Vijesti 26.04.2017.

Samo 4 ulice u Banjaluci nazvane po Banjalučankama

ČITANJE: 3 minute

Iako Banjaluka slovi kao grad žena, od 524 gradske ulice samo 26 je nazvano po ženama, uglavnom partizankama.

U svom gradu ulice su dobile samo četiri Banjalučanke: Rada Vranješević, Zdrava Korda, Anđa Knežević i Jovanka Gajić.

Mnogi Banjalučani, rođeni u ulici Zdrave Korde, gdje se decenijama nalazilo porodilište, ne znaju da je ova ulica nazvana po hrabroj partizanskoj ilegalki, koju su ustaše 1942. godine, nakon zvjerskog mučenja, objesile usred grada.
– Bilo je jezivo. Držali su je danima obješenu da bi zastrašili narod – svjedočio je Zdravin stariji brat Vojin Korda.

O životu Anđe Knežević, po kojoj je nazvana kratka uličica na Kočićevom vijencu, malo se zna – tek toliko da je bila partizanka i sekretarka komiteta KPJ u okupiranoj Banjaluci.

Njena savremenica Rada Vranješević, komunistkinja iz svešteničke porodice, odlikovana Ordenom narodnog heroja, mnogo je poznatija. Bila je obrazovana djevojka, učesnica prvog zasjedanja ZAVNOBiH. Poginula je u desantu na Drvar, 25. maja 1944, na svoj 26. rođendan. Njemački padobraci su je zarobili, mučili i streljali.

Svoju ulicu u Banjaluci ima i Marija Bursać, partizanska heroina iz Kamenice kod Drvara, koja je, nakon ranjavanja u borbi, umrla u 23. godini.

Ostale partizanke, čija imena nose banjalučke ulice, ni istoričarima ne znače mnogo. Niko pouzdano ne zna čime su grad zadužile Ljubica Gerovac, Ljubica Mrkonjić, Bosa Živković, Marija Dimić, Zora Kovačević…

Malo je poznata i priča o Jovanki Gajić Zmijanjki, koja je kao desetogodišnja djevojčica optužena za izdaju i zavjeru. Kako svjedoče istoričari Đorđe Mikić i Zoran Pejašinović, mala Jovanka je u doba austrougarske okupacije bila članica tajnog đačkog društva “Jugoslavija” i javno je recitovala rodoljubive pesme, što je, po nekim izvorima, bio povod za njeno hapšenje.

– Početkom Prvog svjetskog rata optužena je u poznatom procesu protiv banjalučkih đaka, gimnazijalaca. Bila je učenica četvrtog razreda osnovne škole – kaže Pejašinović.

Iako nije bila rođena Banjalučanka, Anka Drakulić, prva banjalučka učiteljica, zadužila je grad na Vrbasu, jer je za 46 godina učiteljskog staža opismenila mnoge generacije Banjalučana krajem 19. i početkom 20. vijeka.

Nesporan je i prosvjetiteljski doprinos Adeline Irbi, univerzitetski obrazovane Amerikanke iz bogate porodice bostonskih bankara, koja je živjela u 19. vijeku i posvetila se obrazovanju ženske dece u BiH i razbijanju predrasuda o Balkanu. Mis Adelina je jedina strankinja po kojoj je nazvana banjalučka ulica.

Majke i kraljice

Tri banjalučke ulice nazvane su po majkama: mitskoj kosovskoj majci Jugovića, majci Knežopoljki iz poeme Skendera Kulenovića i Kristini Marčeti iz Svodne kod Novog Grada, majci tri poginula borca Vojske RS.

Svoje ulice imaju i mitska Kosovka djevojka, te kraljica Marija, unuka britanske kraljice Viktorije i majka posljednjeg jugoslovenskog kralja Petra drugog Karađorđevića.

Po Jeleni Anžujskoj, ženi srpskog kralja Stefana Uroša nazvana je banjalučka ulica Svete Kraljice Jelene. Ulica Monakinje Jefimije dobila je ime je po udovici srpskog srednjevjekovnog vlastelina Uglješe Mrnjavčevića.

Čekaju “bolja” vremena

Dok neke banjalučke ulice nose imena ljudi koji nikad nisu kročili u Banjaluku, neke znamenite Banjalučanke su zaboravljene.

Tako svoje ulice nemaju Dragica Dodig, prva žena rektor banjalučkog Univerziteta, Jovanka Milošević, osnivačica Kola srpskih sestara i Crvenog krsta u Banjaluci, Mira Kesić, osnivačica Doma za nezbrinutu djecu „Rada Vranješević“…

(blic.rs)