Politika 20.04.2021.

Runić: Rješavanjem egzistencijalnih pitanja zadržati mlade u Drvaru

ČITANJE: 13 minute

Iako je 1995. godine usljed ratnih dešavanja došlo do potpunog iseljavanja i migracije stanovništva, činjenica da i 25. godina nakon završetka rata i dalje postoji želja i volja rođenih Drvarčana da se vrate u svoj rodni kraj, budi nadu da će ova mala opština ponovo oživjeti i ponovo postati jedan od industrijskih centara.

Popis stanovništva iz 2013. godine pokazao je da u opštini trenutno živi 7.036 građana, od čega 90 odsto Srba povratnika i 10 odsto raseljenih Hrvata iz Srednje Bosne. Prema riječima načelnice opštine Dušice Runić, Drvarčana bi sada bilo i mnogo  više ukoliko bi im se obezbijedili egzistencijalni uslovi, jer želja i interesovanje za povratkom na svoja ognjišta postoji.

“Mladi nažalost odlaze ne samo iz Drvara, nego iz kompletnog regiona i iz mnogo većih i razvijenijih sredina, nego što je to Drvar. Nedavno smo dobili informaciju da je ponovo izražen trend i da ponovo imamo ljude koji se vraćaju u Drvar i biraju Drvar kao mjesto stanovanje. Međutim, taj povratak je uslovljen rješavanjem egzistencijalnih problema, kao što je obnova kuće. Smatram da bi se rješavanjem ovih problema trebalo više baviti na višim nivoima, jer bismo na taj način veći broj Drvarčarana zainteresovali za povratak”, rekla je Dušica Runić u intervjuu za Načelnik.net.

Sa načelnicom Drvara Dušicom Runić razgovarali smo  o infrastrukturnim projektima u ovoj opštini, iskorištenosti turističkih potencijala, te planovima opštine za naredni period.

Za načelnika opštine Drvar prvi put izabrani ste 2019. godine, da bi Vam povjerenje građani ponovo ukazali na lokalnim izborima prošle godine. Koji su to projekti koji su započeti, ali i završeni u tom periodu i kako ste zadovoljni dinamikom njihove realizacije?

Na samom početku završeni su brojni projekti koje je započeo prethodni načelnik, kao što je asfaltiranje dionica lokalnih puteva i semaforizacija. Isto tako urađen je niz novih projekata od kojih je jedan od najznačajnijih proizvodni pogon “Jumko“, koji je zvanično otvoren godinu dana nakon mog imenovanja. Od započetih projekata trenutno je jedan, započet 2018. godine ostao nedovršen i ja se nadam da ćemo ove godine uspjeti pronaći sredstva za njegov završetak. Projekat se odnosi na postavljanje spomenika za poginule u posljednjem ratu od 1992-1995. godine, a potrebno je još da se uradi druga faza, odnosno pristupni put za invalide i potporni zidovi sa pločama stradalih. Kada je u pitanju asfaltiranje putne mreže, uspješno smo završili ranije projektirane projekte. Pored navedenih, u saradnji sa Ministarstvom graditeljstva i prostornog uređenja okoliša u 2020. godini smo uspjeli sanirati dio deponije, te u saradnji sa Fondom za zaštitu okoliša nastavljamo tim pravcem i pripremamo projektnu dokumentaciju za nastavak sanacije. Ono što je jako važno jeste da smo počeli izradu urbanističkog plana opštine Drvar koji će nam biti od izuzetnog značaja, s obzirom da je trenutno u upotrebi stari plan iz 1986 godine. Završetak ovog projekta očekujemo koncem ove godine, kao i izlaganje katastarskih planova kako bismo u opštini radili na sređivanju baze podataka, pogotovo kada je imovina u pitanju, jer imamo dosta neriješenih imovinskih odnosa. Trudimo se koliko možemo da saslušamo probleme građana i da odgovaramo na njihove potrebe.

S obzirom da smo značajan dio projekata radili zahvaljujući sredstvima Vlade Republike Srbije pripremili smo mini- film, gdje se detaljno može vidjeti kako smo i na koji način utrošili sredstva.

Koji su to segmeni razvoja opštine kojima ste dali prednost u toku Vašeg mandata i kojim aktivnostima to konkretno potvrđujete?

