjera, Xijev posjet Rusiji je možda još i važniji za ugled predsjednika Putina u onom dijelu svijeta koji se nije pridružio sankcijama. Osim toga, važan je i za unutarnjopolitičku upotrebu. Trenutno je malo svjetskih lidera koji su spremni s osmijehom na licu stisnuti ruku ruskom predsjedniku, a da nisu predstavnici zemlje koja sama nije izolirana od strane Zapada kao npr. Iran, Sjeverna Koreja ili Sirija.

Pretpostavka da će Kina iza svoje šutnje podržavati Rusiju, s primjerice isporukom oružja se zasad čini neosnovanom. Iako su brojni zapadni mediji navodili tu pretpostavku, ona je više služila kao vid pritiska na Kinu da upravo to ne učini.

U današnjem tehnološki transparentnom svijetu gotovo je nemoguće sakriti takve isporuke i malo je vjerojatno da će Kina riskirati takvim potezom. I sam šef CIA-e Bill Burns je izjavio kako američke obavještajne službe nema dokaza o isporuci oružja Rusiji od strane Kine.

Kina uči na ruskom primjeru

Kina prije svega ima priliku na primjeru Rusije vidjeti kako zapadne sankcije djeluju na jednu globalnu silu. Može vidjeti s kojim se sve poteškoćama Rusija mora suočiti, kako na frontu, tako i na gospodarskom planu. Isto tako, Kina zasad promatra i unutarnju situaciju u Rusiji. Npr. moguće je vidjeti kako se ruske vlasti nose s javnim mnijenjem, podrškom rata u Ukrajini itd.

Ono što na nekom vanjskopolitičkom planu jest trenutno na strani Rusije, jest što sada Rusija svojim potezima na neki način tjera Kinu da iznosi svoje stavove i da se opredjeljuje. Kina sama po sebi zaista jest globalna sila, ali nije sila koja djeluje brzo, već vrlo pažljivo i temeljito planira  vanjskopolitičke poteze.

S druge strane Kina, ima veću mogućnost za nastavak gospodarskog razvoja, za sebe je vezala mnoge međunarodne partnere, među kojima je i Rusija, koja se već sada prilagođava potrebama Kine.

Posjet kao pokazatelj promjena u svijetu

Vraćajući se na početak teksta, Rusija jest zaista posjetom Xija dobila određenu diplomatsku podršku i uvažavanje od strane velike sile. No, ta podrška nije ni izbliza sveobuhvatna niti bezrezervna.

Ona jest zaista pokazatelj promjena u svijetu, no pretjerano je reći da se stvaraju dva bloka u kojem Rusija služi kao „tampon zona“ Kini prema Zapadu. Rusija je u nedostatku opcija, napravila jedini logičan potez, što se opet za Kinu može pokazati kao dvosjekli mač te sama Kina djeluje jako oprezno s davanjem podrške Rusiji.

Makne li se geopolitička slika sa strane, ovo je prvenstveno gospodarsko-trgovinsko partnerstvo u kojem Rusija pokušava zamijeniti zapadno tržište, onim na Dalekom istoku te tako amortizirati ekonomske i društvene probleme unutar zemlje koji su nastali uslijed invazije na Ukrajinu.

(Index.hr)