Riskantno poslovanje s Kinom
Radi li Njemačka s Kinom istu grešku kao i s Rusijom? Što će biti s brojnim njemačkim investicijama ako Kina zaista napadne Tajvan? Među poduzetnicima se polako širi nervoza.
Otkako Peking potpuno otvoreno prijeti Tajvanu vojnim napadom, i njemački privrednici polako zvone na uzbunu. Potpuno odvajanje od Kine doduše još uvijek niko ne spominje, ali predsjednik Njemačkog saveza industrijalaca (BDI) Siegfried Russwurm poziva ulagače ne oprez i ukazuje na potrebu smanjenja ovisnosti privrede od pojedinih regija.
„Ruska agresija na Ukrajinu nas je podučila da, kad su u pitanju autokratski režimi, moramo biti spremni na ekstremne scenarije”, rekao je Russwurm. On je dodao kako trenutno privredne odnose s Kinom zbog “nove trke sistema”, ne bi trebalo u potpunosti dovoditi u pitanje ali ukazuje na potrebu smanjenja ovisnosti, posebno što se tiče uvoza poluvodiča s Tajvana ili rijetkih zemnih metala iz Kine.
Naivna njemačka politika
Prema podacima Njemačke središnje banke, njemački ulagači su u kinesku privredu investirali oko 90 milijardi evra. Ovu glad za profitom iz Kine njemačka politika potiče još od sedamdesetih godina prošlog vijeka kada je tadašnji bavarski premijer Franz Josef Strauss dao do znanja kako “Kinu ne treba mjeriti mjerilima zapadnih demokracija”. I ostali njemački političari su bili sličnog, popustljivog stava prema Pekingu. Dugogodišnji socijaldemokratski kancelar Helmut Schmidt je čak rekao kako je ujedinjenje Tajvana i Kine “neizbježno”, pritom zanemarujući činjenicu da se tome žestoko protive sami žitelji Tajvana.
“Gledajući s današnje pozicije, mnogo toga u njemačkoj politici naspram Kine djeluje vrlo naivno”, kaže Bernhard Bartsch, s berlinskog Mercator instituta za kineske studije. On upozorava na to da se Kina posljednjih desetak godina temeljito promijenila te da je te promjene njemačka politika prespavala.
“Posljednje godine vlade Angele Merkel pokazuju presporo prilagođavanje novoj Kini koja se sve više vidi u trci sa Zapadom i pritom koristi svoje privredne adute moći i pritiska”, kaže Bartsch. On smatra da je ovakva politika dugi niz godina njemačkoj privredi donosila dobit te da je istovremeno stvorila ovisnosti.
Godinama se Njemačka i Evropska unija nisu htjele miješati u svađe između Pekinga i Washingtona. Još 2017. je Angela Merkel govorila o “strateškom partnerstvu” s Kinom. EU je 2019. Kinu u jednom strateškom dokumentu doduše proglasila “sustavnim suparnikom” ali istodobno i “kooperacijskim partnerom”. Što više Kina Tajvanu prijeti ratom, to je više jasna potreba da i Evropa jasnije zauzme svoje stavove.
To je jasno i njemačkim poduzetnicima. “Mi smo čvrsto orijentisani na transatlantski savez. Odnosi EU-a prema SAD-u i Kini, nisu na istom nivou”, rekao je još u junu predsjednik BDI-a Russwurm.
Kažnjavanje nepodobnih privreda
Kina doduše nikada prošlih desetljeća nije isključivala mogući napad na Tajvan, ali najnoviji manevri oko ovog ostrva ukazuju na novi stepen eskalacije.
“Kineska vlada pomiče korak po korak status quo kad je u pitanju politika prema Tajvanu. To prije svega utiče na odnos Kine i SAD-a, ali i Njemačka i Evropa moraju ukalkulirati rizike”, smatra Bartsch. Među te rizike spadaju i pritisci kineske države na privrede država koje se kritički odnose naspram kineske politike.
Russwurm doduše ne vjeruje da je napad na Tajvan nešto što bi se moglo dogoditi u kratkoročnom razdoblju no on njemačke kompanije upozorava na oprez. “Njemačke kompanije moraju biti spremne na eventualni napad Kine na Tajvan. Rat na dalekom istoku bi gospodarske odnose s Kinom vrlo brzo spustio na nulu a isto tako bi bile zaustavljene isporuke poluvodiča s Tajvana što bi zamrznulo svjetsku high-tech industriju”, strahuje Russwurm.
No i bez obzira na tajvansku krizu je poslovanje s Kinom u posljednje vrijeme otežano. Poznavatelji prilika govore o “primjetnim asimetrijama i nejednakim uvjetima za poslovanje”. Europske tvrtke se već odavno žale na različite uvjete pod kojima djeluju kineska i strana poduzeća u Kini. “Atmosfera za njemačka poduzeća se pogoršala a i isto tako i životni uvjeti za djelatnike njemačkih tvrtki”, kaže Russwurm. Tomu je pridonijela i stroga kineska politika suzbijanja pandemije koronavirusa.
(DW)
