“SDA traži varnicu”: Izetbegović u pokušaju povratka na vlast pali nacionalne tenzije
Sve češće poruke lidera SDA Bakira Izetbegovića o namjerama da se u parlamentarnu proceduru uputi zakon o proporcionalnoj zastupljenosti, zbog navodne “diskriminacije Bošnjaka u institucijama BiH”, najprostije se mogu protumačiti kao traganje za nacionalnom varnicom, koja bi ovu partiju vratila u ozbiljnu trku za vlast na narednim parlamentarnim izborima.
Osim toga, pokretanje ovog pitanja, Izetbegović je otvario prostor za ozbiljne polemike i sa demografskog aspekta, jer se u BiH još uvijek koristi obrazac etničke proporcionalnosti iz 1991, a ne po popisu 2013.
Poručili su ovo sagovornici portala Banjaluka.net dobro upućeni u domaće političke prilike, komentarišući više puta ponovljenu tezu lidera SDA, prema kojoj Bošnjaci ne uživaju dovoljno u vlasti na nivou BiH jer imaju “samo trećinu vlasti i uticaja”, a ima ih preko 50 odsto.
Prof. dr Stevo Pašalić za Banjaluka.net poručuje da je sasvim apsurdno danas pokretati inicijative tog tipa prema kojem bi se primjenjivao tzv. proporcionalni sistem u određenim institucijama u BiH, koji predlaže SDA.
“Tako bi etnička slika BiH tzv. tigrove kože postala daleka prošlost. To su sve realne stvari bez uticaja političkih naboja. Suština je da je BiH zemlja tri konstitutivna naroda i da u nekim institucijama bez obzira na etničku brojnost mora biti zastupljen paritet”, naglasio je Pašalić.
Demografska dimenzija: Popisi, brojke i sumnje
Pašalić naglašava da je BiH oduvijek bila višenacionalna zemlja, te da je etnički princip uvijek bio prisutan, ali da ukoliko pođemo od Ustava BiH i konstitutivnih naroda, gdje većinski proporcionalni sistem nije jedino mjerilo, onda se ravnopravnost naroda u BiH mora postaviti na prvo mjesto.
“Koliko znam, mi u BiH još koristimo taj obrazac etničke proporcionalnosti iz 1991, a ne po popisu iz 2013. Zato se onda ni Bakir, ni bilo ko, ne može pozivati na one podatke koji njima u datom momentu odgovaraju. Po popisu iz 1991. godine BiH je imala 4.377.033 stanovnika, od čega su 43,47 odsto Bošnjaci, 31,21 odsto Srbi, 17,38 odsto Hrvati i 7,94 odsto ostali 7,94%. Dakle, niko nije imao preko 50 odsto. Ponavljam, taj poporcionalni obrazac se i danas primjenjuje bar teorijski, jer isto tako po tim podacima iz 1991. ima li Srba u institucijama u FBiH danas 17 odsto? Nema ih skoro nikako”, poručio je Pašalić.
Pašalić dodaje da je popis 2013. godine donio krupne demografske promjene u odnosu na 1991. godinu, odnosno da je broj stanovnika smanjen za 845.874, te da to otvara ozbiljno pitanje.
“Kako to da se najmanje smanjilo Bošnjaka i to svega 133.364 ili samo sedam odsto? A ‘ubiše’ nas genocidom, etničkim čišćenjem, te da ih je stradalo, po nekim njihovim procjenama, i 260.000. Najveće gubitke imali su Srbi, čak 299.371 ili 21,91 odsto. Apsud u odnosu na Bošnjake. Hrvata je manje za 216.072 ili 28,40 odsto”, ističe Pašalić i dodaje da ovi podaci govore nešto drugo, odnosno da su prilikom popisa 2013. godine Bošnjaci ”napumpali” broj popisanih stanovnika tako što je u jednoj prostoriji ” živjelo” i popisivano i po 50 lica.
“Tako je u prvim rezultatima popisa 2013. godine ukupan broj stanovnika BiH bio ‘napumpan’ na više 0d 3.700.000 stanovnika. Tek intervencijom Međunarodne komisije, koja je pratila i nadzirala popis, ‘uklonjeno’ je nekoliko hiljada i stalo se na 3.531.159 stanovnika, ali dovoljno da Bošnjaci doskoče do ciljnih 50,1 odsto. Tek poslije objavljivanja tih rezultata Međunarodna komisija insistrirala je da se iz tog ukupnog broja briše još 196.000 tzv. nerezidenata. To je samo urađeno kod nas i naš Republički statistički zavod je Republici Srpskoj umanjio broj stanovnika za 58.081 nerezidenta. Apsolutno ispravno. Međutim, u FBiH to nije urađeno, iako je broj stanovnika trebalo da bude umanjen za 137.919, čime bi realno BiH imala 3.335.159 stanovnika. Ali, to bi izmijenilo i etničku strukturu, pa Bošnjaka više ne bi bilo 50%, već oko 49%. To je suština”, zaključuje Pašalić.
