Satler: Za početak pregovora s EU do sada je trebalo tri do četiri godine

Bosna i Hercegovina kandidat je za ulazak u Evropsku uniju.

Šta to znači? Koje su promjene neophodne, kada se može očekivati početak pregovora o pristupanju i šta treba uraditi da bi se to i desilo, šta su očekivanja od vlasti nakon izbora 2. oktobra, hoće li se ukinuti vizni režim BiH prema Kosovu, da li je komesar Varhelyi obećao Dodiku ukidanje sankcija i oslobađanje 600 miliona eura… neka su od pitanja koje smo postavili specijalnom predstavniku i šefu Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Johanu Satleru.

U dužem intervjuu za Politicki.ba on dosta detaljno odgovara…

Usprkos svemu… Bosna i Hercegovina je dobila kandidatski status. Šta dalje?

– Prvo, dopustite mi dvije rečenice o tome šta znači kandidatski status. Poruka ide u dva pravca: prvi je – građanima BiH da su na putu prema Evropskoj uniji, da vaša država ima kredibilnu perspektivu, da je mjesto gdje možete osnovati porodicu, pokrenuti vlastiti posao… mjesto gdje možete živjeti.

Drugo – poruka je vanjskom svijetu da je ovo naš region, čime šaljemo ključnu geopolitička političku poruku da mi brinemo o ovom regionu.

Naravno, kandidatski status je i dobar signal investitorima. Ovo je država koja je najbliža evropskim granicama, tako da ima jako puno mogućnosti. A nije loše ni za imidž. To što ste na putu k EU pokazuje da ćete biti dio najnaprednijeg ekonomskog i političkog bloka današnice.

Šta dalje?

Ono što smo vidjeli u zadnjih 15 godina, između kandidatskog statusa i otvaranja pregovora, a u zavisnosti od brzine vlasti, uobičajeno prođe tri do četiri godine.Ako nove vlade koje dolaze dobro iskoriste vrijeme i urade potrebno na realizaciji 14 prioriteta, jer oni neće nestati, onda postoji šansa za otvaranje pregovora.

Prioriteti neće nestati

Tih 14 prioriteta moraju biti u cjelosti provedni?

– Ispunjenje svih 14 ključnih prioriteta, da.

Dakle, nije potreban određeni napredak? Moraju se u cjelosti ispuniti svih 14 prioriteta?

– Za kandidatski status bio je značajan napredak. Sada, mi hoćemo vidjeti da je svih 14 prioriteta ispunjeno.

Osmorka, HDZ i SNSD obavezali su se da će u roku od šest mjeseci provesti reformu Izbornog zakona, u skladu s junskim dogovorom u Briselu. Hoće li EU ponovo poslati nekog izaslanika za to? Neku novu ili istu onu Eichorst?

– Najprije, drago mi je da vidim da postoji ne samo brzina da se vlasti formiraju, već i i više supstance. Pratio sam BiH dugo. Došlo se brzo do programa. On nije detaljan u svakom segmentu, ali se vide jasne smjernice programa koji entitetske i državna vlast kane realizirati. Na prvom mjestu su evropske integracije. Potom, rad na vladavini zakona i pravosuđu. A tu je i izborna reforma, kada je u pitanju plan aktivnosti državnih vlasti.

Ono što je jako bitno i što je moj posebni fokus – planiraju se socio-ekonomske reforme u narednim godinama. U prethodnim godinama nije se puno radilo i zbog blokada kojima smo svjedočili.

Dakle, to su prioriteti koje su stranke definirale tokom pregovora i pretočile u sporazum. i da, kada je u pitanju državni novi vlasti, tu je i izborna reforma.

Dakle, Eichorst dolazi? Ili ne?

– Vidite, to je ono što stranke žele uraditi samostalno. A mi se ne guramo u prvi red. Stranke su se obavezale i one će pregovarati.

Ako ima potrebe, ako nas se pozove, onda je to druga situacija.

A oni do sada nisu zatražili vaš angažman?

– Ne. Nisu.

