Region 01.07.2021.

ŠEF DIPLOMATIJE HRVATSKE: Izmjene Dejtonskog sporazuma bile bi katastrofa za mir u Evropi

ČITANJE: 2 minute

Dejtonsko-pariški sporazum najvažniji je mirovni sporazum od Drugog svjetskog rata, rekao je u četvrtak ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman, upozorivši da bi njegove izmjene bile “katastrofalne za mir u cijeloj Evropi”.

Hrvatski šef diplomatije učestvovao je na međunarodnoj konferenciji Prespa Forum u Ohridu u Sjevernoj Makedoniji, na panelu naziva “Izgradnja povjerenja kroz dijalog”, prenose agencije.

Grlić Radman je pritom rekao kako je ohrabrujuće što su, “kao posljedica prijeke potrebe i traumatičnih iskustva u ovoj regiji razvijeni alati za rješavanje problema dijalogom i pregovorima”.

Kao primjere je naveo Erdutski sporazum iz 1995., kojim je započeta mirna reintegracija istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u Hrvatsku, te Dejtonsko-pariški sporazum, saopšteno je iz ministarstva spoljnih i evropskih poslova (MVEP).

Taj je dogovor nazvao najvažnijim mirovnim sporazumom potpisanim nakon Drugog svjetskog rata, rekao je ministar, pa naglasio kako je njime zaustavljen rat u Bosni i Hercegovini, a njegov Aneks 4 garantuje jednakost triju konstitutivnih naroda.

“Važnost Dejtonsko-pariškog sporazuma za Bosnu i Hercegovinu i danas je nemjerljiva i bilo kakav pokušaj njegove promjene neprihvatljiv je za Hrvatsku”, ponovio je ministar, dodavši kako se u posljednje vrijeme događaju pokušaji političkih struktura unutar BiH da dovedu taj dogovor u pitanje.

“Posljedice toga bile bi katastrofalne za mir i sigurnost u cijeloj Evropi”, rekao je Grlić Radman.

Ministar je na konferenciji istaknuo kako je “konsenzus unutar EU da se jugoistočnu Europu mora uključiti u EU”, pa je izrazio zadovoljstvo što je Savjet EU odluku o otvaranju pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom donijelo tokom hrvatskog predsjedanja tom institucijom u prvoj polovini prošle godine.

Dotaknuo se i trenutnih nesuglasica između Skoplja i Sofije. Bugarska formalno blokira pregovore sa Sjevernom Makedonijom tvrdeći da makedonski jezik nije odvojen od bugarskog, nego njegov dijalekt. Sofija želi i da Skoplje prizna “bugarske korijene” svoje nacije, prenosi Hina.

“Još uvijek sam optimista i nadam se da će se ti problemi uskoro riješiti te da će za vrijeme slovenskog predsjedanja Savjetom EU započeti pristupni pregovori s Albanijom i Sjevernom Makedonijom”, kazao je.

“Ohrabreni smo činjenicom da se razgovori odvijaju na najvišim političkim razinama. To je put naprijed – bilateralni dijalog. Europski način rješavanja problema u kojemu se kompromis ne vidi kao znak slabosti”, zaključio je hrvatski ministar, a saoštio je MVEP.

(SB)