SANDRA DODIK: U programu “Dana Vlade S. Miloševića” najznačajnija imena iz regiona

Akademija umjetnosti ove godine obilježava 20 godina od osnivanja, te je povodom manifestacije „Dani Vlade S. Miloševića“ poseban akcenat stavljen na studentske koncerte.

Naime, kako bi usmjerili fokus na studente, odlučili su da manifestaciju otvore koncertom najboljih studenata svih instrumentalnih smjerova, a sličan koncept je predviđen i za zatvaranje. Povodom ove veoma značajne godine za Akademiju, razgovarali smo sa dekanom, Sandrom Dodik.

Najavili ste veoma bogat program povodom manifestacije „Dani Vlade S. Miloševića“, na šta ste posebno ponosni?

Posebno smo ponosni na koncert kompozitora savremene muzike, jer na taj način podstičemo i dajemo značaj domaćim autorima. Zanimljiv program priprema prof. Nemanja Savić i hor Akademije umjetnosti povodom obilježavanja 800 godina autokefalnosti Srpske pravoslavne crkve i na njemu će biti izvedena djela domaćih autora nastala posebno za ovu priliku. Zanimljive sadržaje pripremaju kolege i studenti smjera za etnomuzikologiju, a obuhvataju radionice tradicionalnih instrumenata, multimedijalni program, predavanja, koncert. Svake godine dio programa posvećujemo stvaralaštvu Vlade Miloševića, a ove godine podsjećamo javnost na njegovu duhovnu muziku koja će biti razmatrana iz naučnog i umjetničkog ugla. Pored muzičkog programa, svoje učešće u manifestaciji uzeće i studenti Studijskog programa dramskih umjetnosti – Filmski i TV smjer, koji će se predstaviti revijom najuspješnijih studentskih filmova, a likovna umjetnost će biti zastupljena izložbom radova sa „8. svetskog bijenala studentskog plakata“.

S kim ćete sve sarađivati kroz ovu manifestaciju?

I ove godine u programu „Dana Vlade S. Miloševića“ banjalučkoj publici će se predstaviti neka od najznačajnijih imena iz regiona. U umjetničkom dijelu programa nastupiće gošće iz Srbije: Sandra Belić, violončelo i Ljiljana Vukelja na klaviru, zatim iz Hrvatske, odnosno Holandije saksofonista Lovro Marčep i pijanista Krešimir Starčević, pijanista Bartolomej Stanković itd. Posebno želim da naglasim važnost naučnog skupa „Tradicija kao inspiracija“ koji pruža priliku za promišljanja o muzici iz ugla nauka o muzici – muzikologije, etnomuzukologije, muzičke teorije i pedagogije i koji će i ove godine okupiti značajan broj naučnika iz regiona, ali i drugih dijelova Evrope. Ove godine, svoje učešće je prijavilo osamdesetak eminentnih naučnika i moram da konstatujem da je ovaj skup postao jedan od najposjećenijih i najznačajnijih u regionu.

Da bismo realizovali ovako bogat program bila nam je potrebna pomoć pokrovitelja i sponzora, a svake godine to su Ministarstvo prosvjete i kulture, Grad Banjaluka, kompanija Mtel, Elektrokrajina kojima smo veoma zahvalni na podršci.

Ova manifestacija je odlična prilika za promociju uspjeha studenata, kako im još možemo pomoći da se promovišu?

Osnovni zadatak nas profesora na Akademiji umjetnosti jeste edukacija budućih umjetnika i kulturnih radnika, razvoj njihovih kreativnih potencijala i formiranje stabilne, kreativne umjetničke individue. Shodno tome, veoma se radujem i ponosna sam na uspjeh svakog studenta naše Akademije. Činjenica je da studenti sva tri studijska programa ostvaruju izuzetne rezultate na svim takmičenjima, konkursima – svugdje gdje odmjeravaju snage sa studentima drugih akademija, njihov rad je vrednovan najvišim priznanjima i nagradama. Takođe, ukoliko nakon završetka prvog ciklusa, požele da se dalje usavršavaju na nekoj drugoj ustanovi ili svoju umjetničku karijeru nastave negdje u svijetu, to ostvaruju vrlo uspješno.