Činjenica je da su dva, od tri politička subjekta u novoj koaliciji stranke koje su bile nosioci blokada u proteklom periodu. Šta Vam daje osnov da budete sada optimist? Šta je drugačije? 

– Vjerujem da je jedna od drugačijih stvari i to što se vidi brzina, koju tumačim kao postojanje stvarnog razumijevanja da je BiH “pod prismotrom”. A i prethodne vlade, u vremenima kada nisu bile blokirane, uradile su par stvari. Nemojte zaboraviti Mostarski sporazum, Strategiju za procesuiranje ratnih zločina, čak i sada – početkom septembra – Zakon o javnim nabavkama, a prošle sedmice konačno je uspostavljena kontakt-tačkas Europolom.

Dakle, nije da se ništa nije dešavalo. Ali, to je bilo premalo. A većinu vremena vlast je bila u blokadama.

Ko je blokirao?

– Ko? U ovoj zemlji za sve treba troje. Stoga, suštinski, sve tri glavne nacionalne stranke radile su na tome. E sad, ko je sve počeo, to je druga priča. Ali, mislim da je to bio jedan razloga zašto smo imali zastoj.

Sada ljudi razumiju da su svi umorni više od blokada. I oni žele pokazati da stvari mogu ići drugačije.

No, vjerujem da će biti i natezanja i koraka unazad i upitnika. U konačnici, mislim da će starnke željeti pokazati da su u stanju napraviti progres.

Naredna godina je godina kada nema izbora i to je prilika da se pokaže kako je progres moguć.

Šta žele građani RS

Vidjeli ste Dodikovu izjavu u kojoj je poručio da ga ni kandidatski status BiH neće navesti da se “odvoji od Rusije”?

– Ono što je za nas jako bitno je da postoji velika podrška građana ove države za EU. Ogromna je podrška građana u F BiH, a jako je velika i podrška u Rs. Dakle, građani hoće u EU. I to je strateški izbor države.

Kada je 2016. godine BiH predala aplikaciju za članstvo, to nije urađeno jer su neki političari željeli, već jer su svjesni da građani jako to žele, hoće i traže.

I to je moj odgovor.

Velika većina građana u entitetu Rs ne želi sankcije BiH Rusiji.

– Činjenica je da se BiH usaglasila sa svima paketima sankcija Rusiji. I to je za nas temelj.

Nakon odobravanja kandidatskog statusa Dodik je – u jednoj od svojih prvih reakcija – zatražio 20 milijardi eura od EU za BiH. Sve drugo, kako je sam napisao, bilo bi “šarena laža”. Hoće li dobiti 20 milijardi?

– Mislim da sve što radimo u BiH nije “šarena laža”. Dajemo 70 miliona eura građanima za prevladavanje rastućih energetskih troškova. Dali smo 100 miliona tokom pandemije koronavirusa, dali smo 70 miliona za firme ove države, dali smo… To nisu “šarene laže”!

Novac koji smo u proteklih 25 godina uložili u BiH uopće nije “šarena laža”. To je istinska pomoć koja pokazuje da je EU najlojalniji prijatelj BiH. I tako će i ostati.

Dakle, neće dobiti 20 milijardi?

– Nije mi rekao. Ne znam. S njim o tome nisam pričao tako da, ako baš insistirate, ovo je vrijeme kraja godine, Božić je, Nova godina… ljudi imaju pravo na želje.

A da li je komesar Varhelyi obećao Dodiku da će deblokirati 600 miliona eura pomoći Evropske komisije za entitet Rs?

– Ne.

Kada je komesar Varhelyi došao u Sarajevo imao je sastanke s različitim političkim akterima – Osmorka, političarima iz oba entiteta, s Dodikom, Izetbegovićem…

Takav je naš pristup – razgovaramo sa svim političkim akterima u BiH.

Kada je g. Dodik u pitanju, razgovarano je o nizu pitanja, uključujući i kako da osiguramo da u predstojećim godinama imamo napredak i na državnom nivou, ali isto tako i pogotovo, kako da oslobodimo ekonomske potencijale ove države. Postoje investitori koji su spremni doći ovdje, a mi želimo ostvariti što više nezavisnosti od lanaca snabdijevanja iz Azije.