Kao žena, načelnica, gotovo u svim svojim obraćanjima i prioritetima isticala sam zapošljavanje ženske radne snage, koja je u našoj povratničkoj opštini zapostavljena.  Obzirom da u našoj opštini preovladava primarna prerada drveta, gdje je većinski zaposlena muška radna snaga, jer takvi poslovi zahtjevaju određenu fizičku sposobnost, moj rad bio je usmjeren na zapošljavanje ženske populacije. Otvaranjem proizvodnog pogona kompanije „Jumko“ djelimično smo u tome i uspjeli, jer je u toj firmi stalno zaposljenje pronašlo stotinu Drvarčanki.

Pored otvaranja pogona kompanije „Jumko“, možemo li slične rezultate saradnje sa Republikom Srpskom i Srbijom očekivati i u narednom periodu? Kakvi su planovi u pogledu oživljavanja industrija posebno karakterističnih za ovaj kraj, kao što je drvna?

Najveći problem sa kojim se Drvar i danas susreće je loše urađena privatizacija u periodu od 1996. do 2002. godine. Ono što smo mi sada pokrenuli jeste zahtjev za pristup informacijama nadležne agencije za privatizaciju u vezi sa statusom ugovora o privatizaciji na području opštine Drvar, s obzirom da je takvim procesom naša drvarska industrijska zona potpuno uništena. Drvar je jedina opština koja je prije rata bila industrijska opština, a sada nemamo industrijsku zonu. Nekadašnja industrijska zona je parcelisana, privatizovana i nažalost nalazi se u jako lošem stanju. Industrijska zona je 2015. godina otišla u stečaj, da bi se iz te stečajne mase parcelizovala i sada se radi na njenom potpunom urušavanju. Nizom dopisa obraćala sam se višim instancama i u kantonu i Federaciji, međutim nisam dobila potrebnu podšku i pomoć da zaustavimo proces rušenja. Mi smo prošle godine uspjeli uraditi prvu fazu rekonstrukcije poslovne zone, gdje je nekada bio mlin, prehrambeni kombinat i sada je to poslovna zona koja Drvar ima. U toj zoni 2019. godine uspjeli smo uraditi trafostanicu i završiti priključak električne energije. Pored toga, asfaltirali smo pristupni put, postavili rasvjetu i na pristupnom putu, ali i u sklopu poslovne zone, te postavili ogradu. U tom kompleksu trenutno postoji nekoliko hala, koje su devastirane zbog vremenskih prilika i neuputrebe godinama, ali svakako da je to lokacija koju u narednom periodu možemo da ponudimo potencijalnim investitorima. Urbanističkim planom planiramo da izdvojimo još dijelova, koji bi se mogli koristiti za poslovnu zonu.

Koje projekte u opštini Drvar biste u ovom trenutku okarakterisali kao neophodne u pogledu poboljšanja životnog standarda građana i kakvi su izgledi njihove skore realizacije?

Trenutni prioriteti i fokus djelovanja u narednom periodu nam je rekonstrukcija krovova na stambenim zgradama, jer  je najmlađa stambena zgrada u Drvaru stara najmanje 40 godina. Stanovi su otkupljeni, nemamo formirane etažne zajednice i vlasništvo, a tek 2019. godine smo počeli da naplaćujemo komunalnu naknadu. Međutim iz tih sredstava ne možemo da odgovorimo na sve zahtjeve građana, kada je u pitanju sanacija krovova na stambenim zgradama. U završnici je i javna nabavka za rekonstrukciju prve faze vodovoda. Prošle godine smo uradili sanitarnu zaštitu izvorišta „Točkovi“ odakle se snabdjeva gotovo 80 odsto urbanog dijela opštine, a u narednih mjesec dana trebalo bi da se potpišu ugovori za realizaciju prve faze, dok za drugu fazu pripremamo projektnu dokumentaciju. Realizaciju ovog projekta omogućila su nam sredstva Vlade Srbije. Tekuće godine planiramo i da završimo elektrifikaciju,  odnosno postavljanje javne rasvijete u prigradskom naselju Trninić brijeg, gdje ima najviše učenika školskog uzrasta.  S obzirom da nam je budžet poprilično siromašan, svaki infrastrukturni projekat moramo da finansiramo iz vanjskih izvora.

Svakako da bi to u značajnoj mjeri uticalo na sprečavanje ili bar ublažavanje trenda, posebno izraženog proteklih godina, gdje sve veći broj mladih i radno sposobnih ljudi odlazi sa ovih prostora. Kakvo je stanje posmatrajući tu oblast uopštini na čijem ste čelu i kakve su prognoze za naredne godine?

