Rat je za Putina egzistencijalni sukob s Amerikom

Gotovo godinu dana nakon početka rata koja je trebao trajati sedmicama, ruski predsjednik Vladimir Putin priprema novu ofanzivu u Ukrajini, istovremeno jačajući svoju zemlju za sukob s SAD-om i saveznicima za koji očekuje da će trajati godinama, piše Bloomberg.

Kremlj želi pokazati da njegove snage mogu vratiti inicijativu nakon mjeseci neuspjeha, vršeći pritisak na Kijev i njegove saveznike da pristanu na neku vrstu primirja koje bi Rusiji ostavilo kontrolu nad zauzetim teritorijem, tvrde zvaničnici upoznati sa situacijom.

Vojsku je gradio desetljećima, ali ne može negirati njezine slabosti

Čak ni Putin ne može negirati slabosti vojske koju je decenijama gradio nakon što su njegove trupe izgubile više od polovice početno zauzetog teritorija u Ukrajini. Stalni neuspjesi naveli su mnoge u Kremlju da budu realističniji u pogledu neposrednih ambicija, priznajući da bi čak i držanje trenutne crte bojišnice bilo postignuće.

Međutim, Putin je i dalje uvjeren da će veće ruske snage i spremnost na prihvaćanje žrtava – koje se već broje u desecima hiljada, više nego u bilo kojem sukobu od Drugog svjetskog rata – omogućiti dobitak uprkos dosadašnjim neuspjesima. Obnovljena ofenziva mogla bi početi već u februaru ili martu, rekli su ljudi bliski Kremlju.

Njihovi komentari potvrđuju upozorenja Ukrajine i njenih saveznika da dolazi nova ruska ofenziva i sugerišu da bi ona mogla započeti prije nego što Kijev dobije obećane isporuke američkih i europskih tenkova. Putinova odlučnost nagovještava još jednu smrtonosnu eskalaciju u ratu dok Kijev takođe priprema ofanzivu, odbacujući svaki prekid vatre koji bi Rusiji omogućio okupaciju teritorija.

Putin misli da se radi o egzistencijalnom sukobu s SAD-om

Ruski zvaničnik vjeruje da nema alternative osim da pobijedi u sukobu koji smatra egzistencijalnim sukobom s SAD-om i njihovim saveznicima. Nova mobilizacija moguća je već ovog proljeća, kazali su upućeni, budući da su privreda i društvo sve više podređeni potrebama rata.

“Putin je razočaran stanjem stvari, ali nije spreman odustati od svojih ciljeva. To samo znači da će put prema miru biti duži, krvaviji i teži za sve strane”, rekla je ruska politička analitičarka Tatjana Stanovaja.

Američki i europski obavještajni dužnosnici pitaju se ima li Rusija resurse za novu veliku ofanzivu, čak i nakon mobilizacije 300.000 dodatnih vojnika prošle jeseni. Ukrajinski saveznici, u međuvremenu, pojačavaju snabdjevanje oružjem, pripremajući se za isporuku oklopnih vozila i tenkova koji bi mogli pomoći ukrajinskim trupama da probiju ruske linije.

Brutalni napadi iscrpili ukrajinske snage

Ali brutalni napadi Rusije na mjesta kao što je Bahmut, grad na istoku Ukrajine koji ima ograničenu stratešku vrijednost, iscrpili su ukrajinske snage, nagnali zapovjednike na preraspodjelu i umanjili sposobnost Kijeva da pokrene ofenzivne operacije na drugim mjestima, smatraju američki zvaničnici.

Nakon munjevitih napada ukrajinskih snaga u ljeto i jesen te proboja protivničkih obrambenih linija Rusija je pojačala zaštitu, koristeći rovove, tenkovske prepreke i mine kako bi usporila potencijalno napredovanje. Kremlj zasad javno tvrdi da trenutačno nema planova za dodatnu mobilizaciju.

Ne odustaje od jačanja vojske

Dugoročno, Putin je odobrio planove za proširenje brojnosti vojske za gotovo 50% u sljedećih nekoliko godina te za raspoređivanje novih snaga u blizini Finske – koja je u procesu pridruživanja NATO-u – i u okupiranim regijama Ukrajine. Škole i sveučilišta ponovno uvode takmičenje vojne obuke koji su se posljednji put masovno provodili u sovjetsko doba, a ratne pripreme prožimaju cijelo društvo.