Taj takozvani “nearshoring” je veliki potencijal.

Imamo jako puno projekata u infrastruktri i da, bilo je govora o koridoru 5c i projekata koji su blokirani, ali nije bilo pominjanja da je ikakva odluka donesena.

Dakle, nije obećao?

– Nije. Jesmo razgovarali. Postoje argumenti u korist podizanja blokade tog novca, a mi smo rekli da moramo vidjeti kraj političke krize, povratak u institucije. I to se počelo dešavati.

Kao EU, ali i susjedne države, imamo interes da se koridor 5c izgradi. Ali hoćemo da se ispune uslovi za deblokadu tih sredstava.

Problemi s parama EU

Kada već govorimo o novcu, da li će EU promijeniti svoje procedure za dodjelu sredstava. One su i previše birokratizirane i predugo traju…Znate li koliko je novca do sada BiH dobila iz IPA-e, na primjer. Jer je percepcija da sredstva nisu (baš) iskorištena?

– Jako je teško reći koji je to procenat. U godinama iza nas imali smo od 60 do 80 miliona eura bespovratnih (grant) sredstava IPA-e za BiH. Nekad se taj iznos peo i do 100 miliona godišnje.

Dodatno, imamo stotine miliona eura za infrastrukturne projekte. Primarno je to koridor 5c, ali i projekti u energetici. Dijelom su to sredstva koja su grantovi, a dijelom krediti pod veoma povoljnim uslovima. EBRD, na primjer, daje kredite uz kamatu od 1 posto. Na tržištu su takva sredstva neuporedivo skuplja.

EU je povisila prag za grantove za koridor 5c. Ranije je bilo do 20, a sada je i do 40 posto novca koji se planira uložiti u taj projekat – grant. Niko nema takve uslove. A time su i vlasti ovdje dodatno privučene da realiziraju ovaj projekta u saradnji s EU.

Kada govorimo o povlačenju novca iz IPA fondova, da, imali smo probleme u proteklim godinama da se ta bespovratna sredstva nisu 100-postotno iskoristila.

Razlozi su različiti – od blokada do zastoja. To se mora promijeniti. Hoćemo da BiH iskoristi sve što joj je ponuđeno.

Osim političkih, šta su najveći problemi? Nismo sposobni napraviti dobre projekte, ne da nam se raditi…

– Slika je pomiješana.

Nekada su problem administrativni nedostaci. Državno ministarstvo treba dobiti stavove nižih organa. To traje i nekada zbog toga propustite postavljene rokove.

Kada govorimo o energetici, te zadacima za federalnu i državnu vladu, a to je jedno od najvažnijih područja u narednim godinama jer ima jako puno projekata koji se već sada nude, BiH mora prestati sa svojom ovisnošću o uglju. Stoga nam trebaju zakoni o električnoj energiji na državnom i federalnom nivou. A to nismo vidjeli u proteklim godinama. Treba nam i zakon o javno-privatnom vlasništvu, posebno u oblasti energetike, kako bi smo doveli privatni sektor. Do sada je na tom polju prisutan državni sektor. I on je u zelenu energiju ulagao jako malo. Treba nam mnogo više i to je velika prilika za BiH.

Također, potreban nam je i zakon o emisijama štetnih materija tokom proizvodnje struje. Sve države u regionu ga imaju, BiH ne.

A bez njega, nakon 2025.-2026. nećete moći izvoziti struju proizvedenu od uglja.

Dakle, postoje stvari koje se moraju desiti u narednih par godina.

Da li problemi i u povlačenju IPA novaca i ta probijanja rokova zbog čekanja nižih organa da se izjasne otvaraju pitanje redefinicije ili ukidanja Mehanizma koordinacije?

– Ne mislim da se Mehanizam koordinacije treba ukidati. Ali ga je potrebno poboljšati.

