RAST TENZIJA: Da li nakon migrantske krize u Bjelorusiji slijedi sukob u Ukrajini?

Rusija se sprema na moguću invaziju na Ukrajinu, upozorili su američki dužnosnici europske kolege, prema američkom portalu Bloomberg, koji je ovo otkriće objavio prošlog tjedna, pozivajući se na više neimenovanih izvora.

SAD pomno motri gomilanje ruskih snaga uz granicu s Ukrajinom posljednjih tjedana, ali još nije podijelio sva svoja saznanja s europskim saveznicima, tvrde Bloombergovi izvori.

Glasnogovornik Kremlja Dimitrij Peskov odmah je odbacio tu vijest kao “prazne i neutemeljene napore da se zaoštre napetosti”. Ruski predsjednik Vladimir Putin usto je optužio SAD i NATO za provokaciju zbog njihove mornaričke vojne vježbe u blizini Krima u Crnom moru, prenosi index.hr.

Putin se na to u ponedjeljak požalio francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu, s kojim je telefonski razgovarao. Macron je pak Putinu izrazio svoju “snažnu zabrinutost” i “spremnost na obranu” teritorijalne cjelovitosti Ukrajine, što ruskom predsjedniku sigurno nije bilo drago čuti.

Glasnogovornik Pentagona, John Kirby, odgovorio je pak na Putinove prozivke da su “sve naše vježbe obrambene naravi i sastavni su dio naših saveza… u regiji” te da Pentagon transparentno izvještava javnost o svojim vojnim vježbama, dok “na ruskoj strani nema nikakve transparentnosti u vezi s gomilanjem snaga na zapadu njihove zemlje”.

Putin je i na proljeće nagomilao snage uz ukrajinsku granicu, sad radi isto

Ako vam sve ovo zvuči kao déjà vu, za to imate dobar razlog. Rusija je i u travnju ove godine nagomilala više od sto tisuća vojnika, kako uz međunarodno priznatu rusko-ukrajinsku granicu tako i na poluotoku Krimu, suverenom ukrajinskom teritoriju koji je Rusija pripojila 2014. nakon tajne vojne operacije i na temelju spornog referenduma. Pripojenje Krima, podsjetimo, nije međunarodno priznato, a Moskva je otad pod sankcijama SAD-a i Europske unije.

Sada se, još jednom, uz granicu s Ukrajinom nagomilalo najmanje 90 tisuća vojnika, uz hrpu tenkova, oklopnih transportera i drugih vozila i teškog naoružanja. Osim toga, u blizini ukrajinske obale smještene su i snage ruske Crnomorske flote.

Kao i u travnju, Moskva i sada tvrdi da samo održava vojne vježbe i da ima pravo premještati svoje snage unutar svojih granica kako god želi, dok na Zapadu mnogi to vide kao moguću uvertiru u invaziju kojom bi ruski predsjednik Vladimir Putin pokušao dovršiti ono što je počeo 2014. – komadanje ili potpunu okupaciju Ukrajine, koju su on i njemu bliski suradnici poput bivšeg savjetnika i glavnog ideologa Kremlja, Vladislava Surkova, u više navrata opisali kao umjetnu naciju i državu. Do vojne intervencije Rusije na proljeće ipak nije došlo, no Kijev je, potpuno razumljivo, zabrinut da bi se to moglo dogoditi sada.

Putin je posljednji put tu tezu iznio u svom velikom članku “O povijesnom jedinstvu Ukrajinaca i Rusa” objavljenom u srpnju, o čemu je pisao Deutsche Welle. Po Putinovom viđenju povijesti, revolucija u Ukrajini kojom je svrgnut korumpirani proruski predsjednik Viktor Janukovič bila je samo kulminacija višestoljetnih napora Zapada da se od Rusije napravi ono što on naziva “anti-Rusija” te je ona otad do danas protektorat SAD-a i EU.

Dvije ukrajinske pokrajine uz rusku granicu, Donjeck i Luhansk, otada su pod kontrolom ruskih separatističkih pobunjenika, koje po svemu sudeći uživaju izdašnu rusku vojnu pomoć iako Moskva to uporno negira. Ruski separatisti su u prvoj godini sedmogodišnjeg rata pokušali zauzeti i koridor uz obalu kojim bi se teritorijalno spojili s Krimom, ali ukrajinske snage su ih u tome spriječile.