Ipak, neke naznake realnosti o dosadašnjem katastrofalnom učinku vojske počele su se probijati u strogo kontrolirane državne medije.

“Dosad su rezultati bili užasni jer Rusija uopće nije bila spremna. To se pretvorilo u dugotrajni rat, a Rusija još nema dovoljno ljudstva ili opreme da ga vodi. Moramo zaustaviti ukrajinsku protuofenzivu i osujetiti napore Zapada da nas porazi stjecanjem vojne prednosti”, rekao je Sergej Markov, politički savjetnik s bliskim vezama u Kremlju.

Ruske snage nisu pokazale sposobnost za provođenje ofenzivnih akcija od prvih tjedana invazije, ponovno zauzevši samo jedan mali grad u posljednjih šest mjeseci i uz veliku cijenu u gubicima. Ukrajinske trupe, nasuprot tome, stalno su iznenađivale saveznike i promatrače svojim uspjesima u potiskivanju osvajača.

Topnička borba u stilu Prvog svjetskog rata išla bi u prilog Rusiji

Putinovo povjerenje u sposobnost njegove vojske da izbori pobjedu – čak i po cijenu golemih žrtava i razaranja – odražava pogrešno tumačenje opredijeljenosti Zapada da spriječi njegovu agresiju, priznaju neki upućeni. SAD i saveznici stalno su pojačavali opskrbu oružjem kategorijama koje su se nekoć smatrale nedostupnima.

Ipak, američki i evropski vojni zvaničnici strahuju da bi se sukob uskoro mogao pretvoriti u topničku borbu u stilu Prvog svjetskog rata s uglavnom stagnirajućim linijama bojišnice, scenarij koji bi mogao ići u prilog Rusiji, s obzirom na njeno brojnije stanovništvo i vojnu industriju.

Diplomatski je Rusija nastojala pridobiti pristaše među nezapadnim zemljama svojim apelima na razgovore o prekidu vatre. Čak i ljudi bliski Kremlju priznaju da trenutačno ne gaje nadu, s obzirom na zahtjev Ukrajine da Rusija povuče svoje trupe kao uvjet za bilo kakav dogovor.

Minimum koji bi Kremlj prihvatio bilo bi privremeno primirje koje bi Rusiji ostavilo kontrolu nad dosad zauzetim teritorijem kako bi dobila vrijeme za obnovu svojih snaga. Iako je to ispod granica regija koje je Putin nezakonito anektirao u rujnu, to bi još uvijek ostavilo Rusiji veliki dio ukrajinskog teritorija, povezujući područja koja je okupirala prije rata. Kao rezultat toga, Kijev i njegovi saveznici ne podržavaju ovu ideju.

“Putin je siguran da će se Zapad ili Ukrajina umoriti”

“Ako se nešto ne promijeni, pred nama je rat iscrpljivanja poput Prvog svjetskog rata, koji bi mogao potrajati dugo jer obje strane vjeruju da je vrijeme na njihovoj strani. Putin je siguran da će se Zapad ili Ukrajina umoriti”, rekao je Andrej Kortunov, voditelj Russia International Affairs Councila, koji je osnovao Kremlj.

Eventualni poraz američkog predsjednika Joea Bidena na izborima 2024. godine mogao bi donijeti više fleksibilnosti u Washingtonu po tom pitanju. Iako je novi val sankcija – posebno ograničenje cijena ruske nafte – smanjio prihode Kremlja, to do sada nije ugrozilo Putinovu sposobnost finansiranja rata.

Američki general: Biće teško izbaciti Ruse iz cijele Ukrajine

Rusija još uvijek ima pristup milijardama rezervi u kineskoj valuti na koje sankcije ne utječu i mogu pomoći u premošćivanju proračunskih manjkova u sljedećih dvije do tri godine. I među ukrajinskim saveznicima raste strah da će sukob trajati godinama.

“Ove godine bilo bi vrlo teško vojno izbaciti ruske snage iz cijele Ukrajine, ali mislim da će u konačnici ovaj rat, kao i mnogi ratovi u prošlosti, završiti za nekom vrstom pregovaračkog stola”, rekao je načelnik Združenog stožera američkih oružanih snaga Mark Milley nakon sastanka američkih i savezničkih ministara obrane 20. januara.

(A.M.)