On se pokazao dosta dobrim kada je BiH dobila onaj veliki upitnik Evropske komisije sa, ako se sjećate, 4.000 pitanja. Uspjeli smo dobiti odgovore.

Nakon toga imali smo puno blokada u Mehanizmu koordinacije.

Sada, vjerujem, dolazi vrijeme da se pogleda Mehanizam i učini ga funkcionalnijim.

Ruski ili hrvatski plin

Pomenuli ste da se BiH mora riješiti svoje ovisnosti o uglju. EU istovremeno snažno radi da se Evropa oslobodi ovisnosti o ruskim energentima. Kako gledate na jedan od temeljnih Dodikovih uslova za formiranje državne vlasti tako što će mu se udovoljiti da pruži plinovod iz Srbije kroz Rs koji dovozi jedino ruski plin? A EU je spremila 800 milijardi eura kako ruskih energenata u Evropi više ne bi bilo.

–  Naša pozicija je da BiH treba diverzifikacija. Vi 100-postotno ovisite o ruskom plinu. Naš pristup je – diverzificirajte se. Vi odista ne želite ovisiti o nekome 100 posto.

Stoga se mi fokusiramo na interkonekciju koja je na jugu – u Hercegovinu, Posušju.

Novac za to je na stolu. I opet je kombinacija našeg grant-novca i kredita EBRD-a od 100 miliona eura.

Realizacijom tog projekta imate drugu liniju, plin stiže preko Hrvatske. A infrastruktura tog plinovoda može se koristiti i za ukapljeni plin (LNG) i vodonik. Dakle, ovo je investicija u budućnost.

Pozivam vlasti F BiH da se pokrenu.

Postoje neka pitanja oko BH Gasa i bosanskih Hrvata. To se treba riješiti, jer vas novac neće vječno čekati. EBRD ima još par godina u okviru kojih može finansirati projekte na plin, a onda se okreće isključivo zelenoj energiji.

Oprostite, a šta je s plinskom konekcijom koju traži Dodik?

– Taj projekat BiH mora analizirati. U tome trebaju učestvovati različiti igrači u ovoj državi. Kao i u slučaju drugih projekata koji su blokirani, a vrlo su bitni. Sada je prilika da se sve to razmotri. Institucije ove države se moraju poštivati.

Dakle, sve se treba pomno razmotriti, sučeliti argumenti i odlučiti da li se nešto treba (nastaviti) raditi ili ne.

Što se nas tiče, prioritet je diverzifikacija.

Kada govorimo o tom drugom kraku za plin, čini se da je pitanje političko, a ne tehničko. Bosanski Hrvati žele napraviti svoju plinsku kompaniju, a izgovor im je da u BH Gasu “nema Hrvata”. 

– Proteklih 7-8 godina je period gdje nismo vidjeli baš neke pomake naprijed. Bilo je jako puno blokada.

Sada je prilika da se poboljša funkcionalnost Federacije.

Vjerujem da se može doći do zaključka da je dogovor dviju strana moguć bez da se pravi nova plinska kompanija. Razumio sam da su Osmorka i HDZ razgovali o tome i da su blizu rješenja.

Otvara se novo pitanje kada govorimo o mogućim novim vlastima – status Centralne izborne komisije. Kao da postoji jednoglasje u tome da bi ih oni smijenili. Kakav je stav EU o tome? U prethodnim godinama branili ste CIK. Jeste li se predomislili?

– Evropska unija snažno podržava rad institucija Bosne i Hercegovine.

Ne trebaju stranke, već institucije BiH biti te koje su izvor glavnog napretka.

To je razlog zašto podržavamo, na primjer, Oružane snage Bosne i Hercegovine, na primjer.

Ove godine, kao i naredne, donirali smo po 10 miliona eura.

A podržavamo i Centalnu izbornu komisiju.

Smatram da, u cjelini i sa vrlo ograničenim resursima, oni nastoje uraditi najbolje što mogu s onim što imaju. I moramo priznati da imaju slabu podršku kada su finansije u pitanju i vrlo mali broj osoblja. Tako da CIK-u nije lako odgovoriti na sve izazove.

