Rastu šanse za Trampov povratak, Evropa suočena sa samostalnom brigom o bezbjednosti

Donald Trump potvrdio je sinoćnjom rekordnom pobjedom na predizborima u američkoj saveznoj državi Iowi da će gotovo sigurno biti predsjednički kandidat Republikanske stranke. Američki predsjednički izbori održavaju se krajem ove godine, a ankete Trumpu daju sasvim solidne šanse u srazu s aktualnim predsjednikom Joeom Bidenom.

Trumpova eventualna pobjeda na američkim predsjedničkim izborima bila bi u najmanju ruku zabrinjavajuća vijest za Europu. Trump je, naime, i u svom prvom mandatu zagovarao krajnje izolacionističku politiku SAD i odustajanje od ideje da bi Amerika trebala biti “svjetski policajac”.

Američko odustajanje od evropske sigurnosti posebno je opasno u kriznim vremenima

U trenucima kad se čini da je Ukrajina sve dalje od pobjede protiv Rusije u najvećem ratu u Europi od kraja Drugog svjetskog rata, američko dizanje ruku od sigurnosti europskog kontinenta moglo bi se pokazati opasnim za cijelu Europu. Ne treba zaboraviti ni na izraelsko-palestinski sukob, koji će imati posljedice na cijeli svijet, a ne samo na Bliski istok.

Prva od tih posljedica postaje očitija iz dana u dan. Naime, jemenski islamistički pobunjenici Huti od početka sukoba Izraela i Hamasa pokrenuli su seriju napada na komercijalne brodove koji plove Crvenim morem prema Sueskom kanalu, jednom od najvažnijih pomorskih ruta koje povezuju Aziju i Europu.

Niz brodarskih divova već je preusmjerio svoje kontejnerske i druge teretne brodove oko Rta dobre nade, na jugu Afrike, što drastično povećava cijene transporta prema Europi pa nije teško zaključiti da će trošak krize u Crvenom moru u konačnici platiti upravo građani Europe.

“To bi više nego ikad moglo značiti da Evropa ostaje sama”

Na opasnost od posljedica eventualne pobjede Donalda Trumpa na američkim izborima upozorio je i belgijski premijer u Europskom parlamentu. “Ako nam ova godina ponovno donese politiku ‘Amerike na prvom mjestu’, to će više nego ikad značiti da Europa ostaje sama”, rekao je De Croo dodavši da ove godine i Amerikanci i Europljani izlaze na izbore.

“Mi se, kao Europljani, ne bismo trebali bojati te perspektive. Trebali bismo to prihvatiti”, ustvrdio je rekavši da Europa mora postati “jača, suverenija, samopouzdanija”.

“Za Ameriku je podrška Ukrajini strateško pitanje, za Evropu je egzistencijalno”

“Za Ameriku i druge saveznike potpora Ukrajini je strateško pitanje, to je stvar geopolitike. Za nas Europljane potpora Ukrajini je egzistencijalna”, rekao je De Croo u Europskom parlamentu. “To je ključno pitanje naše sigurnosti i prosperiteta”, dodao je.

De Croo je ključna figura u europskoj politici ove godine jer njegova zemlja predsjedava Vijećem EU sljedećih šest mjeseci, što belgijskim diplomatima daje ovlasti da određuju dnevni red na ključnim sastancima u Bruxellesu.

Izgledi za drugi Trumpov mandat alarmiraju dužnosnike u prijestolnicama EU otkako je postalo jasno da će se on ponovno kandidirati za Bijelu kuću, i to zbog zabrinutosti da će poremetiti ne samo trgovinske odnose nego i povući potporu SAD-a europskim sigurnosnim naporima.

“Tramp je 2020. rekao da Amerika nikad neće pomoći Evropi u slučaju napada”

Thierry Breton, francuski europski povjerenik, nedavno je otkrio da je Trump u Davosu 2020. rekao da SAD “nikad” neće pomoći Europi ako bude napadnuta. “Usput, NATO je mrtav”, dodao je tada Trump.

Poruke koje je poslao De Croo podsjećaju na poznati govor tadašnje njemačke kancelarke Angele Merkel iz 2017. nakon Trumpove prve izborne pobjede, kada je upozorila da se Europa ne može osloniti samo na svoje saveznike.

U Njemačkoj je više političara ponovilo poruku Angele Merkel da Europa mora biti u stanju brinuti se sama za sebe. Trump je čovjek koji “ne krije svoj prezir prema demokraciji” i “prijeti da će ponovno postati predsjednik”, napisala je Katarina Barley, viša njemačka socijaldemokratska zastupnica u Europskom parlamentu, na X-u, bivšem Twitteru, dodavši da se “Europa mora usredotočiti na sebe”.

