Vijesti 02.02.2016.

Sarajevo: Sandučići i SOS telefon u školama za prijave nasilja

ČITANJE: 3 minute
skole nasilje
Realizacijom Strategije prevencije antisocijalnih oblika ponašanja kojom se želi doći do smanjenja broja maloljetnih prestupnika i poboljšanja bezbjednosti u odgojno – obrazovnim ustanovama u Kantonu Sarajevo predviđeno je da se u sve osnovne i srednje škole postave sandučići za anonimno prijavljivanje nasilja.

Sandučić se biti na raspolaganju svim zaposlenima, učenicima i njihovim roditeljima, a sadržaj iz sandučića će preuzimati uposlenik Ministarstva po nalogu ministra. Strategijom je predviđeno i uvođenje SOS telefona za učenike koji žele anonimno da prijave bilo koji oblik nasilja ili zlostavljanja.

Na osnovu Akcionog plana Vlade Kantona Sarajevo za prevenciju maloljetničkog prijestupništva i rad sa maloljetnicima u sukobu sa zakonom 2014- 2016. godina, ministarstva, institucije, ustanove i organizacije koje svakodnevno kroz svoj rad ostvaruju kontakte sa maloljetnim prijestupnicima, žrtvama ili drugim maloljetnim licima su u skladu sa svojim nadležnostima dužni da realiziraju predviđene aktivnosti.

S tim u vezi, Ministarstvo za obrazovanje nauku i mlade KS je formiralo Radnu grupu koja je sačinila Strategiju prevencije antisocijalnih oblika ponašanja, kao i mjere intervencije u slučaju detektovanih neprihvatljivih oblika ponašanja djece i mladih. Radna grupa je danas održala sastanak, a nju čine, pored stručnjaka iz Ministarstva, i stručnjaci iz oblasti psihologije, pedagogije i prosvjetni radnici Kantona Sarajevo.

-U našoj nadležnosti je rad sa djecom i mladima, stoga u fokusu naših aktivnosti je briga za njihov pravilan odgoj, razvoj i formiranje pozitivnih karakteristika ličnosti, kao i obrazovanje. Najbolji ishodi u odgojno – obrazovnom radu postižu se blagovremenom prevencijom bilo kojeg ponašananja koje modeliramo u skladu sa društveno prihvatljivim normama- istaknuto je na sastanku Radne grupe.

Naglašeno je i da u realizaciji Strategije ostvaruju saradnju sa Ministarstvom za unutrašnje poslove KS, Ministarstvom pravde i uprave KS, kao i Ministarstvom za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS.

Inače, u Strategiji odgoja posebnu pažnju posvećuju jačanju tri sistema kojima dijete pripada: porodici, vršnjačkoj grupi i školi.

Obrazloženo je i da kada članovi sva tri sistema ohrabruju iste ciljeve i vrijednosti, razvija se sinergija i vjerovatno je da će se dijete ponašati na način konzistentan sa ovim snagama. Istaknuto je i da kada su sistemi u konfliktu, dijete je manje sigurno u ciljeve i osjeća se zbunjeno.

Ciljevi preventivne Strategije, u okviru Akcionog plana, koju provodi Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade KS su osiguranje minimalnih uslova neophodnih za zdrav rast i razvoj djece i mladih u Kantonu Sarajevo, rana detekcija antisocijalnih oblika ponašanja, blagovremena prevencija i intervencija, kao i smanjenje troškova države kao rezultat pravovremene intervencije antisocijalnih oblika ponašanja.

U konačnici realizacija Strategije će doprinijeti jačanju mentalnog zdravlja djece i mladih, povećanju sigurnosti u Kantonu Sarajevo, smanjenju broja maloljetnih prijestupnika i poboljšanju sigurnosnih uvjeta u odgojno – obrazovnim ustanovama u Kantonu Sarajevo.

Strategija zahtjeva da se izvrše izmjene i dopune Zakona o osnovnom i srednjem obrazovanje, izmjene važećih Pedagoških normi i standarda, izmjene i dopune u nastavnih planova i programa (NPiP), izradu Pravilnika o prevenciji i intervenciji antisocijalnih oblika ponašanja za osnovne i srednje škole, izradu jednobraznog Etičkog kodeksa za uposlenike u odgojno – obrazovnim ustanovama, kao i za roditelje učenika.

Takođe, predviđene novine koje će se naći u pomenutom Pravilniku su: sadržaj pedagoških kartona učenika u koje se moraju unositi svi podaci koji su relevanti za praćenje razvoja ličnosti djeteta, a koji će se revidirati i biće prenosivi od predškolskih ustanova do srednjih škola.

Pedagoški karton učenika će biti relevantan pokazatelj praćenje prolaska djeteta kroz različite razvojne faze, a psiholozi i pedagozi mogu pratiti ishode odgojnog rada, razvojne faze i krize odrastanja, načine suočavanja sa razvojnim problemima, te imati uvid u lične resurse i kompetencije učenika, a u slučaju razvojnih problema i kriza mogu poduzeti pravovremenu i adekvatnu intervenciju.

(AA)