Svijet 16.12.2022.

Rojters: Ulaganje blizu 500 milijardi dolara u njemačku energetiku je nedovoljno?

ČITANJE: 3 minute

Njemačka skupo plaća kako bi obezbijedila energente u krizi, a ulaganja od gotovo pola biliona dolara u energetski sektor od početka rata u Ukrajini i dalje rastu i uopšte nije sigurno da će biti dovoljna, piše Rojters.

Svota od 440 milijardi evra, namijenjenih za borbu protiv energetske krize, približava se iznosu od 480 milijardi evra, koliko je, prema podacima njemačkog ekonomskog instituta IW-a, Njemačka od 2020. potrošila kako bi zaštitila svoju privredu od uticaja pandemije virusa korona.

Sredstva uključuju četiri paketa pomoći vrijedna 295 milijardi evra, uključujući 51,5 milijardi evra za spasavanje energetske kompanije Uniper i paket od 14 milijardi za Sefe, ranije poznat kao Gazprom Germania, zatim do 100 milijardi evra likvidnosti za komunalne kompanije kako bi se obezbijedile od neplaćanja te oko 10 milijardi na infrastrukturu za uvoz LNG-a.

Analitičar: Cijela njemačka privreda suočena je s velikim gubitkom

Svota uključuje i prethodno neprijavljene obaveze od 52,2 milijarde evra za državnog zajmodavca KfW-a kao pomoć za komunalna preduzeća i trgovcima da popune gasna skladišta, kupe ugalj, zamijene izvore nabavke gasa i pokriju neke zahtjeve za maržu.

Uprkos takvim naporima, nesigurno je da će Njemačka zamijeniti rusko snabdijevanja: prošle je godine uvezla oko 58 milijardi prostornih metara gasa iz Rusije, što predstavlja oko 17 posto ukupne potrošnje energije.

“Koliko će ova kriza biti teška i koliko će trajati uveliko zavisi od tome kako će se energetska kriza razvijati. Cijela nacionalna privreda suočena je s velikim gubitkom bogatstva”, rekao je Michael Grömling iz IW-a.

Prema izračunima koji daju najniži kombinovani zbir svih njemačkih finansijskih nastojanja usmjerenih na osiguravanje snabdijevanja energijom, izdvojena sredstva iznose oko 440 milijardi evra. To je otprilike 1,5 milijardi evra dnevno otkako je Rusija napala Ukrajinu 24. februara ili oko 12 posto njemačkog BDP-a, odnosno oko 5.400 evra po stanovniku.

Nadmoćna evropska ekonomija, koja je dugo bila sinonim za razborito planiranje, sada se našla na milosti i nemilosti vremena. Racioniranje energije predstavlja opasnost u slučaju dužih hladnoća u Njemačkoj ove zime, prve u pola vijeka bez ruskog gasa.

“Kako stoji njemačka privreda ? Ima visoku temperaturu”

Zemlja se okrenula skupljem spot tržištu ili plaćanju gotovinom u nastojanju da nadoknadi neke od izgubljenih ruskih pošiljaka, gurajući rast inflacije na dvocifrene stope. Na vidiku nema sigurnosti, a napori da se stvore dvije alternative za rusko gorivo – ukapljeni prirodni gas(LNG) i obnovljivi izvori energije – još će godinama biti daleko od ciljanih nivoa.

“Njemačka privreda je sada u vrlo kritičnoj fazi jer je budućnost snabdijevanja energijom nesigurnija nego ikad”, rekao je Stefan Kooths iz Instituta za svjetsku privredu Kiel.

“Kako stoji njemačka privreda? Ako pogledamo inflaciju, ima visoku temperaturu”, kazao je.

Njemačka se dugo oslanja na ruski gas

Prema podacima koje je dostavio Institut Kiel, njemački računi za uvoz energije povećaće se za ukupno 124 milijarde evra u ovoj i sljedećoj godini, u odnosu na rast od sedam milijardi za 2020. i 2021. godinu. To predstavlja veliki izazov za njemačke energetski intenzivne industrije.

Hemijski sektor, koji je najviše izložen rastućim troškovima električne energije, očekuje pad proizvodnje za 8,5 posto u ovoj godini. Udruženje tog sektora VCI upozorava na velike strukturne lomove u njemačkom industrijskom pejzažu.

U martu je ministar privrede Robert Habeck postavio cilj zamjene ruske energije do sredine 2024, što mnogi smatraju preambicioznim. Predsjednik Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja Marcel Fratzscher i direktor najvećeg njemačkog proizvođača električne energije RWE-a Markus Krebber računaju da će se to dogoditi tek 2025, i to samo ako se nađu alternativni izvori ili brzo povećaju.

Što se tiče LNG-a, Njemačka nema vlastitu infrastrukturu jer se dugo oslanja na ruski gas pa tek sada počinje graditi svoje kapacitete za uvoz. Za sada se oslanja na šest plutajućih uvoznih terminala. Tri bi trebalo da budu puštena u rad ove zime, dok bi ostali trebalo da budu postavljeni krajem 2023. godine, čime bi ukupni kapacitet bio najmanje 29,5 milijardi prostornih metara godišnje.

(Agencije)

Oznake: gas, kriza, Njemačka, Rusija