Najbolja promocija mladih talentovanih ljudi, ne samo u umjetnosti postigla bi se upravo naglašavanjem njihovih uspjeha, isticanjem onoga što je najbolje u bilo kojoj oblasti umjetnosti i nauke.  Bilo bi divno kada bi svi mediji preusmjerili svoju pažnju sa negativnih, populističkih i trivijalnih vijesti na svakodnevno aktivno izvještavanje o uspjesima i dometima vrijednih i uspješnih mladih ljudi bilo čime da se oni bave. Ali istovremeno, ili prije svega, mediji bi trebalo da pomognu u plasiranju kvalitenih kulturnih sadržaja, da uvrste u svoje programe mnogo više umjetničkog i obrazovnog programa, da zajedno sa školama i ostalim segmentima društva aktivno djeluju na razvoj publike, te da kreiraju svoje programe izostavljajući neadekvatne i bezvrijedne sadržaje kojima trenutno obiluju programi.

Postoje li neke novosti koje ste uveli ove godine u programe?

Vodeći računa o potrebama u kulturi i umjetnosti, planiramo upis tako da na neke od smjerova studente upisujemo bijenalno. U skladu sa preporukama i potrebama, periodično inoviramo nastavne planove i osavremenjujemo i mijenjamo nastavne programe kako bi oni bili što bolji i u skladu sa regionalnim i evropskim nastavnim planovima i programima. Upravo je završena akreditacija pojedinih studijskih programa na Univerzitetu u Banjaluci, a jedan od njih je bio i Studijski program likovne umjetnosti koji je ponovno licenciran, osavremenjen i usklađen sa preporukama komisije za akreditaciju. Za narednu godinu planiramo ponovno licenciranje Studijskog programa muzičke i Studijskog programa dramskih umjetnosti, te pored izmjena i osavremenjivanja nastavnih planova i programa, najavljujemo i otvaranje nekih novih smjerova i grupa.

Koji je naredni događaj poslije „Dana Vlade S. Miloševića“ ili projekat na kojem planirate raditi?

Sve što radimo na Akademiji umjetnosti, podrazumijeva i javnu prezentaciju, pa će banjalučka publika do početka ljeta imati priliku da uživa u nizu događaja kojima promovišemo i ukazujemo na ono što smo uradili tokom ove akademske godine. Odmah nakon „Dana Vlade S. Miloševića“, u mjesecu maju planiran je koncert Simfonijskog orkestra Akademije umjetnosti, u junu je tradicionalna godišnja izložba radova studenata Studijskog programa likovnih umjetnosti, zatim niz koncerata povodom Svjetskog dana muzike, predstavljanja rad pojedinih smjerova, niz predstava, koncerata i izložbi. U planu je i ponovno pokretanje Dukafesta, festivala studentskog filma i biću veoma srećna ukoliko uspijemo da realizujemo i ponovo pokrenemo ovaj značajan festival.

Kako Vi kao neko ko je svakodnevno okružen mladim umjetnicima punim elana, ideja i potencijala, doživljavate trenutnu kulturno-umjetničku sliku u našoj državi? Na čemu trebamo posebno raditi i kako popraviti ono što nije onako kako bi trebalo biti?

Smatram da za sve, pa i za našu umjetničku i kulturnu scenu potrebno pažljivo osmišljavanje i planiranje potreba i sistemska podrška kompletnog društva. To je nešto na čemu se, nakon dugogodišnje stagnacije, već uveliko radi i na nivou Ministarstva prosvjete i kulture RS i na nivou Grada Banjaluka. U posljednje dvije godine je dosta toga već pokrenuto, urađeno, postoje razrađeni planovi, vizije, ciljevi i nadam se da će usvojene strategije kulturne politike zaista i da zažive i doprinesu boljem položaju i statusu umjetnika i kulturnih radnika, kao i kvalitetnijoj kulturnoj ponudi.

(Srpskainfo)