Rat u Ukrajini imao bi razarajuće posljedice širom svijeta
Foto: Arhiva
Mogućnost ruske invazije na Ukrajinu uzbudila je cijelu regiju jer 44 miliona ukrajinskih stanovnika moglo bi se naći usred sukoba. Isto tako, ovakav potez Kremlja takođe bi imao posljedice koje bi odjeknule daleko izvan zajedničke granice dviju nacija.
Stručnjaci strahuju da bi to moglo označiti novu eru neizvjesnosti u istočnoj Evropi, poremetiti lance snabdjevanja i globalnu ekonomiju te donijeti promjenu geopolitičkog uticaja koji će narušiti kredibilitet Zapada, piše CNN.
Ovakva strahovanja još uvijek se mogu izbjeći. Ukrajinska vlada umanjuje neposredne rizike invazije punog razmjera, a zvaničnici sa svih strana bore se da pronađu diplomatsko rješenje situacije za koju administracija američkog predsjednika Džo Bajdena upozorava da je opasno blizu rata.
Ako do ruskog upada ipak dođe, nejasno je u kakvom će to biti obliku, a prognoziranje namjera ruskog predsjednika Vladimira Putina prilično je nezahvalno, piše Index.hr.
“Svako suvremeno ratovanje bilo bi zastrašujuće, ali postoje gradacije užasa”, rekao je Nigel Gould-Davies, bivši britanski veleposlanik u Bjelorusiji koji je sada viši stručni suradnik za Rusiju i Evroaziju u Međunarodnom institutu za strateške studije (IISS).
“Ovo je najozbiljnija sigurnosna kriza u Evropi od 80-ih godina”
Učinkovitost odgovora pod vodstvom NATO-a takođe je ključna u određivanju koliko bi dugotrajni i dalekosežni bili učinci bilo koje invazije, slažu se analitičari. Svaki ruski potez značio bi test odlučnosti zapadnih zemalja i predstavljao bi niz ekonomskih i sigurnosnih neizvjesnosti.
“Ovo je zasigurno najozbiljnija sigurnosna kriza u Evropi od 80-ih godina”, rekao je Gould-Davies.
“Rusija i Zapad se duboko razilaze oko svjetonazora i to temeljno neslaganje godinama je bilo gurano pod tepih. Sada je Rusija odlučila da će povećati ulog. To je problem iz stvarnog svijeta koji ima globalne implikacije”, dodao je James Nixey, direktor programa Rusija-Eurazija londonskog think tanka Chatham House.
Kako je rasla prijetnja ruskog upada u Ukrajinu tako je rasla i glasnoća retorike Zapada. Američki predsjednik Džo Bajden rekao je u utorak za CNN da će bilo kakva ruska invazija imati teške posljedice. Britanski premijer Boris Džonson rekao je da će njegova zemlja učestvovati u svakom novom angažmanu NATO-a oko napada, dok je francuski predsjednik Emanuel Makron rekao da će cijena biti vrlo visoka ako Putin odluči krenuti.
“Ali razmjer globalne reakcije zavisi o razmjeru ruskog uplitanja u Ukrajinu”, rekao je Nixey.
Dodao je da su mnogi posmatrači oprezno optimistični da će sveopšti rat biti izbjegnut, ali i kako je i sam prije griješio, kao i većina ruskih analitičara.
Prve posljedice bi osjetile baltičke zemlje
Prve neposredne posljedice izvan Ukrajine osjetile bi se u istočnoevropskim i baltičkim državama koje bi na svojim pragovima zatekle otvoreno ratobornu Rusiju.
“Ukrajina graniči s nekoliko država NATO-a. Biće velike zabrinutosti da se ne radi samo o nečemu što se događa u blizini, već da bi i njihova sigurnost mogla biti ugrožena”, rekao je Gould-Davies.
“Ako Rusiji bude dopušteno ili ne bude obeshrabrena da ponovo crta granice, onda će Rusija sasvim jasno sama izvući pouke iz toga”, dodao je Nixey.
