Rusija je u jednome ipak uspjela

Putinu na ratištu ne ide najbolje, a nedavno je pretrpio i težak diplomatski poraz ulaskom Finske u NATO, čime se granica koju Rusija dijeli sa sjevernoatlantskim savezom udvostručila. Ali postoji diplomatsko područje na kojem Rusija ne stoji loše.

Naime, prije nešto manje od dvije nedjelje objavljena je analiza Economist Intelligence Unita (EIU) koja pokazuje kako postoji značajan broj država na čije simpatije, pa čak i otvorenu podršku, Rusija može da računa. EIU je odjeljenje za istraživanje i analizu Grupe Economist, medijske kompanije koja objavljuje ugledni magazin The Economist.

Analiza EIU-ovog tima pokazuje da dvije trećine svjetske populacije žive u neutralnim ili Rusiji naklonjenim zemljama kad je riječ o ratu u Ukrajini. 2. marta lani 141 država glasala je za rezoluciju UN-a kojom se osuđuje ruska invazija na Ukrajinu, ali istraživači EIU-a navode kako njihova analiza ide dalje od jednog glasanja, prenosi Index.

Koliko populacije je u kojem taboru

“Izradili smo kartu koja procjenjuje široku mjeru podrške Rusiji širom svijeta ističući koje zemlje podržavaju Rusiju, Zapad ili su između toga. Procjenjivali smo koju bi stranu svaka od zemalja odabrala ako mora, gledajući dugoročno. Da bismo to učinili, uzeli smo u obzir različite kriterijume, uključujući nametanje sankcija, obrasce glasanja u UN-u, službene izjave, kao i privredne, političke i istorijske veze”, rekao je Cody Feldman, viši analitičar za globalno prognoziranje.

Istraživači navode kako su otkrili da 36% svjetske populacije živi u zemljama koje su aktivno osudile Rusiju i uvele sankcije ruskoj privredi. Predvođen SAD i EU, ovaj blok uključuje sve zapadnjačke vlade, poput Japana, Australije, Kanade, Ujedinjenog Kraljevstva, Južne Koreje i (iako u manjoj mjeri) Izraela. Tradicionalno neutralne zemlje, poput Švajcarske, Finske i Švedske, takođe su se pridružile redovima ovog zapadnog fronta.

Istovremeno, gotovo jedna trećina svjetske populacije živi u zemlji koja je do sada ostala neutralna. Predvođene Indijom, te nesvrstane države – uključujući Brazil, Saudijsku Arabiju, Južnoafričku Republiku i UAE – daće sve od sebe da izbjegnu odabiranje strana dok žele izvući korist iz svoje prividne neutralnosti. Istraživači kažu kako vjeruju da bi značajan udio tih zemalja stao uz Rusiju ako bi napetosti eskalirale.

Na kraju, preostalih 32 posto svjetske populacije živi u zemljama u kojima je vlada podržala akcije Rusije ili su službene izjave ponovile ruski narativ, uključujući izbjegavanje nazivanja rata “invazijom”. Predvođene Kinom, te će zemlje dugoročno pokušati izvući korist iz bližih veza s protivzapadnim blokom, dodatno jačajući rascjep u globalnom privrednom i geopolitičkom krajoliku.

Konačni rezultat mogle bi biti velike geopolitičke promjene

Međutim, gledanje ekonomskih pokazatelja daje drugačiju sliku. Tabor koji podržava Zapad predstavlja oko 70% globalnog BDP-a. Nasuprot tome, neutralni i Rusiji prijateljski blokovi koncentršu samo oko 30% globalnog BDP-a, pri čemu Kina i Indija čine gotovo dvije trećine privrednog obima ove grupe.

“U nadolazećim godinama Rusija (i Kina) će posvetiti svoje napore udvaranju nesvrstanim, neutralnim zemljama, koje su uglavnom zemlje u razvoju”, kazala je Agathe Demarais, direktorica globalnih prognoza EIU-a, dodajući kako se kineska vlada nada da će u nekim područjima stvoriti front protiv Zapada.

“Konačni rezultat biće slabljenje uticaja i postupno povlačenje zapadnih zemalja iz većeg dijela svijeta u razvoju”, kazala je.