Magazin 29.08.2020.

SANKCIONISATI- KAZNITI ILI ODOBRAVATI? Lektori riješili veliku nedoumicu u srpskom jeziku

ČITANJE: 2 minute

Veoma česta upotreba riječi sankcionisati u značenju kazniti nerijetko se tumači i kao odraz nepismenosti novinara ili onoga ko daje informacije o, recimo, djelima koja su sankcionisana, piše Srpskainfo.

Sankcija je kazna, ali ako nešto sankcionišeš, ti to zapravo odobravaš, tako kažu brojne lekcije koje se uči u školi ili na fakultetima, ali upotreba riječi sankcionisati povlači brojne dileme kroz većinu našeg odraslog i profesionalnog života.

Odgovor na ovu dilemu mnogih sada je ponudilo Udruženje lektora Republike Srpske.

“Iako je danas gotovo u potpunosti među govornicima srpskog jezika uobičajeno značenje „zabraniti, kazniti“ za glagol „sankcionisati“, Rečnik srpskoga jezika Matice srpske navodi sasvim suprotna značenja: „1. odobriti (odobravati), dopustiti (dopuštati), potvrditi (potvrđivati); 2. odrediti (određivati) sankcije“, navode u Udruženju.

Kako je moglo doći do ovakvog radikalnog zaokreta u percepciji značenja riječi između rječničke odrednice i svakodnevne komunikacije? Odgovor nam nudi etimologija riječi, dodaju iz ovog Udruženja.

Kako ističu, glagol „sankcionisati“ vodi porijeklo od latinskog glagola „sancire“, koji primarno znači: „posvetiti, potvrditi, odrediti“, dok mu je sekundarno značenje „zabraniti, zaprijetiti“.

САНКЦИОНИСАТИ – ОДОБРИТИ ИЛИ ЗАБРАНИТИ?Иако је данас готово у потпуности међу говорницима српског језика уобичајено…

Gepostet von Удружење лектора Републике Српске am Freitag, 28. August 2020

 

“Očigledno je Rečnik, oslanjajući se na etimologiju, identifikovao primarno značenje latinskog glagola, zanemarujući percepciju govornika, koji interpretiraju glagol „sankcionisati“ ‒ „zabraniti, zaprijetiti“. Postavlja se pitanje koje značenje je pravilno, odnosno u kom značenju treba da upotrebljavamo riječ. Da bismo odgovorili na ovo pitanje moramo imati na umu da svi rječnici bilo kog savremenog jezika imaju cilj da identifikuju i opišu značenja riječi onako kako ih govornici interpretiraju, budući da su upravo govornici ti koji upotrebljavaju jezik, modifikuju i stvaraju nova značenja i nove riječi. Prema tome, ni etimologija, niti bilo koji drugi aspekt jezika ne može biti važniji u određivanju značenja riječi od percepcije samih govornika”, navode iz ovog Udruženja.

Ukoliko bismo se, dodaju, u svakoj situaciji prilikom određivanja značenja riječi vodili prvobitnim značenjem, mnoge bi riječi srpskog jezika dobila sasvim nova značenja.

“Na primjer, prvobitna značenja riječi: „ponos“ ‒ „sramota, poruga“, „zabava“ – „sputavanje, maltretiranje“, „strast“ ‒ „stradanje“ – danas su potpuno suprotna savremenim značenjima, što je sasvim normalno, budući da je proces modifikacije značenja prirodan lingvistički fenomen, poznat svim živim jezicima. Dakle, jedino pravo primarno značenje riječi „sankcionisati“ nikako ne bi moglo biti ono koje navodi Rečnik, već isključivo ono koje nameće svakodnevna komunikacija i jezička upotreba ‒ ‘zabraniti, kažnjavati'” zaključuje se u stavu Udruženja lektora RS.

(N.S/ Banjaluka.net)