Mnogo bi tada ovisilo o odgovoru NATO-a, a zemlje koje bi se mogle naći na liniji fronta brzo bi primijetile povećanu vojnu prisutnost. Čak 8.500 američkih vojnika stavljeno je u stanje pojačane pripravnosti zbog mogućeg raspoređivanja u istočnoj Evropi, rekao je u ponedjeljak portparol Pentagona John Kirby. Tri američka zvaničnika takođe su izjavila za CNN kako bi SAD i saveznici mogli poslati dodatne jedinice u Rumuniju, Bugarsku i Mađarsku u narednim danima.
NATO vjerojatno neće slati vojsku u Ukrajinu
Ukrajina nije članica NATO-a i vojni savez vjerojatno neće slati vojnike u tu zemlju. Ali nakon eventualnog ruskog upada, velika prisutnost jedinica NATO-a vjerojatno bi ostala duž istočnog evropskog ruba sve dok Rusija drži ukrajinsku teritoriju. To bi moglo obnoviti sjećanja na Željeznu zavjesu, barijeru iz doba hladnog rata koja je dijelila istok od zapada.
“Moraće se uskladiti odgovor duž cijele linije fronta NATO-a koji će djelovati kao sredstvo odvraćanja. I oko toga mora postojati cijela strategija ratnih sukoba. U Evropi bi to uvelike promijenilo stvari jer smo bili tako daleko od takvih razmišljanja”, rekao je Neil Melvin, direktor međunarodnih sigurnosnih studija u Royal United Services Instituteu (RUSI).
Melvin je predvidio da će umiješanim nacijama biti potrebne velike snage da se bore kroz dugi period, potom nove snage iz SAD-a, kao i mogućnost odgovora protiv kibernetičkih dimenzija. “Biće to ogromna promjena”, naglasio je Melvin.
Ekonomske posljedice invazije
Ekonomske posljedice invazije su nepoznanica, ali postoji nekoliko mogućih negativnih učinaka koji su zabrinuli stručnjake otkako je postalo očigledno nagomilavanje ruskih vojnika u blizini ukrajinske granice. Poremećaj ukrajinske poljoprivredne proizvodnje mogao bi imati izravan uticaj na snabdijevanje hranom.
Ukrajina je jedan od četiri najveća svjetska izvoznika žitarica – očekuje se da će proizvoditi oko šestinu svjetskog uvoza kukuruza u sljedećih pet godina – tako da je izravan udar na njenu proizvodnju, a to bi moglo uticati na snabdijevanje određenim namirnicama.
Više zabrinjava širi potencijalni uticaj na snabdijevanje energijom i posljedice oštrih zapadnih sankcija Rusiji koje bi se mogle očekivati nakon upada.
“Ako govorimo o velikom sukobu koji uključuje jednog od najvećih dobavljača energije u svijetu i veliku tranzitnu zemlju za ostatak Evrope, onda je jasno da mora biti značajnih uticaja na energetska tržišta”, rekao je Gould-Davies za CNN.
Rusija dobavlja oko 30 odsto prirodnog plina za Evropsku uniju, a zalihe iz te zemlje igraju ključnu ulogu u proizvodnji električne energije i grijanju domova u središnjoj i istočnoj Evropi.
Rusija je već optužena za iskorištavanje tog uticaja. Međunarodna energetska agencija objavila je u srijedu da je Rusija pridonijela nedovoljnoj isporuci plina u Evropi smanjenjem svog izvoza, a posljednjih mjeseci izvršila i pritisak na Moldaviju.
“Vidjeli smo kako Rusija posljednjih mjeseci iskorištava i pogoršava probleme globalne isporuke energije i visokih cijena. Razmišlja li Rusija o cijeni nečeg mnogo ozbiljnijeg od ovoga?” dodao je Gould-Davies.
Inflacija bi pogodila milione
Inflacija u troškovima energije već je pogodila milione domova u Evropi – u Britaniji će potrošači ove godine platiti otprilike 790 funti više za grijanje i rasvjetu svojih domova – i sukob u istočnoj Evropi mogao bi izazvati ili produbiti krizu troškova života u više zemalja.
Postoji zabrinutost u Evropi da je Rusija zaista spremna nositi se s raskidom s evropskim tržištem, s obzirom na njen postupni zaokret u isporuci plina i ugljena Kini posljednjih godina.
Ubrzanje tog pomaka izazvalo bi ogroman potres evropske privrede jer će morati potražiti nešto drugo, smatra Melvin. To bi potencijalno moglo zaustaviti planove za postupno ukidanje nuklearne energije, budu li nacije prisiljene u žurbi posegnuti za energetskim alternativama.
