Rojters: Putin je spreman da razgovara o kraju rata s Trampom, ovo su njegovi uslovi
Foto: Screenshot/Youtube
Vladimir Putin spreman je da razgovara o sporazumu o prekidu vatre u Ukrajini s Donaldom Trampom, ali odbacuje mogućnost većih teritorijalnih ustupaka i insistira da Kijev odustane od ambicija za članstvom u NATO-u, izjavilo je pet izvora upoznatih s razmišljanjima Kremlja za Rojters.
Novoizabrani američki predsjednik Tramp, koji je obećao brzo okončanje sukoba, vraća se u Bijelu kuću u vrijeme ruskog napretka u ratu, prenosi Index.
Moskva kontroliše dio Ukrajine veličine američke savezne države Virgdžinije i napreduje najbržim tempom od ranih dana invazije 2022. godine.
Razne kombinacije
U prvim detaljima o tome što bi predsjednik Putin prihvatio u bilo kakvom dogovoru kojem bi posredovao Tramp, pet aktualnih i bivših ruskih zvaničnika izjavilo je da bi Kremlj mogao uopšteno pristati na zamrzavanje sukoba duž linija fronta.
Postoji mogućnost pregovora o preciznom razgraničenju četiri istočne regije Donjeck, Luganjsk, Zaporožja i Herson, prema tri izvora koji su svi tražili anonimnost zbog osjetljivosti teme.
Iako Moskva tvrdi da su ove četiri regije potpuno dio Rusije, branjene nuklearnim kišobranom zemlje, njene snage na terenu kontrolišu 70-80% teritorija, dok ukrajinske trupe još uvijek drže oko 26.000 kvadratnih kilometara, prema podacima o otvorenim izvorima sa linije fronta.
Rusija bi takođe mogla biti spremna povući se s relativno malih dijelova teritorije koje drži u regijama Harkov i Mikolajiv, na sjeveru i jugu Ukrajine, izjavila su dva zvaničnika.
Putin ne želi ništa bez neutralnosti
Putin je ovog mjeseca izjavio da bi svaki dogovor o prekidu vatre trebalo da odražava realno stanje na ratištu, ali da se boji kratkotrajnog primirja koje bi samo omogućilo Zapadu da ponovno naoruža Ukrajinu.
“Ako nema neutralnosti, teško je zamisliti postojanje bilo kakvih dobrosusjedskih odnosa između Rusije i Ukrajine”, rekao je Putin na Valdajskoj diskusijskoj grupi 7. novembra.
“Zašto? Zato što bi to značilo da će Ukrajina stalno biti korištena kao alat u pogrešnim rukama, na štetu interesa Ruske Federacije.”
Bajdenov potez bi mogao zakomplikovati stvari
Dva izvora izjavila su da bi odluka odlazećeg američkog predsjednika Džoa Bajdena da dopusti Ukrajini korištenje američkih ATACMS projektila duboko unutar Rusije mogla zakomplikovati i odgoditi bilo kakav sporazum te pojačati zahtjeve Moskve, dok tvrda linija traži veći dio Ukrajine. Kijev je juče prvi put koristio te projektile za napade na rusku teritoriju, prema navodima Moskve, koja je taj potez osudila kao značajnu eskalaciju.
Ako ne bude dogovora o prekidu vatre, dva izvora su izjavila da će Rusija nastaviti borbe.
“Putin je već rekao da zamrzavanje sukoba na bilo koji način neće funkcionisati”, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov za Rojters nekoliko sati prije nego što su Rusi izvijestili o udarima ATACMS projektila. “A odobrenje tih projektila vrlo je opasna eskalacija od strane Sjedinjenih Država.”
Ukrajinsko ministarstvo spoljnih poslova nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentar.
Putinovi uslovi
“On je jedina osoba koja može okupiti obje strane kako bi pregovarale o miru, radile na okončanju rata i zaustavile ubijanje”, rekao je Rojtersu Trampov direktor komunikacija Stiven Čeung.
Tramp je izjavio da bi direktno razgovarao s Putinom u nastojanjima da postigne mirovni sporazum, iako nije otkrio detalje o tome kako bi mogao pomiriti zaraćene strane koje pokazuju malo znakova popuštanja.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da njegova zemlja neće odustati dok svaki posljednji ruski vojnik ne bude protjeran sa njene teritorije, temeljenog na granicama nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, iako su najviši američki generali javno izjavili da je to vrlo ambiciozan cilj.
Putin je ljetos iznio početne uslove za trenutni kraj rata: Ukrajina mora odustati od ambicija za članstvom u NATO-u i povući sve svoje trupe sa cijele teritorije četiri ukrajinske regije koje Rusija tvrdi i većinom kontroliše.
Garancija bezbjednosti i ograničenja vojske
Iako Rusija neće tolerisati ulazak Ukrajine u NATO niti prisutnost NATO-ove vojske na ukrajinskom tlu, spremna je razgovarati o bezbjednosnim garancijama za Kijev, izjavilo je pet aktuelnih i bivših zvaničnika.
Ostali ustupci koje bi Kremlj mogao tražiti od Kijeva uključuju dogovor o ograničenju veličine oružanih snaga te obvezu neograničavanja korištenja ruskog jezika, naveli su izvori.
Dimitri Simes, jedan od najbolje povezanih ruskih stručnjaka za Ameriku, izjavio je da bi se sporazum o prekidu vatre mogao relativno brzo postići kako bi se okončao rat, koji je ubio stotine hiljada vojnika i raselio milione civila.
Međutim, širi i trajniji dogovor koji bi odgovarao bezbjednosnim interesima i Ukrajine i Rusije bio bi izuzetno izazovan za postizanje, dodao je.
“Veliki sporazum, po mom mišljenju, bio bi vrlo teško postići jer su stavovi dvije strane vrlo udaljeni.”
“Teška istina je da sva podrška Ukrajini nije mogla spriječiti Rusiju u pobjedi”
Rusija kontroliše 18% Ukrajine, uključujući cijeli Krim, poluostrvo koje je anektirala 2014. godine, 80% Donbasa – regija Donjeck i Luganjsk – te više od 70% regija Zaporožja i Herson. Takođe drži nešto manje od 3% regije Harkov i mali dio Mikolajiva.
Ukupno, Rusija kontroliše više od 110.000 kvadratnih kilometara ukrajinske teritorije. Ukrajina drži oko 650 kvadratnih kilometara ruske regije Kursk.
Na domaćem planu, Putin bi mogao prikazati dogovor o prekidu vatre koji bi Rusiji obezbijedio većinu teritorije Donjecka, Luganjska, Zaporožja i Hersona kao pobjedu koja štiti rusko govorno područje u istočnoj Ukrajini i obezbjeđuje kopneni most prema Krimu, prema jednom izvoru. Sudbina samog Krima nije tema pregovora, izjavili su svi ruski zvaničnici.
Jedan od zvaničnika, viši izvor upoznat s visokim raspravama u Kremlju, izjavio je da bi Zapad morao prihvatiti “tešku istinu” da sva podrška Ukrajini nije mogla spriječiti rusku pobjedu u ratu.
Oznake: Donald Tramp, pregovori, rat, Rusija, Ukrajina, Vladimir Putin
