Sastanak u Briselu: Bećirović tražio ubrzan prijem u EU, Kalas vojnike iz BiH za operacije
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović sastao se danas u Briselu s visokom predstavnicom Evropske unije (EU) za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku i potpredsjednicom Evropske komisije (EK) Kajom Kalas.
Tokom sastanka istaknuto je da se stabilnost Bosne i Hercegovine i regiona ne može posmatrati odvojeno od ukupne bezbjednosti evropskog kontinenta. Bećirović je upozorio da “pokušaji destabilizacije u Bosni i Hercegovini predstavljaju dio šireg konteksta pritisaka na evropski bezbjednosni prostor”.
Naglasio je da “ubrzanje evropskog puta nije samo strateški cilj države, već i jasno opredjeljenje njenih građana”, podsjećajući da “više od 75 odsto građana u anketama podržava članstvo u Evropskoj uniji”.
Govoreći o spoljnoj politici, Bećirović je istakao da je usklađivanje s zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU ne samo politički izbor nego i ugovorna obaveza Bosne i Hercegovine. Dodao je da je Bosna i Hercegovina u protekle tri godine značajno uskladila svoje stavove s politikama Unije, potvrđujući status pouzdanog partnera.
Poručio je da Bosna i Hercegovina želi aktivno doprinositi stabilnosti Evrope “kao buduća članica EU i NATO-a”, posebno kroz zajednički odgovor na savremene bezbjednosne izazove.
U tom kontekstu upozorio je na “hibridne prijetnje, uključujući sajber napade, dezinformacije i pokušaje destabilizacije institucija”, te naglasio potrebu jačanja saradnje s evropskim institucijama u borbi protiv takvih izazova.
Bećirović je, takođe, ocijenio da politika proširenja EU u novim geopolitičkim okolnostima ima širi značaj, te da članstvo Bosne i Hercegovine treba posmatrati kao investiciju u stabilnost i sigurnost cijelog kontinenta.
Kalas je zahvalila Bećiroviću što je Brisel odabrao kao prvu spoljnopolitičku destinaciju tokom svog mandata, te ponovila “snažnu podršku Evropske unije nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, kao i njenom evropskom putu”.
Posebno je istakla značaj politike proširenja kao ključnog geostrateškog instrumenta za jačanje stabilnosti u Evropi, naglasivši i važnost podrške Bosni i Hercegovini kroz Evropski mirovni fond (EPF), s ciljem jačanja odbrambenih kapaciteta i podrške aktivnostima Oružanih snaga BiH, uključujući njihovo učešće u međunarodnim vojnim operacijama.
Rute odbio susret, Šekerinska poručila – BiH ne može u NATO bez konsenzusa
Denis Bećirović simbolično je na početku svog predsjedavanja Predsjedništvom Bosne i Hercegovine izabrao Brisel za prvu zvaničnu posjetu sa ciljem da, kako je kazao, pošalje poruku međunarodnim partnerima o jasnom strateškom opredjeljenju BiH za članstvo u NATO-u.
Međutim, iako je u Brisel otputovao sa jasnom političkom i radnom agendom, stvari se nisu odvijale baš onako kako je Bećirović zamislio, piše Istraga.ba.
Kako saznaje Istraga iz izvora u kabinetu predsjedavajućeg Predsjedništva, Bećirović je uoči svoje posjete Briselu na sve načine pokušavao dogovoriti sastanak sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom, ili se barem fotografisati sa njim i onda to predstaviti javnosti kao zvanični susret sa prvim čovjekom Alijanse. U tome, ipak, nije uspio i umjesto Ruttea, sa njim se sastala zamjenica generalnog sekretara NATO-a Radmila Šekerinska. Nakon sastanka, Šekerinska je kratko izjavila da je imala “dobru razmjena mišljenja” sa Denisom Bećirovićem.
– Pozdravila sam pozitivan zamah i ohrabrila daljnje napore za unapređenje dijaloga i saradnje. Naša posvećenost stabilnosti, teritorijalnom integritetu i suverenitetu Bosne i Hercegovine je nepokolebljiva – navela je Šekerinska u šturom saopštenju na X-u.
