Šampinjoni i bukovače pune novčanike
Sve više stanovnika RS šansu za zaradu vide u uzgoju gljiva, a mnogi od njih zahvaljujući ovom poslu prehranjuju porodice.
O tome svjedoči i podatak da je lani Agencija za agrarna plaćanja RS isplatila premiju za oko 304.155 kilograma proizvedenih i prodatih gljiva. Spretni berači za jedan dan mogu da naberu i 15 kilograma gljiva, a u berbu često idu cijele porodice. Mnoge od njih su od ovog nekadašnjeg hobija napravili ozbiljan biznis, pa u svojim domaćinstvima proizvedu desetine tona ovog povrća.
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ističu da se u Srpskoj najviše uzgajaju šampinjoni i bukovače.
– Prema Pravilniku o podsticajima proizvođači gljiva mogu da dobiju premiju za proizvedene i prodate gljive, a obezbijeđena im je i pomoć prilikom modernizacije ili izgradnje prerađivačkih kapaciteta – istakli su u ministarstvu.
Ranko Pandurević iz Istočnog Sarajeva koji već tri decenije ima preduzeće za uzgoj gljiva ističe da godišnje proizvede nekoliko desetina tona šampinjona i bukovača.
– Bez kvalitetnog repromaterijala nema ni kvalitetnih gljiva. Potrebno je obezbijediti prostor, adekvatnu temperaturu i vlažnost, a zatim kompost ili podlogu kako bismo dobili gljive vrhunskog kvaliteta – kazao je Pandurević. Dodaje da je uzgoj gljiva težak posao, cijena po kilogramu varira od tri i po, do pet maraka. Prema njegovim riječima za kilogram gljiva je potrebno mnogo vremena i truda, zbog čega samo uporni opstaju u ovom poslu.
Proizvodnja šampinjona pokrenuta je prošle godine i u jednom od tunela Rudnika željezne rude “Ljubija” u Prijedoru. Poslovođa u proizvodnji Jadranko Tomaš ističe da je uzgoj šampinjona veoma isplativ ako se proizvodnja zasniva na velikim količinama. On je istakao da je u nekadašnjim atomskim skloništima lani proizvedeno oko 25 tona šampinjona koji su plasirani na području prijedorske i banjalučke regije.
– Kompost nabavljamo iz Mađarske, stiže u najlonskim pakovanjima, a potom se slaže u objekat. Podloga se pokrije, a temperatura treba da bude oko 25 stepeni Celzijusa kako bi stvorili idealne uslove. Potom se obavlja dezinfekcija objekta i zalivanje podloge sa oko 15 litara vode po kvadratnom metru – pojasnio je Tomaš.
Dodaje da osam dana poslije zalivanja slijedi provjetravanje i snižavanje temperature do 18 stepeni kada gljive počinju nicati.
– Kada šampinjoni budu veličine graška onda ih ponovo zalivamo, a nekoliko dana poslije slijedi berba u tri intervala po pet dana – kazao je Tomaš.
Kompost
Osnova za uzgoj šampinjona je kompost ili podloga iz koje će gljive nicati. Osnova za kompost je kvalitetno đubrivo i slama. Proizvođači gljiva kažu da se mješavini đubriva i slame dodaje amonijum sulfat, te sjeme gljiva ili micelij. Pored toga dodaju se kreč i voda.
(Glas)
