Saobraćajni vještak skeptičan oko jednosmjernog saobraćaja i kružne raskrsnice u centru

Sve veći broj saobraćajnih nesreća na putevima u Banjaluci, ali i Republici Srpskoj, od kojih su mnogi sa tragičnim posljedicama, često nas ponukaju da razmislimo šta je problem i koje je rješenje. I nešto se radi, ali bez rezultata. Mahom su to instant rješenja, bez sistema, a podaci pokazuju poražavajuću činjenicu – sve veći broj vozača ne poštuje propise.

Banjaluku je potresla saobraćajna nesreća u centru grada kada su život izgubila dva mladića. Opet, alarm se upalio. Šta je rješenje, kako možemo smanjiti broj nesreća i nezgoda… O svemu tome razgovarali smo sa vještakom saobraćajne oblasti Nikolom Ćopićem.

RAZGOVARAO: Aleksandar Stojanović

Banjaluka.net: Svjedoci smo da je sve više saobraćajnih nesreća u kojem se gubi životi. Stalno pričamo o sistemskim rješenjima, neka i sprovodimo ali ništa se ne mijenja. Gdje je zapelo?

Ćopić: Ako uzmemo u obzir podatke Auto-moto saveza Republike Srpske, koji govore da svaki drugi vozač na putevima Republike Srpske prekoračuje dozvoljenu brzinu kretanja, ali i podatke Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske o broju alkoholisanih učesnika u saobraćaju i broju izdatih prekršajnih naloga, za očekivati je povećanje broja saobraćajnih nezgoda, nažalost sa najtežim posljedicama. Svi ovi podaci nedvosmisleno govore o nedovoljno razvijenoj svijesti učesnika u saobraćaju o posljedicama koje mogu nastupiti usljed protivpravnog ponašanja. Tačno je da se često priča o sistemskim rješenjima, ali se neznatno na tome i radi.

Banjaluka.net: Šta Vi vidite kao korjen problema?

Ćopić: Mišljenja sam da je korijen problem u tome što bezbjednost saobraćaja i posljedice saobraćajnih nezgoda nisu adekvatno prepoznate kao problem, a trebale bi biti, s obzirom da se brojke od 10 000 saobraćajnih nezgoda godišnje na putevima Republike Srpske ponavljaju iz godine u godinu, kao i 2500 povrijeđenih i 100 poginulih lica, dok troškovi saobraćajnih nezgoda prelaze cifru od 200 miliona konvertibilnih maraka, koji bi mogli biti preusmjereni u prevenciju istih, ali onda kada donosioci odluka prihvate hipotezu da je ulaganje u bezbjednost saobraćaja investicija, a nikako trošak.

Banjaluka.net: Kako vidite politiku gradskih vlasti po pitanju saobraćaja? Kako vam se čini novo rješenje jednosmjernog saobraćaja u centru grada?

Ćopić: Evidentno je da gradska uprava inovacijama pokušava da promijeni trenutno stanje u bezbjednosti saobraćaja. Ali treba imati u vidu podatke Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske o broju registrovanih vozila na teritoriji koju pokriva policijska uprava Banja Luka. Naime, u posljednjih 10 godina, broj registrovanih vozila u Banjaluci se povećao za 25 000 vozila. Svjedoci smo stalnih žalbi građana o saobraćajnim gužvama, a prostom logikom sa povećanjem broja vozila na putevima u Banjaluci, povećava se i broj saobraćajnih nezgoda, što korespondira podatku da se u Banjaluci na godišnjem nivou dogodi skoro polovina svih saobraćajnih nezgoda u Republici Srpskoj, odnosno njih 4500 i skoro četvrtina svih poginulih lica. Kada je riječ o jednosmjernom saobraćaju u centru grada, to svakako jeste jedna od mjera za smanjenje saobraćajnih gužvi, ali s obzirom da je već rađena studija o ovom režimu saobraćaja koju je po mojim informacijama radio Fakultet tehničkih nauka iz Novog sada i ista nije pokazala značajno rasterećenje uvođenjem ovog režima, skeptičan sam u pogledu očekivanja građana i stvarnog stanja po završetku izvođenja radova, a pogotovo u dijelu projektovanog parka u centru kružne raskrsnice koje može da ima negativne implikacije po bezbjednost saobraćaja.

Banjaluka.net: Šta je rješenje po Vama?