Bajdenova administracija provodi planiranje nepredviđenih situacija kako bi osigurala snabdijevanje energijom Evurope u slučaju ruske invazije, očekujući nestašicu plina i šok za globalnu privredu, rekli su u utorak visoki zvaničnici američke administracije.
EU u međuvremenu radi na širokom nizu sektorskih i pojedinačnih sankcija u slučaju nastavka ruske agresije, navodi se u saopštenju Evropske komisije koje je uslijedilo nakon virtualnog sastanka s čelnicima SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Italije, Francuske, Njemačke, Poljska, EU-a i NATO-a. Bajden je za CNN rekao da očekuje značajne ekonomske sankcije.
Svake sankcije donose štetu i onome ko ih nanosi
Analitičari uopšteno očekuju široki paket sankcija koje bi mogle pogoditi velike ruske banke, naftni i plinski sektor te uvoz tehnologije. Međutim, posljedice bi osjetili Evropa i ostatak svijeta.
“Svaki put kada uvedete sankcije, namećete velike troškove meti sankcija, ali takođe imate rizik povratne štete po sebe i svoje prijatelje i saveznike”, rekao je Nathan Sales, vršitelj dužnosti podtajnika za civilnu sigurnost, demokratiju i ljudska prava u američkom State Departmentu za vrijeme Trampove administracije.
“I dok se od ruske invazije na Krim 2014. uglavnom oslanjalo na ciljane sankcije ruskim pojedincima i kompanija, još uvijek postoji značajan investicijski odnos između Rusije i Zapada koji bi mogao biti prekinut”, rekao je Melvin i dodao: “Sada je pitanje koliko bi te sankcije daleko išle i koliko bi ruska privreda postala izoliranija.”
Posljedice širom svijeta
Stručnjaci su rekli da će se odjek ruskog upada i još važnije, snaga odgovora Zapada, osjetiti širom svijeta. Neki se boje da bi svaki ruski potez koji bi se mogao označiti kao pobjeda mogao ohrabriti druge nacije uključene u granične sporove.
“Kina će pažljivo pratiti lekcije koje može izvući o odlučnosti Zapada”, rekao je Gould-Davies. “Tajvanci će izvući pouke iz toga, kao i bilo tko na granici pored izrazito superiornog vođe”, složio se Nixey.
Tajvanom i Kinom vladaju različiti režimi još od kraja kineskog građanskog rata prije više od 70 godina, ali Kineska komunistička partija smatra Tajvan dijelom svoje teritorije i ne isključuje mogućnost zauzimanja vojnom silom.
Taj kontekst naglašava gledište u nekim krugovima da bi odgovor SAD-a na ukrajinsku krizu mogao diktirati kako će se Ameriku doživljavati u cijelom svijetu tokom cijele jedne generacije.
“Vidjećemo negativne učinke godinama, a možda i desetljećima ako Rusija orkestrira uspješan potez. To će diktatorima širom svijeta pokazati da je SAD tigar od papira”, rekao je Sales te istaknuo Sjevernu Koreju i Iran kao “odmetničke režime” koji bi mogli pokušati iskoristiti takav ishod. Ali Sales je dodao da postoji i scenarij u kojem SAD i NATO izlaze iz ove krize s pojačanim kredibilitetom, ako snažan odgovor pokrene rusko povlačenje.
Ako nakon ruskog upada uslijede dugotrajne napetosti, u SAD-u bi se takođe mogla obnoviti rasprava o ulozi ove zemlje u Evropi. “Amerikanci sada imaju vrlo oštru političku podjelu između uloge globalnog policajca, koju je zagovarao Bajden i drugog tabora koji smatra kako treba poduzimati samo ono što je u interesu SAD-a”, rekao je Melvin.
Iako su mnoge implikacije ruskog napada na Ukrajinu i dalje daleko od izvjesnih, postoji jedna stvar oko koje se stručnjaci mogu složiti. “U međunarodnoj politici svi uvijek prate što rade svi ostali”, rekao je Gould-Davies za CNN.
(N.S)
Otkriven narko-tunel ispod granice SAD i Meksika: Zaplijenjena tona kokaina VIDEO
