Satler: Voljeli bismo da BiH pristupi Jedinstvenom području plaćanja u evrima

Šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Johan Satler  govorio je o tome šta to očekuje BiH u narednom periodu, ulaganjima Unije u BiH, ali i o odluci Kristijana Šmita da iskoristi bonska ovlaštenja i uvede izmjene i dopune Izbornog zakona BiH.

On je u intervjuu za Dnevni avaz pojasnio šta znači zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora s BiH.

– Zeleno svjetlo Evropskog savjeta za otvaranje pregovora o pristupanju s BiH bilo je velika prekretnica za ovu državu. Jednako važno je da je to bio trenutak jedinstva. Pridruživanje EU je zajednički cilj građana i građanki širom BiH. Zeleno svjetlo za pregovore o pridruživanju dato je nakon jednog perioda tokom kojeg su državne institucije kroz dijalog i pregovore uspjele usvojiti ključne reforme. Kao što sam rekao u svojoj video-poruci nakon odluke Evropskog savjeta: “Mi vjerujemo u ovu zemlju. Mi smo prijatelji, mi smo partneri. I bićemo zajedno u Evropskoj uniji!” Međutim, da bi taj cilj postao stvarnost, donosioci odluka u BiH treba da nastave raditi na ostvarivanju rezultata. Pokazali su da su moguća kompromisna rješenja koja donose koristi svima. Zapravo, činjenica da 27 država članica EU uspijeva naći zajednička rješenja uprkos svojim različitostima i ujediniti se oko ključnih odluka trebalo bi da da inspiraciju.

Kako je rekao prijetnje, eskalacije, retorika i postupci koji vode u podjele ne služe ničijim interesima.

– Svaki put kad se prijeti blokadama ili do njih dođe, onemogućavaju se podsticaji za ulaganja, a među običnim građanima jača frustracija koja motiviše odljev mozgova. Sada, kada BiH ima istinsku priliku napredovati na svom evropskom putu i poboljšati kvalitet života u zemlji, bilo bi neodgovorno od donosilaca odluka da se ponovo okrenu politici sukobljavanja.

On je komentarisao odluku Šmita o izmjenama i dopunama Izbornog zakona u ovom trenutku.

– Naš stav o korištenju izvršnih ovlaštenja visokog predstavnika je dobro poznat. Smatramo to krajnjom mjerom koju treba koristiti isključivo kod nepopravljivih nezakonitih radnji. Bilo je još vremena da domaće vlasti usaglase izmjene i dopune Izbornog zakona. Lideri koalicije na državnom nivou su se obavezali da će pravovremeno usaglasiti lokalno rješenje koje će se implementirati prije oktobarskih opštinskih izbora. Po tom pitanju je postignut napredak i vjerujemo da je postojala šansa za usaglašavanje domaćih aktera prije raspisivanja izbora. Svakako, koalicija na državnom nivou je pokazala sposobnost za kompromis, pa i u vezi sa složenim pitanjima kao što je Zakon o sprečavanju sukoba interesa.

Ipak, nakon odluke  Šmita takođe smo bili jasni da očekujemo od svih aktera da se ponašaju odgovorno i pokažu suzdržanost u narednom periodu. Neprihvatljive su prijetnje rukovodstva Republike Srpske ustavnom poretku Bosne i Hercegovine, uključujući izbore u ovom entitetu u vlastitoj režiji, suprotno Izbornom zakonu BiH, rekao je Satler.

Kako kaže, zeleno svjetlo za pristupne pregovore je pokazalo da kroz dijalog, a ne kroz eskalacije, dolaze i rezultati.

– EU je otvorila vrata članstvu, a mi ostajemo u potpunosti opredijeljeni pružanju podrške BiH na njenom evropskom putu, uključujući postojeću finansijsku pomoć kao što su IPA fondovi, ali i nove instrumente poput Plana rasta. Domaći politički lideri ne smiju propustiti ovu priliku, naglasio je Satler.

Na pitanje da kaže okvirnu cifru koliko je do sada uloženo u BiH, kaže da je EU u značajnoj mjeri najveći ulagač, partner i pružalac pomoći BiH.

– Kad se uključe i bilateralna ulaganja država članica EU, ta cifra se još više povećava. Samo u bespovratnim sredstvima, EU je u posljednjoj deceniji uložila više od dvije milijarde evra. Kada se uzme u obzir da je BDP BiH malo veći od 20 milijardi evra, postaju jasne razmjere podrške EU. Bespovratna sredstva EU su, takođe, omogućila stotine miliona evra povoljnih kredita; samo za izgradnju koridora 5C oni iznose oko 1,5 milijardi evra. No, ove brojke su samo dio priče. Na EU se ne bi trebalo gledati samo kao na donatora. Podrška EU je zapravo ulaganje u budućnost u kojoj na cijelom kontinentu vladaju mir i stabilnost. Na kraju krajeva, EU je osnovana kao mirovni projekt, a veliki iznosi koje države širom Evrope primaju iz budžeta EU su sredstvo koje to podupire.

Na pitanje da li BiH značajnim korakom naprijed ima pristup nekim novim fondovima, odnosno može li povlačiti nova finansijska sredstva, rekao je da već dugo godina sredstva koja se dodjeljuju partnerima EU na zapadnom Balkanu, putem IPA fondova na primjer, ne zavise od pregovaračkog statusa s EU.

– Evropska perspektiva zemalja zapadnog Balkana potvrđena je dosta puta i sve se one tretiraju kao moguće buduće države članice, sa svim što se time podrazumijeva u smislu finansijske pomoći. Osim toga, prošlost je pokazala da otvaranje pregovora privlači dodatna strana direktna ulaganja u zemlju te jača povjerenje u njene institucije.

Ono predstavlja atraktivnu “poslovnu kartu” za zemlju. Sve zemlje u regiji su povećale stope svog ekonomskog rasta nakon otvaranja pregovora o pridruživanju. Štaviše, EU traži načine kako integrirati zemlje zapadnog Balkana u jedinstveno tržište EU i donijeti im mnoge prednosti članstva u EU, čak i prije nego što se pridruže EU. Ovo je jedno od temeljnih načela Plana rasta za zapadni Balkan – koji je za BiH predvidio dodjelu više od milijardu eura. Voljeli bismo, na primjer, da BiH pristupi Jedinstvenom području plaćanja u evrima (SEPA), što bi dramatično smanjilo troškove prekograničnih ekonomskih transakcija za pojedince i preduzeća, rekao je Satler.

Takođe, kaže planiraju da prošire takozvane zelene trake na granicama EU kako bi se koristila tehnologija i saradnja između carine i službenika za sprovođenje zakona da bi se robi omogućio brži i lakši prelaz granica. Osim toga, navodi, EU planira da proširi pokrivenost signalom Wi-Fi-ja na zapadnom Balkanu kako bi pomogla regiji da iskoristi digitalizaciju i tehnologije budućnosti.

– Kao što je izjavio francuski ministar spoljnih poslova Robert Šuman u svom poznatom govoru 9. maja 1950. godine, koji će na kraju dovesti do stvaranja EU, “Evropa neće biti stvorena odjednom ili prema jednom planu. Biće izgrađena kroz konkretna postignuća koja prvo stvaraju de facto solidarnost”, naglašava Satler.