“San o unitarnoj BiH” stara politika u novom ruhu
Politikolog Filip Matić za Banjaluka.net ističe da se poruke Bakira Izetbegovića mogu tretirati kao priprema terena za predstojeće parlamentarne izbore i strategiji za povratak na vlast.
“Ono što je možda najvažnije istaći u prvi plan kada su u pitanju SDA i Bakir Izetbegović jeste činjenica da nekako po navici oni traže neku nacionalnu varnicu koja bi potencijalno upalila Bošnjake da glasaju za njih i osiguraju im vlast na narednim izborima. S obzirom na to da smo na nešto manje od godinu dana od sljedećih parlamentarnih izbora, jasno je da se ovdje, prije svega, radi o pripremi terena za izbore i strategiji za povratak na vlast već pomenute, na prošlim izborima poražene, SDA”, kazao je Matić.
Matić dodaje da je ovo još jedan pokušaj stvaranja “unitarne BiH”, odnosno još jedan korak ka ostvarenju sna Bošnjaka u BiH.
“Nikako ne treba zaboraviti da su program i djelovanje ove stranke, pa i simbolično kroz njenog lidera Izetbegovića, u potpunosti usaglašeni sa Islamskom deklaracijom Alije Izetbegovića i da se ovdje radi o jasnom podrivanju ustavnog poretka uspostavljenog u Dejtonskom sporazumu i da je ovo još jedan pokušaj stvaranja unitarne BiH, odnosno još jedan korak ka tom snu Bošnjaka u BiH. Ono što SDA, ali i ostali politički akteri Bošnjaka često zaboravljaju jeste da je upravo konsocijativnost demokratije u BiH, odnosno stvaranje složene države u kojoj postoji veliki stepen autonomije za konstitutivne narode, bio osnovni preduslov da se rat u Bosni i Hercegovini završi, te da su njihove iluzije kako njima Bosna pripada i kako ona treba da budu unitarna zapravo ozbiljno narušavanje mirnog života u Bosni i Hercegovini. Ovakvim potezima oni uvode Bosnu i Hercegovinu u krizu koja ni u kom slučaju neće dovesti do njima željenog cilja, već nas samo može uvući u nove sukobe”, zaključuje Matić.
Preuranjena kampanja i politički trik
Za analitičara iz Mostara Nikolu Bačića, Izetbegovićevi nagovještaji nisu ništa drugo do dio preuranjene političke kampanje i mamac za negativne komentare Srba i Hrvata u BiH.
“Osobno ovo smatram dijelom preuranjene političke kampanje. Čak ni uz najbolju namjeru i neke najšire podešene parametre, ne vidim da se ovakva ideja može ostvariti u BiH. SDA se mora odlučiti da li je za nacionalnu ili tronacionalnu državu ili građansku državu. Ako su za građansku državu, onda ne bi trebalo da im bude problem koliko ima koga u institucijama vlasti, već bi trebalo da se gleda po meritokraciji, odnosno da bude izabran bolji, a ne kadar po svom nacionalnom izjašnjavanju”, naglašava Bačić.
Bačić ističe da je s aktuelne pozicije i sastava većine na svim nivoima, i u BiH i federalnog, potpuno nerealno očekivati da ovaj zakon prođe parlamentarnu proceduru.
“Bakir to govori kao trenutni lider opozicije i to je jedan PR trik da ukrupni bošnjačko glasačko tijelo. Vidim da i određeni politički analitičari bliski SDA i sveučilišni profesori najavljuju sličan potez, tako da, čini mi se, ima pokazatelja da je to nešto što je izašlo iz SDA kuhinje, kao jedna od stavki za internu uporabu unutar bošnjačkog glasačkog tijela i eventualno da zakače nekoga od Hrvata i Srba da se navuku na to pa da negativno komentiraju. Svi treba da se rukovode po zakonu, Ustavu i Dejtonu kako bi BiH funkcionisala”, zaključuje Bačić.
Nevena Stanojević/Banjaluka.net
Oznake: Bakir Izetbegović, Filip Matić, Nikola Bačić, Stevo Pašalić
Cvijanović: Od Trivićeve ni ne očekujem da razumije bilo šta od onog što se dešava