Stoltenberg Putinu: Ne poduzimajte agresivne akcije

Ukrajinska vojska je i sama ovog tjedna održala vojne vježbe u blizini Krima, simulirajući odbijanje napada ruskih marinaca s anektiranog teritorija. A ranije ovog mjeseca ukrajinska granična policija i nacionalna garda također su održale vježbe na granici s Bjelorusijom kao pripremu u slučaju masovnog slanja migranata iz Bjelorusije.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg upozorio je u ponedjeljak Rusiju, nakon sastanka s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Dmitrom Kulebom u Bruxellesu, da ne poduzima nove “agresivne akcije” na granici s Ukrajinom, gdje su posljednjih tjedana primijećena “velika i neuobičajena” kretanja ruskih postrojbi, i dodao da bi “svaka daljnja provokacija ili agresivna akcije Rusije bila jako zabrinjavajuća.” Istaknuo je da sve zemlje članice NATO-a “jednoglasno osuđuju ponašanje Rusije”.

“Ono što sada gledamo duž granice nije samo vojno pojačanje, jer je Rusija u proljeće dovela armadu na našu granicu i od tada je nije povukla. Sada vidimo pogoršanje situacije, u kojoj Rusija pokazuje da može brzo aktivirati postrojbe i opremu i da su na stolu ruskih čelnika sve opcije uključene”, rekao je pak ukrajinski ministar Kuleba.

I njemački glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova je u ponedjeljak je pozvao Moskvu na “suzdržanost” i vraćanje za pregovarački stol, naglašavajući da “moramo spriječiti vojnu eskalaciju”.

Putin možda blefira, ali invazija bi značila kaos za cijelu Europu

Novo gomilanje ruskih snaga na granici mogao bi biti samo blef, ali ne može se osporiti da bi zaista moglo doći do ozbiljnog sukoba na istoku Europe, piše britanski financijski novinar i autor Matthew Lynn za Telegraph. To će značiti ozbiljnu političku, geostratešku i vojnu krizu za EU (iako Ukrajina nije njena članica) – ali i financijsku. A financijska tržišta su, prema Lynnu, potpuno nespremna za takav šok. Ako dođe do (novog) rata, cijene plina i nafte će eksplodirati, budući da će Rusija zasigurno prekinuti izvoz svojih energenata u Europu.

Osim toga, euro će doživjeti dramatičan pad zbog nepovjerenja investitora u vodstvo EU i još većeg vala inflacije, još gorih poremećaja globalnog lanca opskrbe i izvanrednih vojnih troškova, upozorava Lynn – i dodaje da financijski šok neće ostati ograničen na Europu, već će se preliti na čitav svijet.

Podsjetimo, nekontrolirani rast cijena plina s početkom sezone grijanja ove jeseni u Europi dobrim je dijelom posljedica Putinovih ucjena oko isporuke plina, koje nisu od jučer, ali su ove godine (opet) eskalirale.

“Odlučili smo: Pustit ćemo ih da se smrznu ove zime, a zatim će postati razgovorljiviji i neće inzistirati na brzom napuštanju plina. Ulozi su vrlo visoki”, sumirao je rusku strategiju Mihail I. Krutihin, energetski analitičar u konzultantskoj kući RusEnergy.

Putin, naravno, i ovu optužbu poriče, tvrdeći da Rusija “ne koristi (plin kao) oružje”, da su optužbe o namjernom uskraćivanju vitalnog energenta “politički motivirane besmislice” te da su europske zemlje, u suštini, same krive jer nisu potpisale dugoročne ugovore za isporuku plina, računajući umjesto toga da mogu kupiti ruski plin na slobodnom tržištu kad mu cijena padne.

U svakom slučaju, odluka njemačke agencije za mrežne djelatnosti o privremenoj obustavi procesa izdavanja dozvole za puštanje u promet plinovoda Sjeverni tok 2, koji će biti izuzetno koristan za Rusiju jer će njime moći opskrbljivati zapadnu Europu zaobilazeći Ukrajinu, mogla bi isprovocirati dodatnu eskalaciju s ruske strane. Obustava davanja dozvole za plinovod koji je već praktički dovršen već je izazvala novi skok cijena plina na europskom tržištu.

U isto vrijeme, na istoku Europe odvija se druga, još ozbiljnija eskalacija. Kako smo već pisali, Putinov saveznik, bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko, pribjegao je novoj vrsti “hibridnog ratovanja”, koristeći očajne migrante i izbjeglice s Bliskog istoka i iz Afrike kao ljudsko oružje koje koristi protiv EU.