Bećirović je prvo detaljno govorio o dosadašnjim aktivnostima Bosne i Hercegovine na putu ka NATO-u. Između ostalog, govorio je o usvajanju različitih programa reformi, učešću Oružanih snaga BiH u mirovnim misijama, povećanju izdvajanja za odbranu u posljednje tri godine, kao i o modernizaciji kroz nabavku nove opreme za Oružane snage. Naglasio je da su ispunjeni svi preduslovi za dobijanje poziva u članstvo, te ustvrdio da na “institucionalnom nivou” unutar BiH postoji saglasnost o pristupanju NATO-u, podsjetivši da su potrebni zakoni i propisi već ranije usvojeni uz učešće i političkih aktera iz Republike Srpske.
Naveo je i ankete koje pokazuju da više od dvije trećine građana BiH podržava ulazak u NATO. Govoreći o međunarodnoj dimenziji, osvrnuo se na Sjedinjene Američke Države i dokument usvojen prošle godine koji se odnosi na razvoj demokratije na Zapadnom Balkanu, u čijoj je izradi i sam učestvovao. Taj dokument predviđa američku podršku državama regiona koje još nisu članice NATO-a kako bi im se olakšao put ka pristupanju, što, kako je naveo Bećirović, potvrđuje da SAD i dalje podržavaju politiku proširenja Saveza.
U tom kontekstu, pozvao je Šekerinsku da se intenzivira saradnja sa BiH, uključujući slanje jasnih poruka da neće doći do bezbjednosnog vakuuma u zemlji, kao i snažnu podršku teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH. Predložio je i izradu konkretne mape puta za postizanje interoperabilnosti sa NATO-om, te inicijativu da BiH dobije pozivno pismo za članstvo najkasnije do 2030. godine.
S druge strane, Radmila Šekerinska je pohvalila usvajanje dosadašnjih dokumenata, ali je naglasila da očekuje i pravovremeno usvajanje Programa reformi za 2026. godinu. Kao poželjan rok navela je održavanje sastanka Sjevernoatlantskog savjeta (NAC) sa predstavnicima BiH planiranog za 6. maj, ističući da se raduje tom susretu jer predstavlja priliku da saveznici iz NATO-a direktno čuju planove BiH za naredni period, kao i da procijene gdje mogu pružiti dodatnu podršku. Takođe je naglasila važnost isticanja postignutih rezultata, posebno realizovanih projekata u kojima je NATO imao značajnu ulogu, jer takvi primjeri ohrabruju saveznike da dodatno investiraju i angažuju se.
Međutim, govoreći o samom procesu članstva, zamjenica generalnog sekretara NATO-a pojasnila je da ključni koraci u tom smislu zavise od same države kandidatkinje. Šekerinska je jasno poručila kako je u institucijama BiH neophodno prvo osigurati unutrašnji konsenzus i uputiti formalni zahtjev za pristupanje NATO-u, a tek nakon dobijanja poziva slijedi zahtjevnija faza procesa.
Drugim riječima, i pored formalnog napretka koji Bosna i Hercegovina bilježi u saradnji sa NATO-om, ključna prepreka i dalje ostaje politička realnost unutar zemlje. Bez saglasnosti predstavnika vlasti iz Republike Srpske, proces pristupanja ne može preći iz tehničke u političku fazu, što praktično znači da svi dosadašnji koraci na tom putu imaju limitiran domet. Aktuelna vlast u Republici Srpskoj ne samo da ne podržava članstvo u NATO-u, nego aktivno promoviše koncept vojne neutralnosti, često ga povezujući sa širim geopolitičkim opredjeljenjima i unutrašnjim političkim pozicioniranjem. Imajući u vidu jasne poruke iz Brisela da je unutrašnja saglasnost prvi i neizostavan korak ka formalnom zahtjevu za članstvo, malo je nade da će BiH dobiti pozivno pismo u skorije vrijeme.
Dakle, iako međunarodni partneri, uključujući Sjedinjene Američke Države, i dalje podržavaju proširenje NATO-a, stvarni tempo napretka BiH zavisit će gotovo isključivo od unutrašnjeg političkog dogovora. A takvog dogovora, za sada, nema ni na pomolu, prenosi Istraga.
Oznake: Denis Bećirović, Kaja Kalas
Cvijanović: Od Trivićeve ni ne očekujem da razumije bilo šta od onog što se dešava