Dakle, umjesto smjena, potrebna je jača podrška CIK-u?

– Imate članove tog tijela čiji se mandat bliži kraju. I trebate izabrati nove.

To je put kojim treba ići.

Na kraju, to je politički dogovor unutar koalicionih stranaka.

A to znači? Ako ima politički dogovor, nebitno je šta kaže zakon?

– Ne.

To ne bi bilo ok.

Naravno da politički lideri svoje aktivnosti moraju temeljiti na zakonima.

Pozicija Osmorke

Sudeći po dosadašnjim odgovorima imam dojam da ste jako naklonjeni Osmorci. Jeste li jedan od njihovih “kumova”?

– Radimo u interesu građana ove zemlje.

A ko odlučuje šta je interes građana? 

– Svjedoci smo sasvim normalnog političkog procesa. Tako je u BiH. Tako je i u mojoj Austriji. Političke snage vide koliko su jake. I one među sobom razgovraju i na kraju imate ljude koji mogu napraviti većinu i izglasaju je u parlamentu. I onda idemo dalje.

To je, dakle, sasvim normalna stvar i dešava se i u BiH. Ništa neobično.

I da, razgovaramo s različitim akterima. Sa svima. I vidjet ćemo šta će na kraju biti.

A mi nemamo favorite.

Ono što je pozitivno je da vidimo određenu brzinu sada, a i više supstance u dogovorima.

A hoće li to biti dovoljno da bi se dobile i vlade – vidjet ćemo.

Je li Delegacija EU pomagala visokom predstavniku da definira odluku kojom je nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava F BiH od 2. oktobra?

– Imamo čvrstu saradnju s visokim predstavnikom, kao i s Amerikancima, sa svima onima koji imaju konstruktivnu ulogu u ovoj državi.

Ured visokog predstavnika nezavisna je institucija i ima značajan politički i pravni tim, tako da im nije potrebna naša podrška da napišu svoju odluku.

Ako je suditi po reakcijama iz Brisela, EU nije baš sretna s korištenjem Bonskih ovlasti. A visoki predstavnik je vrlo voljan da ih nastavi koristiti. Hoćete li ga podržati? 

– Naš temelj, naše ključno opredjeljenje, naš zadatak je da pomažemo BiH da se kreće naprijed u procesu pristupanja EU. To je i prva i druga i treća… pozicija i uloga EU u BiH, kao i moja lično. Ako pogledate Mišljene Evropske komisije o BiH iz 2019. prilično smo jasni – više suvereniteta bh. institucija a manje međunarodnog nadzora. Što smo bliže EU, to mora biti manje supervizije međunarodne zajednice.

Za nas su Bonske ovlasti izniman instrument za iznimne situacije. Nekad ga zovemo i zadnje sredstvo. Kako god da ga nazovete, prije korištenja tog instrumenta treba se vrlo, vrlo pažljivo razmisliti.

Dobro…

Kosovo – BiH

Zadnje pitanje – Berlinski proces je oživio i imali smo tri vrlo bitna dokumenta…

– Sastanak je bio veoma uspješan.Dugo godina se razgovaralo…

Da, tako kažu. I? Šta dalje? Dodik je zaprijetio da će blokirati ukidanje viznog režima između BiH i Kosova.

– Prvo, našim njemačkim prijateljima želim čestitati i na oživljavanju Berlinskog procesa.

Trebalo je dugo vremena i konačno su, zajedno s Vijećem za regionalnu saradnju (RCC) usaglasili ova tri veoma važna sporazuma. To će omogućiti jako puno razmjene. Priznate su kvalifikacije, diplome, a – na čemu ste i insistirali u svom pitanju- BiH i Kosovo konačno ukidaju vizni režim.

Da bi sporazumi stupili na snagu trebaju se ratificirati u svih šest država.

Očekujem da naredne sedmice dokumenti stignu u BiH i onda počinje proces ratifikacije.

Siguran sam da će se to obaviti i da će BiH napraviti i taj (is)korak.