“O tome zavisi sloboda Evrope”

Norbert Röttgen, viši zastupnik iz njemačke Kršćansko-demokratske unije, rekao je u intervjuu za novine Tagesspiegel: “Njemačka vlada sada se mora intenzivnije nego prije pripremiti za Trumpov povratak u Bijelu kuću. Između ostalog, to znači da moramo povećati svoju proizvodnju oružja kako bi se Ukrajina mogla obraniti od ruskog napada čak i bez pomoći SAD-a. Sloboda Europe ovisi o tome.”

I Velika Britanija, koja je napustila Europsku uniju, ali je geografski itekako vezana za europski kontinent, upozorava da se svijet u godinama koje dolaze mora pripremiti za nove ratove. “Moramo se pripremiti za nove ratove, koji uključuju Kinu, Rusiju, Sjevernu Koreju i Iran, a mogli bi izbiti u sljedećih pet godina”, rekao je britanski ministar obrane Grant Schapps.

“Broj sukoba raste, mogao bi se urušiti međunarodni poredak”

Shapps je rekao da je svijet prešao u “predratnu fazu” i pozvao NATO saveznike da povećaju troškove za obranu. Dodao je da protivnici Zapada naoružavaju sebe i svoje saveznike, što dovodi do stvaranja “daleko opasnijeg svijeta”.

“Za pet godina mogli bismo gledati više sukoba koji uključuju Rusiju, Kinu, Iran i Sjevernu Koreju. Zapitajte se, gledajući današnje sukobe diljem svijeta, je li vjerojatnije da broj sukoba raste ili da se smanjuje? Pretpostavljam da svi znamo odgovor – vjerojatno će rasti”, rekao je Shapps.

“Te kombinirane prijetnje mogle bi dovesti do urušavanja međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima, uspostavljenog za očuvanje mira nakon Drugog svjetskog rata. Današnji svijet je, nažalost, daleko opasniji”, upozorio je britanski ministar obrane.

Avdagić o mogućem povratku Trampa

O ovoj temi porazgovarali smo s vanjskopolitičkim analitičarom Denisom Avdagićem, koji nam je rekao da za početak treba demistificirati tezu da je Europa trenutno u kaosu.

“U nekim segmentima Europa je sistematična možda i više od Amerikanaca. Što se tiče potencijalnog Trumpovog povratka na vlast, Europa se priprema na svaki razvoj situacije, pa tako i na Trumpa u nekom obliku, mada je vrlo oprezna i ne želi samo tako odbaciti strateško partnerstvo s SAD-om”, rekao je Avdagić za Index.

“Korektno se pristupa američkim izborima, europski čelnici ne izlijeću sa svakakvim izjavama. Možda smo previše samokritični. Što se Trumpa tiče, on ima korektan odnos prema Europi, barem u zadnje vrijeme otkako se ponovno pojavio na sceni. U europskim političkim krugovima se vrlo ozbiljno razgovara o mogućnosti da se vrati na čelo Amerike”, ističe Avdagić.

“Evropa nije mlađi brat Amerike, nego stariji”

“No mislim da nije dobro govoriti da smo posve nesposobni dođe li do toga. Europa zapravo nije mlađi brat, nego stariji brat u tom odnosu. Ne možda kao Amerika, koja je jedina prava globalna sila. Bilo bi lijepo da to shvatimo. Imamo mi jake vojne i ekonomske sile. Možda nama iz perspektive malih zemalja to ne izgleda tako, ali jest”, ustvrdio je analitičar.

“Europa je prilično moćan kontinent. EU ima najmoćniji savez te vrste, koji nije isključivo vojni već prvenstveno ekonomski. Imamo moć i snagu, ali imamo jako puno nepovjerenja u vlastitu moć i snagu. To je možda i najveći problem”, smatra Avdagić.

“Evropa je okosnica NATO-a”

“Što se tiče NATO-a, Europa je okosnica uz SAD i ostat će tu gdje je bez obzira na sve. Nećemo otići na sjever ili jug, zapad ili istok, ostajemo tu gdje jesmo. Moramo se brinuti sami o sebi, nebitno postoji li mlađi brat u savezu”, navodi naš sugovornik

“Također, tu je i pitanje europske zajedničke obrane. To je doista staro pitanje, seže još od Drugog svjetskog rata, a o tome se sada ponovno počelo pričati u kontekstu Trumpovog potencijalnog povratka na vlast i priča o NATO-u”, zaključio je Avdagić, prenosi index.hr.