Sakupljači ljekobilja ostaju praznih ruku
Klimatske promjene i nekontrolisana berba uticali su na smanjenje ljekovitog bilja, pa je zarada sakupljača u RS ove godine duplo manja nego lani.
Sakupljači ljekobilja u sezoni koja traje od aprila do novembra mogli su ranije da zarade više od dvije prosječne plate, međutim, ove godine kažu da nemaju ni pola od toga.
– Nekada smo zarađivali i do 2.000 maraka u sezoni. Ove godine smo prepješačili hiljade kilometara, a vratili se kući praznih šaka – ispričala je Božana T. iz Banjaluke.
Da je ljekovitog bilja i šumskih plodova u prirodi sve manje, potvrđuju i otkupljivači, koji će po svemu sudeći ostati bez sirovine za proizvodnju eteričnih ulja, kozmetike i čajeva.
– Privode se kraju berba i otkup šipurka i smrekovih boba, čija cijena se kreće od marku do dvije. Ovo je doba godine kada treba da se beru i vrganji, ali ih nema u prirodi – kazao je Miladin Mijatović iz Zvornika, čije preduzeće se bavi otkupom ljekovitog bilja i šumskih plodova.
U rogatičkom preduzeću “Ponjer” ističu da trenutno najviše otkupljuju šipurak, čija cijena ne prelazi 1,30 maraka.
– Prije šipurka otkupljivali smo zovu, međutim, sada nema više ništa u prirodi. Sve otkupljene sirovine prodajemo fabrikama za proizvodnju čajeva, a gljive sami prerađujemo i plasiramo na domaće tržište – rekli su u ovom preduzeću.
Dodaju da su lani otkupljivali i do 500 kilograma gljiva svaki dan, dok ih ove godine nema ni upola toliko.
Problema sa otkupom sirovina imaju i na jugu Srpske. Iako su hercegovačka polja bogata ljekobiljem, posebno smiljem, koje mnogi uzgajaju na vlastitim plantažama, otkup ove biljke je doveden u pitanje. Jesenja berba smilja, ili “suvog zlata Hercegovine”, kako ga nazivaju, još nije počela, a kad će, ne znaju ni proizvođači ni otkupljivači jer je tržište zagušeno i ovom biljkom i uljem koje se od nje pravi.
– Smilje je vrhunskog kvaliteta, ali je njegov plasman otežan. Tržište je preplavljeno uljem smilja sa područja zapadne Hercegovine, a po svemu sudeći, ako otkupa i bude, cijena će pasti na dvije marke po kilogramu – rekao je predsjednik Udruženja organskih proizvođača RS Radovan Anđelić, koji na plantaži površine deset hektara proizvodi smilje.
On ističe da je na nivou BiH formirana Grupacija za ljekovito bilje i da je na nedavno održanom sastanku potvrđeno da je nekontrolisana berba na području cijele zemlje dovela do nestašice bilja u prirodi.
Destilator
Predsjednik Udruženja žena “Snop” iz Rogatice Slađana Ujić ističe da bi uskoro trebalo da započnu proizvodnju eteričnih ulja u vlastitom destilatoru.
– Krenućemo sa destilacijom borovih iglica i smrekovih boba, a u planu je i sjetva matičnjaka i bosiljka, koje bismo prerađivali u zdrava eterična ulja – kazala je Ujićeva.
Biljke i cijene (po kilogramu)
Šipurak 1 – 2 KM
Smrekove bobe 1 – KM
Smilje 2 KM
Zova 1 KM
(Glas)