To je, slažu se zapadni državnici i analitičari, ustvari osveta Lukašenkovog režima za sankcije koje su mu SAD, EU i UN uveli zbog brutalnog obračuna s prosvjednicima nakon ukradenih izbora, kao i zbog neviđenog prisilnog prizemljenja europskog putničkog aviona kako bi iz njega nasilno izvukli i uhitili bjeloruskog disidenta i novinara Romana Protaševiča, koji je nakon toga zatvoren pod optužbom za izazivanje antidržavnih nereda i mučenjem natjeran da prizna zločine koji mu se stavljaju na teret.

Migranti zasipali poljsku policiju i vojsku kamenjem, vikali Alahu Akbar

Tisuće migranata i izbjeglica, većinom iračkih Kurda, doputovale su letovima bjeloruskog avioprijevoznika Belavije u Minsk u paket-aranžmanima bjeloruskih turističkih agencija koje su im, u koordinaciji s Lukašenkovim režimom, osigurale turističke vize, da bi ih režimske sigurnosne službe potom otpremile na granicu, uvjeravajući ih da će moći ući u EU. Prvi među njima to su i uspjeli, pa se broj ilegalnih ulazaka u Poljsku (i u Njemačku iz Poljske, budući da je Njemačka pravi cilj migranata) od ovog ljeta eksponencijalno povećao.

Ali nakon što je Poljska poslala veliki broj policajaca i vojnika na granicu i podigla ogradu od žilet-žice, migranti koji nisu uspjeli prijeći granicu ostali su zaglavljeni kod graničnog prijelaza Kuznice, budući da ih bjeloruska policija i vojska drže kao taoce na granici i blokiraju im povratak u Minsk. Ne samo da nemaju smještaj i smrzavaju se na otvorenom već im ponestaje i hrane i vode. Glasnogovornik poljske vlade Piotr Muller izjavio je prošlog tjedna da Varšava očekuje “eskalaciju… koja će biti oružane prirode”.

Kaotična situacija dodatno je eskalirala u utorak, kad su migranti krenuli u još jedan očajnički proboj, gađajući poljsku policiju i vojsku kamenjem i drugim predmetima, pokušavajući probiti ogradu alatom za rezanje žice, deblima ili zajedničkom silom, dok s druge strane poljski čuvari koriste suzavac i vodene topove kako bi ih odvratili.

Poljsko ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da je jedan policajac teško ozlijeđen predmetom bačenim preko granice te je u bolnici sa sumnjom na prijelom lubanje. Još osam policajaca, granični stražar i vojnik su ozlijeđeni u okršaju s migrantima koji su naumili na silu ući u Poljsku – i onda produžiti za Njemačku, kako su u više navrata i dali do znanja.

Bjelorusija počela vraćati migrante s granice, ali Poljaci ne vjeruju da je kriza gotova

Iako većinu ovih migranata čine mladi muškarci, među njima ima i žena i djece, a svi se zajedno nalaze u potpuno nehumanim uvjetima, na rubu EU, u koju žele ući, ali nemaju zakonsko pravo na to. Smješteni su u improviziranom kampu sa šatorima na teritoriju Bjelorusije, stisnuti između poljskih čuvara s jedne strane i bjeloruskih s druge. Temperature se tijekom noći spuštaju ispod nule i posljednjih tjedana na hladnoći je umrlo nekoliko ljudi. Posljednji smrtni slučaj dogodio se prošlog tjedna. Poljska granična policija u subotu je u šumi u blizini granice pronašla tijelo mladog Sirijca.

Ipak, u srijedu navečer došlo je do neočekivanog preokreta kad su bjeloruska policija i vojska najednom počele prevoziti migrante s granice u obližnje skladište, što bi trebala biti samo prijelazna postaja za konačni povratak u Irak. Ipak, zasad je znatan dio migranata i dalje ostao uz granicu. Čini se da je ovo rezultat navodnog dogovora Lukašenka s njemačkom kancelarskom Angelom Merkel, s kojom je nedavno razgovarao.

Naravno, nema nikakvih garancija da će svi migranti biti udaljeni s granice i da, čak i ako je Lukašenku to trenutna namjera, da se već sutra neće predomisliti. I u poljskoj vladi su očito skeptično prema ovom znaku dobre volje od Lukašenka.