Mladi odlaze ne samo iz Drvara, mladi nažalost odlaze iz kompletnog regiona i iz mnogo većih i razvijenijih sredina, nego što je to Drvar. Ja sam bivši prosvjetni radnik i trudim se u svom mandatu da kroz zapošljavanje pripravnika i odrađivanje pripravničkog staža ili druge oblike saradnje, maksimalno upotrijebim mladu radnu snagu. U Drvaru je pretežno starija populacija, pa se ne možemo pohvaliti sa prosječnom starosti na nivou opštine. Nedavno smo dobili informaciju da je ponovo izražen trend i da ponovo imamo ljude koji se vraćaju u Drvar i biraju Drvar kao mjesto stanovanje. Međutim, taj povratak je uslovljen rješavanjem egzistencijalnih problema, kao što je obnova kuće. Sve dosadašnje aktivnosti na obnovi kuća bile su uslovljene povratkom, što je ekonomski nemoguće. Smatram da bi se rješavanjem ovih problema trebalo više baviti na višim nivoima, jer bismo na taj način veći broj Drvarčarana zainteresovali za povratak.

Kako biste ocjenili život povratnika u ovim krajevima, s obzirom da je Drvar jedna od opština u FBiH, gdje su mještani pretežno povratničke porodice?

Drvar je jedina opština u BiH koja nema domicilnog stanovništva. U Drvaru je 1995. došlo do kompletne migracije stanovništva, jer je prije rata 95 odsto stanovništva bilo srpsko.  Sada imamo situaciju da je u Drvaru 90 odsto Srba, povratnika i 10 odsto raseljenih Hrvata iz Srednje Bosne. Život povratnika svako drugačije posmatra, a ja bih rekla da je život u Drvaru lijep ukoliko imate ekonomsku mogućnost. Imamo zdravu životnu sredinu, zdravu vodu, mnoga mjesta koja mogu da posluže za odmor, veliki broj izletišta pogodnih za vikend turizam ili jednodnevni turizam, a blizu je i more.

Koje su to mjere pronatalitetne politike kojima opština Drvar nastoji ublažiti trend odliva stanovništva, pogotovo kada su u pitanju mladi i njihov opstanak?

Svake godine u programu budžeta imamo jednokratnu pomoć porodiljama u iznosu od 500 KM. Zahvaljujući vanjskim sredstvima, 2019. godine imali smo i jednokratnu pomoć u iznosu od 500 KM za sve porodice sa troje i više djece. U narednom periodu planiramo izgradnju stanova u Drvaru, gdje će prioritet imati porodice sa djecom, tako da i to možemo smatrati jednom od mjera pronatalitetne politike. U planu je izgradnja dvije stambene zgrade, sa 55 stanova, trenutno je otvoren javni poziv u Ministartsvu za izbjegla i raseljena lica, a projekat finansira Svetska banka i još nekoliko organizacije

Većinsko stanovništvo Drvara posvećeno je životu na selu i poljoprivrednoj proizvodnji. Kolika su izdvajanja iz budžeta opštine za pomoć poljoprivrednim proizvođačima ovog kraja, kao i ruralnom razvoju?

Nažalost, svih ovih 20 godina povratka nismo imali mogućnost da iznajmljujemo poljoprivredno zemljište koje je u vlasništvu opštine. Tek početkom ove godine smo dobili saglasnost kantalnog Ministarstva poljoprivrede da naše poljoprivredno zemljište izdajemo građanima u zakup. Zainteresovanih je bilo, a s druge strane to je jedan od načina da punimo budžet. Trenutno u Drvaru ima oko 400 samostalnih poljoprivrednih proizvođača koji obavljaju neku vrstu poljoprivredne proizvodnje kroz kućnu radinost i nažalost, samo dvoje koji su registrovani za obavljanje poljoprivredne djelatnosti u pravom smislu te riječi. Zahvaljujući sredstvima Republike Srbije, prošle godine smo imali značajana izdvajanja za poljoprivredu. Uspjeli smo da isplatimo redovne podsticaje za poljoprivredne proizvođače sa područja opštine. Pored toga, imali smo i posebne mjere kada je u pitanju saniranje posljedica pandemije virusa korona, te smo značajna sredstva uložili za pokretanje poljoprivredne proizvodnje. Kada je u pitanju oblast poljoprivrede, kao opština učestvujemo u javnim pozivima viših nivoa vlasti, gdje obezbjeđujemo sufinansiranje za naše  poljoprivredne proizvođače. Konkretno, kada je riječ o sredstvima 2020. godine smo uspjeli obezbijediti gotovo 190.000 KM za poljoprivredu. Ove godine ta sredstva su znatno manja, jer nije izvjesno da ćemo ponovo uspjeti obezbijediti vanjske izvore, tako da raspolažemo sa iznosom od 20.000 KM za tu oblast.

