Magazin 27.10.2022.

SAJAM KNJIGA U BEOGRADU: Kao najbolji izdavač u dijaspori, nagrađena ANU RS

ČITANJE: 3 minute

Nagrada 65. Međunarodnog sajma knjiga u Beogradu za najboljeg izdavača iz dijaspore u 2022. godini za ediciju “Održivi razvoj i upravljanje prirodnim resursima Republike Srpske” pripala je Akademiji nauka i umjetnosti Republike Srpske.

Akademija nagradu dijeli sa Maticom Srpskom – Društvom članova u Crnoj Gori za izdanje “Crna Gora kroz istorijska dokumenta /narod, jezik, crkva, država/” Јovana B. Markuša

U obrazloženju četvoročlanog žirija, koji je predvodila akademik Zlata Bojović i koja je nagradu uručila predstavnicima Predstavništva Republike Srpske u Srbiji, navodi se da su se ove dvije ustanove, u teškim okolnostima izdavaštva van matice, nametnule istrajnim izdavačkim prisustvom.

U uži izbor za nagradu za najboljeg izdavača iz dijaspore ušli su i Andrićev institut, Andrićgrad-Višegrad, za knjigu “Iza Alisinog ogledala” Ljiljane Pešikan-Ljuštanović, Univerzitet u Istočnom Sarajevu, za fototipsko izdanje časopisa “Vaseljena 1995-2002” i Srpski nacionalni savjet Crne Gore za “Zlatni vek srpskog pesništva”.

Nagrada 65. Međunarodnog sajma knjiga za izdavača godine pripala je ravnopravno dvijema izdavačkim kućama iz Novog Sada “Prometeju” i “Pravoslavnoj reči”, dok je nagrada za izdavački poduhvat godine pripala Službenom glasniku i Univerzitetskoj biblioteci “Svetozar Marković” iz Beograda za Sabrana djela pisca iz međuratnog razdoblja Stanislava Krakova.

Nagrade za najljepšu knjigu pripala je serijalu knjiga “Celokupna dela Branka Vučićevića” u izdanju Filmskog centra Srbije, a za najljepšu dječju knjigu, knjizi “Babaroga” u izdanju Kreativnog centra.

Nagrada za dječju knjigu godine pripala je ediciji “Znamenite Srpkinje iz pera književnica za decu” u izdanju Pčelica Izdavaštvo DOO iz Čačka.

Specijalno priznanje za izdavača, knjigu ili strip dobili su “Književna opština Vršac” za 50 godina postojanja, “Čigoja štampa” iz Beograda za biblioteku “Ortograf”, “Darkvud” iz Beograda za stripove “Korto Malteze” i “Modesti Bjejz”, kao i Biblioteka grada Beograda za ediciju “Festovih 50”.

Posebeno priznanje Sajma za doprinos u oblasti nauke dobila je knjiga “Kulturna politika Kraljevine Јugoslavije, 1918-1941” akademika Ljubodraga Dimića, prenosi RTRS.

Promovisana knjiga “Tajni život muzeja” i strip “Zmija pod ledom”

Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske predstavio je danas na Sajmu knjiga u Beogradu knjigu “Tajni život muzeja” banjalučkog pisca za djecu Јelene Kojović Tepić, koja je prilagođena za za djecu od pet do 12 godina.

Ilustracije potpisuje banjalučki ilustrator Dragoslav Malinić, a dizajn grafički dizajner ovog muzeja Nemanja Mićević.

Direktor Muzeja Sarita Vujković rekla je na promociji na štandu Republike Srpske da ova publikacija, objavljena 2020. godine, na neobičan i zanimljiv način – spajanjem teksta, ilustracija i specifičnog dizajna, predstavlja Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske, njegov rad i bogatu zbirku, ali i muzeologiju.

Mićević je rekao da je ovo novi iskorak u muzejskoj djelatnosti, te da je štivo namijenjeno prvenstveno najmlađim čitaocima, ali i starijima da nauče nešto o tome šta je Muzej savremene umjetnosti, šta rade zaposleni i koja su najbolja djela u kolekciji.

Tepićeva je naglasila da je ovaj muzej jedna od najozbiljnijih ustanova kulture u Republici Srpskoj sa evropskim i svjetskim ugledom koja prati svjetske trendove i da je vrlo moderan u načinu rada.

– Pošto sam pisac za djecu, smislila sam priču da je nekada davno u zgradi ovog muzeja koja je nastala kao zgrada željezničke stanice iz vremena Austrougarske, nekim vozom došao miš koji je rodonačelnik miševske dinastije koja se bavi skupljanjem umjetničkih djela – rekla je Tepićeva.

I ono što zaposleni u muzeju rade danju, to, kaže ona, miševi rade noću – oni su restauratori, konzervatori, ljudi za njih ne znaju, a oni žive lijep muzejski život.

Prethodno je Udruženje strip autora i obožavalaca stripa “Deveta dimenzija” Banjaluka predstavilo strip “Zmija pod ledom i Stivenson – unutrašnji pirat”, o čemu je govorio Zoran Pejić.

(Srna/SB)

Oznake: ANU RS