“Moramo biti spremni da se ova situacija na bjeloruskoj granici neće brzo riješiti, moramo biti spremni mjesecima – nadam se ne godinama”, rekao je poljski ministar obrane Mariusz Blaszczak u srijedu, prenosi Reuters. Dodao je da, dok su neke migrante premještali na sigurno, drugi su i dalje pokušavali ilegalno prijeći granicu.

Franak Viačorka, viši savjetnik oporbene kandidatkinje Svetlane Tihanovske, koja tvrdi da je prava pobjednica prošlogodišnjih bjeloruskih izbora, konstatirao je u objavi na Twitteru kako “Lukašenko vjeruje da je njegova ucjena bila uspješna – primio je pozive od EU, misli da je opet uvažen”.

https://twitter.com/franakviacorka/status/1461283129818337283?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1461283129818337283%7Ctwgr%5E%7Ctwcon%5Es1_&ref_url=https%3A%2F%2Fwww.index.hr%2Fvijesti%2Fclanak%2Fputin-gomila-vojsku-a-lukasenko-salje-migrante-istok-europe-mogao-bi-eksplodirati%2F2319021.aspx

Poljski predsjednik: Putin je glavni um iza režirane migrantske krize

Poljaci, međutim, vide glavnog Lukašenkovog saveznika Putina kao pravog arhitekta ovog bešćutnog korištenja ljudi kao oružja. Poljski predsjednik Mateusz Morawiecki izravno je okrivio Putina, kojeg je nazvao “glavnim umom” iza “režirane” migrantske krize. To je potvrda da “neoimperijalistička politika Rusije napreduje”, rekao je Morawiecki u govoru pred poljskim parlamentom prošlog tjedna.

“Ovo je najnoviji napad Lukašenka, koji je izvršitelj, ali ima pokretača, a ovaj pokretač je u Moskvi, ovaj pokretač je predsjednik Putin, što pokazuje odlučnost da se provede scenarij obnove ruske carstva, scenarij kojem se mi, svi Poljaci, moramo snažno suprotstaviti”, objasnio je poljski predsjednik.

“Uvjereni smo da su operacije na istočnoj granici Poljske… dio veće operacije, dio koordiniranog napada, napada koji ima karakter nove vrste rata, u kojem se ljudi koriste kao živi štit i u kojem je korišteno drugo oružje, poznato iz drugih ratova… dezinformacija”, dodao je Morawiecki, optužujući Putina i Lukašenka za pokušaj destabilizacije cijele Europske unije preko Poljske.

Morawiecki je, usto, zatražio od NATO-a da poduzme “konkretne poteze” da bi riješio migrantsku krizu na poljskoj granici, spominjući čak i da bi, zajedno s Litvom i Latvijom, Poljska mogla aktivirati članak 4 povelje NATO-a, prema kojem država članica može zatražiti zajedničke konzultacije saveza kad su ugroženi njen teritorijalni integritet, politička neovisnost ili sigurnost.

“Putin ima motiv, priliku i oružje”

Ukrajina, međutim, nema tu mogućnost, čak i ako se nađe pod pravom invazijom, budući da nije članica NATO-a.

“Ovu ocjenu (da se Putin sprema za moguću invaziju) dijele mnogi ovdje u Varšavi i Washingtonu. Vidimo vrlo značajno povećanje prijetnji na granici s Ukrajinom. Dakle, to je zaista ključni trenutak za Zapad da pojača pritisak na Putina”, zaključio je u razgovoru za CNBC Michal Baranowski, direktor i viši stručni suradnik u Varšavskom uredu njemačkog Marshall Funda.

“On ima motiv, priliku i oružje”, objasnio je pak ekspert za Rusiju, Timothy Ash, navodeći da je njegov motiv naprosto taj da “želi Ukrajinu jer nikada nije prihvatio njezin gubitak ‘91. s raspadom SSSR-a i vidi Ukrajinu kao središnju u svojoj viziji Velike Rusije”.

A priliku ima, dodao je Ash, zbog toga što je “Zapad slab, podijeljen i nema fokusa”, budući da je “Biden fokusiran na Kinu, a Europa na plin, migrante i Balkan”. Oružje također ima – kako snage na granici Ukrajine, koje su same veće od ukupnih britanskih snaga, tako i desetke tisuća ruskih pobunjenika s druge strane granice.

Radi li se o još jednom Putinovom geopolitičkom blefu ili ćemo zaista imati novi rat u Europi, brzo će se pokazati.

(SB)