Reakcije umjetnika na Nacrt zakona o kulturi RS

Kultura je od opšteg interesa za Republiku, piše u najnovijem Nacrtu zakona o kulturi Republike Srpske, napisanom u martu 2018, čija je najinteresantnija stavka uvođenje statusa istaknutog stvaraoca u kulturi, jer osoba koja bi stekla takav status imala bi pravo na mjesečna primanja u iznosu jedne prosječne plate.

Naime, status istaknutog stvaraoca u kulturi dodjeljivala bi Vlada RS, a podrazumijevao bi umjetnika ili stručnjaka u kulturi koji se, između ostalog, kako stoji u članu 24 nacrta zakona, najmanje 30 godina profesionalno bavi djelatnošću u kulturi.

Umjetnici i radnici u kulturi ovako nešto svakako pozdravljaju, međutim od priče o tome, koja traje godinama, preko zakonske regulative, do sprovođenja u djelo, preko raznih peripetija i mogućih zloupotreba, proteklo je i još protiče mnogo vode. Da li će, kako treba i po zasluzi, konačno voda poteći i na njihov mlin, odnosno mlin djelatnosti kojom se bave, neki od umjetnika i kulturnih radnika pričali su za “Nezavisne”.

Milivoje Unković, istaknuti akademik slikar i vajar, smatra da pomenuti nacrt ima mnoga poboljšanja u odnosu na prošli Zakon o kulturi u smislu konstruktivnijeg postavljanja određenih kulturoloških oblasti u zakonsku formu, međutim po njegovom mišljenju uvijek visi pitanje sposobnosti institucija da realizuju zakon.

“Ilustracije radi, i u sadašnjem zakonu, bar kada je u pitanju moja oblast, stoje stavke o udruženju od posebnog značaja, koje uopšte i ne postoji, tu je i status slobodnog umjetnika, koji nikad nije realizovan, itd. Dakle, zakoni mogu biti izvrsni, ali ako institucije kao takve ne naprave radikalan zaokret i ako ne poboljšamo procenat izdvajanja sredstava za kulturu, onda od zakona nema ništa”, priča Unković. Što se tiče statusa istaknutog stvaraoca u kulturi, Unković smatra da će tako nešto najmanje koštati jednu državu, jer mnoge zemlje imaju takve ljude, ali naravno, uvijek se postavlja pitanje kriterijuma. Primjera radi, status istaknutog stvaraoca u kulturi može imati pjesnik Boro Kapetanović, koji po svim kriterijumima zaslužuje tako nešto, priča Unković, ali taj status mogu imati i svi bivši direktori javnih institucija koje se bave kulturom. Začkoljica je u tome što nacrt zakona ne definište da li u prvom slučaju imamo čovjeka bez ikakvih dodatnih primanja, a u drugom ljude koji i bez statusa zaslužnog stvaraoca u kulturi imaju solidna primanja u vidu plata ili penzija.

“Isto tako ja kao profesor Akademije ne treba da dobijem nacionalnu penziju ili nadoknade slične vrste, nego samo ako sam stvorio djelo koje je od posebnog interesa za društvo”, tvrdi Unković, koji je mišljenja da bi bile korisne javne rasprave o ovom nacrtu zakona, ali ne u svrhu borbe za status nego u svrhu dijaloga i međusobnog uvažavanja.

Slađana Zrnić, glumica Narodnog pozorišta Republike Srpske, kaže da su u nekim prijašnjim sistemima postojali zaslužni umjetnici, te tako nešto smatra korisnim i za današnje društvo i državu u kojoj živimo.

“Recimo, ako neko nije u nacionalnom teatru, a i te kako je zaslužan za razvoj umjetnosti u državi, sigurno da se država treba pobrinuti o tom čovjeku i da on ne bi trebalo da postane socijalni slučaj, međutim ono što se ja bojim jeste – ko je taj ko verifikuje ko je zaslužni umjetnik, jer u našem gradu, pa i državi, svako se zove glumcem, slikarom, umjetnikom”, kazala je Zrnićeva, naglašavajući bojazan da bi moglo biti previše “zaslužnih” umjetnika i da bi njihov kredibilitet mogao biti upitan. Uvijek to može biti pogodnost za neku zloupotrebu, nastavlja Slađana Zrnić, koja zaključuje da bez obira na sve takvu stavku u zakonu treba podržati radi čuvanja naših umjetnika, bar onih koji su dokazani.

Nenad Novaković, direktor Narodnog pozorišta Republike Srpske, kaže da je dobra stvar što konačno pokušavamo zakonom nešto da uradimo, međutim, kako ističe, kod nas Srba ne može se sve urediti zakonom, zbog toga što kad god se nešto novo zakonom uređuje mi se potrudimo da nađemo neku rupu u tom zakonu.

“U svakom slučaju, dobro je što ima nekih dobrih stvari koje ćemo definisati zakonom, ali ako iz ovog zakona ne budu slijedile uredbe i odluke koje treba zakon operativno da sprovede u djelo, onda će on biti mrtvo slovo na papiru”, navodi Novaković dodajući da je za njega posebno zanimljivo što će biti regulisan status istaknutog umjetnika i radnika u kulturi. To podrazumijeva da zakon inicira, otkriva Novaković, a uredbe koje slijede preciziraju kriterijum i način kako će to i funkcionisati kako bi bilo sprovedeno u praktično djelo.

“Bilo kako bilo, zadovoljan sam da smo nešto uredili zakonski, ali da se ne prenormira, jer u kulturi prenormiranje može biti negativnost”, zaključuje Novaković.

(Srna)