Svijet 13.01.2025.

Sazvan sastanak EU, Britanije i NATO-a o odbrani. “Vjerujem da dijelimo sličnu procjenu”

ČITANJE: 2 minute

Predsjednik Europskog savjeta Antonio Košta pozvao je čelnike država članica EU, Velike Britanije i NATO-a na neformalni sastanak u blizini Brisela 3. februara na kojem će se razgovarati o evropskoj odbrani. Košta je još prije preuzimanja dužnosti predsjednika Evropskog savjeta najavio da želi povremeno organizovati neformalne sastanke čelnika EU kako bi mogli “na miru, bez prisustva novinara i bez obaveze donošenja bilo kakvih odluka ili zaključaka raspravljati o aktuelnim temama”.

“Vjerujem da dijelimo sličnu procjenu prijetnji s kojima se Evropa suočava”, kaže se u pozivnom pismu predsjednika Evropskog savjeta upućenog čelnicima 27 država članica, britanskom premijeru Keiru Starmeru i glavnom sekretaru NATO-a Marku Ruteu. Na sastanku bi prvo razgovarali čelnici 27 država članica, zatim bi im se na radnom ručku pridružio glavni sekretar NATO-a Rute, a na večeri britanski premijer Starmer, prenosi Index.

Sastanak će se održati u dvorcu Limont u blizini Liježa.

“Ruska agresija na Ukrajinu donijela je ponovno rat visokog intenziteta na naš kontinent – kršeći osnovna načela međunarodnog prava i prijeteći evropskoj bezbjednosti – zajedno s rastućim hibridnim i kibernetičkim napadima na države članice, njihove privredu i društvo. Mir u Evropi zavisi od toga hoće li Ukrajina dobiti sveobuhvatan, pravedan i trajan mir”, napisao je Košta. Sastanak će biti održan dvije sedmice nakon što novi američki predsjednik Donald Tramp preuzme dužnost.

Dva načela

Košta predlaže da se rasprava na tom sastanku zasniva na dva načela. Prvo je da Evropa mora preuzeti veću odgovornost za svoju odbranu, da mora postati otpornija, učinkovitija, autonomnija te pouzdaniji bezbjednost i odbrambeni akter.

Drugo načelo je da će države članice i dalje biti odgovorne za svoje oružane snage, ali istovremeno imaju zajednički interes da tješnje sarađuju na evropskom nivou kako bi povećali ekonomiju razmjera, smanjili troškove, zagarantovali  interoperabilnost, obezbijedili stabilnu i dugoročnu potražnju, što bi evropskoj industriji obezbijedilo veću predvidljivost i istovremeno spriječilo dupliciranje.

Države članice pojedinačno nemaju potrebne kapacitete za potreban nivo ulaganja u istraživanje i razvoj, navodi Košta.

“Povećano ulaganje u odbranu takođe mora pridonijeti jačanju ukupne konkurentnosti privrede i koheziji Evropske unije kroz industrijski sektor sposoban razvijati svoju tehnološku izvrsnost širom Evropske unije te pridonijeti stvaranju radnih mjesta”, kaže se u Costinom pismu.

Košta kaže da bi na sastanku trebalo pokušati definisati koje odbrambene sposobnosti treba razvijati zajedno kao prioritet s obzirom na njihovu važnost za kolektivnu bezbjednost EU. Tražiće se i odgovor na pitanje žele li članice EU zajedno trošiti bolje i više na odbranu, kako se može ubrzati mobilizacija privatnog kapitala za finansiranje, kako za te svrhe najbolje koristiti evropski budžet u kratkom, srednjem i dugom roku.