Ćopić: Mišljenja sam da je jedino rješenje za probleme gužvi u gradu Banjaluci, adekvatan pristup rješavanju problema javnog prevoza, odnosno osnivanje gradskog preduzeća za javni prevoz, uvođenju vremenskih karata za korisnike ovog prevoza kao i stimulativnih modela sa korisnike mjesečnih kartica uvođenjem određenih beneficija i olakšica korisnicima ovog vida prevoza, ali nikako besplatnog javnog prevoza, jer je javni prevoz kao takav neodrživ i kada se ova usluga plaća, zbog visokih investicionih troškova i troškova održavanja voznog parka, a pogotovo ako je on besplatan. Tek po rješavanju ovog problema, možemo da razgovaramo o poskupljenju parkiranja i ostalim nepopularnim metodama za smanjenje saobraćaja u centralnom dijelu grada, ali kao što rekoh, nakon što omogućimo adekvatne alternativne vidove prevoza, bilo da se radi o javnom prevozu ili infrastrukturi za nemotorizovani saobraćaj i laka lična električna vozila.

Banjaluka.net: Sve više je ležećih policajaca, kamera… Kako na to gledate?

Ćopić: Usporivači saobraćaja i fiksni radarski sistemi svakako utiču na smanjenje brzine kretanja vozila i na kritičnim tačkama mogu da smanje posljedice saobraćajnih nezgoda. Bilo kako bilo, posmatrajući kretanje vozila u blizini radarskih sistema, stičem utisak da vozači usporavaju na mjestima dometa radara kako bi izbjegli kaznu i tu se nameće stav da oni ne koriguju svoje stavove i ponašanje u pogledu brzine kretanja vozila i posljedica koje proizlaze nepoštovanjem propisa, nego se svodi isključivo na izbjegavanje sankcije za prekoračenje dozvoljene brzine kretanja. Upravo iz ovoga sam odlučio da u saradnji sa kompanijom „Data from sky“ u narednom periodu provedem istraživanje koje će obuhvatiti ovu problematiku, a iskreno se nadam da rezultati istraživanje neće potvrditi gorenavedenu hipotezu.

Banjaluka.net: Šta treba uraditi, prema Vašem mišljenju, da se popravi situacija?

Ćopić: Za početak uvažiti sve prethodno navedeno. Prepoznati problem saobraćajnih nezgoda, kao strateški problem koji svakodnevno odnosi živote najčešće mladih ljudi. Potencirati donošenje novog Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima BiH, koji je pretrpio toliko izmjena da je odavno zreo za donošenje novog Zakona. Pogledati šta su i na koji način regulisale vlasti u regionu, a uvažiti i one stavke koje su se pokazale kao uspješne u Evropi. Posebnu pažnju posvetiti pronalaženju rješenja u pogledu polaganja vozačkih ispita, ali obratiti pažnju i na ranjive učesnike u saobraćaju, pogotovo pješake i bicikliste, s obzirom da prema važećoj regulativi niste dužni poznavati nikakve propise, a kao biciklista u saobraćaju učestvujete kao vozilo i samim tim predstavljate opasnost kako po sebe tako i po druge učesnike u saobraćaju. Nadalje, posebnu pažnju obratiti na vozače treće dobi, s obzirom da je saobraćaj živa materija, koja se mijenja iz dana u dan, a podaci govore da u saobraćajnim nezgodama sa vožnjom u kontra smjeru najčešće učestvuju lica starija od 60 godina, te sam mišljenja da treba razmisliti o reviziji saobraćajnih dozvola, ali i uvođenju kako edukacije za ove starosne kategorije, tako i za one koji još nisu stekli pravo na upravljanje motornim vozilima i to kroz sistem obaveznog saobraćajnog obrazovanja u sklopu osnovnog obrazovanja. Konačno, strateški se opredijeliti za rješavanje problema u bezbjednosti saobraćaja, a samim tim i izdvojiti značajnija finansijska sredstva kako za Agenciju za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske, tako i za finansiranje Savjeta bezbjednosti saobraćaja u jedinicama lokalnih samouprava.

Banjaluka.net: Ima li sluha među vlastima za Vaše prijedloge?

Ćopić: Kao član radne grupe za koordinaciju aktivnosti u oblasti bezbjednosti saobraćaja Republike Srpske, imao sam priliku da učestvujem u izradi zakona kojima je uređena ova oblast i da svoje prijedloge iznesem kolegama, a većina prijedloga uvrštena je entitetske zakone, a radeći u JP „Autoputevi Republike Srpske“ sam naišao na razumijevanje u pogledu ove problematike ali i rješavanju problema na autoputevima kroz investiranje u zaštitnu opremu. Kada je riječ o lokalnom nivou, iskren da budem nisam naišao ni na razumijevanje ali nisam ni dobio poziv da zajedničkim snagama i znanjem rješavamo ove navedene probleme. Trudim se da svakodnevno ukazujem na propuste koje srećem na ulicama našeg grada u nadi da će oni stići do onog kome trebaju da stignu i da će isti bar na taj način biti otklonjeni, pa pronalazim satisfakciju kada vidim da se neki problemi rješavaju, pa makar i na ovaj način.