Planinski vijenci koji okružuju Drvar, prirodna bogatstva i ljepote rijeke Unac, kao i tvrđave i arhitektura koje u opštini oživljavaju istorijske momente prepoznati su kao izuzetan turistički potencijal opštine. Na koji način planirate da takve kapacitete iskoristite?

Kada su u pitanju obaveze opštine vezane za iskotištavanje turističkog potencijala, naša obaveza u prvom redu podrazumijeva infrastrukturu i učešće u direktnoj ili indirektnoj promociji naših turističkih potencijala. Naši potencijali nažalost u ovom momentu nisu dovoljno iskorišteni, što znači da turistička zajednica na prostoru opštine postoji samo na papiru i u nadležnosti je kantona, zbog čega opština ima ograničene mogućnost u pogledu formiranja turističke zajednice. Pomoću naših lokalnih udruženja radimo na kreiranju turističke ponude i osnaživanju samostalnih preduzetnika da grade smještajne kapacitete. Tu je prostor u kojem opština Drvar može da učestvuje. S druge strane, naši stanovnici treba da prepoznaju potencijal i da pored tih prirodnih ljepota ponude i sekundarne usluge koje idu sa turizmom,  kao što su ugostiteljske usluge. Turizam živi u Drvaru. Drvar je poznat po turističkoj pećini, a internzivno radimo i na promociji istorijskih potencijala za razvoj turizma poput Visuć grada i Crne kraljice, rimskih putokaza i svega onog što Drvar može da ponudi, a svjedoči o postojanju života na ovim područjima i prije 20. vijeka, kada se dogodio Prvi i Drugi svjetski rat i kada smo  postali svjetski poznati.

U Drvaru je aktivno i planinarsko društvo koje je zaduženo za sferu alpinističkog turizma. Društvo realizuje projekte kada je u pitanju planinarenje, penjanje po stijenama i već imaju svoj krug turista koji su prepoznali naš potencijal i rado dolaze u naše krajeve, Međutim, trenutno taj segment stagnira zbog posljedica pandemije. Prisutan je i brdski biciklizam, moto kroseri koriste naše lokalne puteve za takvu vrstu avanturističkog turizma. Paraglajding klub je zadužen za aktivnosti te vrste, a njihove amaterske ideje, volja i ljubav prema takvoj vrsti sporta rezulturala je time da je opština 2018. i 2019. godine uložila određena sredstva za razvoj ovog sporta na našim prostorima. Saniran je pristupni put, a trenutno je aktivno i nasipanje poletišta. Takav potencijal prepoznali su ljudi iz vazduhoplovnog saveza Srbije koji su bili naši gosti prije dva mjeseca, a nakon niza sastanaka dogovoreno je da Drvar u periodu od 21. do 23. maja bude domaćin Međunarodnom revijalnom takmičenju u preletu paraglajdingom. Prijavljeno je preko 100 pilota iz osam zemalja, međutim zbog nemogućnosti da svima obezbijedimo adekvatan smještaj taj broj ćemo morati da smanjimo na 70 pilota.

Kakvi su planovi opštine u pogledu organizacije ostalih društvenih, sportskih i kulturnih manifestacija na prostoru Drvara?

Tradicija je da se u Drvaru već dugi niz godina održava nekoliko manifestacija. S obzirom da je Drvar nosilac povratničkih aktivnosti ovog kraja, kada kažem da je Drvar domaćin određenoj manifestacija, tu svakako podrazumijevam i susjedne opštine. Na samom početku godine imali smo Svetosavsku akademiju, a 25. maja ove godine tradicionalno obilježavamo 77. godišnjicu Desanta na Drvar.

Svake godine se obilježava i 27. juli, Dan ustanka u BiH, a od 2018. Godine prigodnim programom obilježavamo ga i kao Dan opštine.  U tom mjesecu oragnizujemo niz kulturnih i sportskih manifestacija, kao što je Streetball i motorijada. Septembar i oktobar su rezervisani za privredno turističku manifestaciju – Dane drvarske drenjine, a ove godine manifestacija proslavlja 20 godina. U vezi sa tim, od 2019. godine intenzivno radimo na zaštiti geografskog porijekla drenjinei sada je taj projekat i završnoj fazi i da ćemo do kraja godine završiti prvu fazi zaštite tradicionalnog ručno miješanog pekmeza od drenjina. U narednom periodu, mada to zahtjeva značajna finansijska sredstva bi trebalo da se radi na zaštiti rakije drenje, po kojoj je Drvar i poznat.

(Nevena Stanojević)

Oznake: Dušica Runić