Region 02.10.2022.

Republički centar za istraživanje ratnih zločina pružio podršku snimanju filma “Žuta kuća”

ČITANJE: 3 minute

Republički centar za istraživanje rata i ratnih zločina pružio je logističku podršku za snimanje filma “Žuta kuća”, koji je govori o stradanju srpskog naroda na Kosovu i Metohiji i javnosti će biti prikazan početkom naredne godine, rekla je autor filma Slađana Zarić.

Ovo je jedan u nizu filmova koje radim uz logističku podršku Centra za istraživanje rata i ratnih zločina Republike Srpske. Iza naše saradnje stoji i film `Koridor 92`, `Stradanje Srba u Podrinju zločin bez kazne`, rekla je Zarićeva za RTRS. Ona je izrazila nadu da će ova saradnja na ovim krucijalnim projektima srpskog naroda biti nastavljena. Osim sa institucijama, sarađivala je i sa glumcima iz Republike Srpske, a Zlatan Vidović igrao je glavnu ulogu u filmu “Žuta kuća”.

Odlučila sam se za njega zbog činjenice da su, nažalost, ovu priču osjetili i Srbi s one strane Drine – napomenula je Zarićeva. Ona ističe da film “Žuta kuća” predstavlja njen doprinos kolektivnom sjećanju Srba i čuvanju od zaborava palih žrtava. Rad na dokumentarno-igranom filmu “Žuta kuća” iz serijala “Dosije Kosovo”, koji ulazi u svoje finale, predstavlja ekranizaciju izvještaja izvjestioca Dika Martija o trgovini organima i zločinu počinjenom 1999. godine nad Srbima.

Zarićeva je podsjetila da sve te priče započinju oko 10. juna 1999. kada su sve srpske bezbjednosne snage napustile teritoriju Kosova i Metohije i kada počinje ubijanje, kidnapovanje i nestanak velikog broja Srba.

U tom periodu, od 14. juna 1999. pa do polovine juna 2000. nestalo oko 1.200 ljudi, među kojima 717 Srba. Za 350 osoba se i dan-danas traga. Frapantno je što su određene operacije nad pripadnicima srpske nacionalnosti obavljane nekoliko mjeseci kasnije, odnosno u proljeće 2000. godine – navela je Zarićeva i dodala da je Kfor u tom periodu imao apsolutnu ingerenciju. Zarićeva je navela da, prema podacima Komisije za nestala lica, tu su i izbjeglice iz Hrvatske, koje su svoj novi život pokušale da nađu na Kosovu i Metohiji.

Moram da napomenem da tu nisu samo pripadnici srpske nacionalnosti. Ono što je meni bilo frapantno, u tim svjedočenjima se pominju i prostitutke sa teritorije Moldavije, Ukrajine i Rusije, koje su bile na teritoriji Kosova i Metohije i koje su, nažalost, prebačene u Albaniju – navela je Zarićeva.

Ona je navela da svoje priče zasniva na Martijevom izvještaju, prema kojem je “Žuta kuća” bila jedna od tranzitnih lokacija, gdje su vršena razna ispitivanja nad ljudima, a da se samo vađenje organa radilo na drugoj lokaciji – jednom mjestu kraj aerodroma u Tirani, Fušekruje i gdje su ljudi, neposredno prije vađenja, ubijani. Ona je ocijenila da, kada je riječ o filmu “Žuta kuća”, predstoji drugi dio snimanja i pronalaženje sagovornika iz Kfora.

Vidjećemo ko će od pripadnika Kfora biti iskren da priča o dešavanjima nakon juna 1999. Nadam se da ću u narednom periodu uspjeti da završim intervjue sa, što pripadnicima Kfora, što ljekara, pripadnicima nastradalih i stranim novinarima – rekla je Zarićeva i najavila da će film početkom sljedeće godine biti prikazan na prvom programu Radio-televizije Srbije.

(Z.M)