“Šengen nije mrtav, pokvario se”

Kriza na Bliskom istoku primorala je ministre unutrašnjih poslova zemalja Evropske unije da donesu nove mjere.

To su bolja zaštita za jevrejske građane i bolja odbrana od terorizma u Evropi. A raspravljalo se i o Šengenu, piše Dojče vele.

Njemački kancelar Olaf Šolc ovog četvrtka (19. oktobar) u Bundestagu založio se za “jasan stav” protiv antisemitizma i mržnje prema Izraelu. Tu poruku kancelara njemačka ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer stavila je na dnevni red redovnog sastanka ministara unutrašnjih poslova Evropske unije u Luksemburgu. U fokusu su, između ostalog, i nasilne antiizraelske demonstracije koje se, kako se kaže, ne smiju tolerisati. “Moramo preduzeti oštrije mjere. Za nas je fokus na zaštiti svih Jevreja. Osuđujem ono što se dogodilo u Berlinu. Ono što nije u redu jeste upotreba nasilja, posebno ne kada je uperena protiv policajaca”, rekla je Faeser na marginama sastanaka u Luksemburgu.

Uprkos zabrani okupljanja, u Berlinu se u noći između srijede ičetvrtka okupilo nekoliko stotina propalestinskih demonstranata koji su napali policiju i vatrogasce, a neki od službenika su i povrijeđeni. I u drugim evropskim gradovima protestovalo se zbog akcija Izraela uperenih protiv islamističke palestinske organizacije Hamas, koju EU, SAD i druge zemlje svrstavaju u terorističke organizacije. U Atini se recimo okupilo 10.000 ljudi, ali ti protesti su ostali mirni. Veći skup planiran je za ovaj vikend u Briselu.

Pojačava se zaštita jevrejskih institucija

Ministri unutrašnjih poslova EU sa zabrinutošću prate uticaj krize na Bliskom istoku na bezbjednosnu situaciju u njihovim zemljama. Njemačka i Austrija pojačale su zaštitu jevrejskih institucija. Njemačka ministarka Fezer i njen austrijski kolega Gerhard Karner, poručili su u zajedničkom nastupu pred novinarima da Njemačka i Austrija imaju posebnu odgovornost zbog svoje mračne istorije. Austrijski ministar Karner dodao je da je neprihvatljivo to što se trenutno samo manji broj jevrejske djece usuđuje da ide u svoje škole ili vrtiće zbog straha od antisemitskih napada. “To mora da se promijeni”, odlučan je Karner.

Njemačka ministarka Fezer ponovo je oštro osudila “varvarske razmjere” Hamasovog terorističkog napada u Izraelu: “To je najgori napad od Holokausta”, rekla je. A nakon što eventualno počne kopnena ofanzive izraelske vojske u pojasu Gaze, bezbjednosna situacija i nasilje nad jevrejskim institucijama mogla bi i da se pogorša. “Mi i organi bezbjednosti spremni smo na sve moguće situacije. Zato smo pojačali zaštitu. Tako će biti sljedećih nekoliko nedjelja i mjeseci”, rekla je ministarka Fezer odgovarajući na pitanje DW.

Zbog krize na Bliskom istoku raste opasnost od terorizma

Ne raste samo rizik od antisemitskih napada, već i generalni rizik od terorizma, zaključeno je na sastanku u Luksemburgu. U Briselu je jedan odbijeni potražilac azila iz Tunisa ustrijelio dvojicu švedskih fudbalskih navijača i ranio još jednog. Odgovornost za napad preuzela je teroristička grupa “Islamska država”. U Francuskoj je jadan Čečen s islamističkom pozadinom nožem u jednoj školi ubio jednu osobu.

Belgijska ministarka unutrašnjih poslova Anelis Verlinde objasnila svojim kolegama da je briselski počinilac napada dvanaest godina bio u EU, da je počinio krivično djelo, služio zatvorsku kaznu u Švedskoj i četiri puta tražio azil u različitim zemljama. Svi zahtjevi su odbijeni, posljednji put u Belgiji 2019. On međutim nije deportovan, već se skrivao u Belgiji.

Zahtjev za više deportacija iz EU

Taj slučaj, uvjereni su ministri EU, pokazuje da trenutni sistem vraćanja i deportacija ne funkcioniše. Osim toga, potrebno je poboljšati razmjenu podataka unutar EU, jer komunikacija između policije i institucija koje obrađuju zahtjeve za dodjeljivanje azila u nekom državama poput Belgije još uvijek nisu na potrebnom nivou.

Zahtjevi za više deportacija nisu novost. “Ove godine će broj stvarno sprovedenih deportacija u EU povećati za oko četvrtinu”, rekla je komesarka EU za unutrašnje poslove Jlva Johanson. Međutim, apsolutne brojke ostaju relativno niske. U Njemačkoj je registrovano oko 50.000 ljudi koji moraju da napuste zemlju, jer ne posjeduju ni minimalne uslove za tolerisanje njihovog boravka u Njemačkoj. U prvoj polovini 2023. deportovano je oko 7.800 osoba. Diplomate EU pritom ističu da teroristi i moguće prijetnje ne dolaze samo od onih koje treba protjerati, ali da isto tako nisu svi oni koji su bili prisiljeni da napuste EU osumnjičeni za terorizam, niti su imali antisemitske stavove.

Deportacije često ne uspijevaju zbog toga što zemlje porijekla nisu spremne da prime svoje državljane nazad. Evropska komisija želi po tom pitanju u budućnosti u prvi plan postavi zakon o vizama. Ako neka država odbije da prihvati deportovane osobe, EU bi mogla ponovo da uvede vize za građane te zemlje ili da bar pooštri pravila o vizama. “Takav pristup već je doveo do povećanja broja deportacija u Irak, Pakistan i Bangladeš”, rekla je komesarka Johanson.

Šengen nije mrtav, on ne funkcioniše

S obzirom na činjenicu da se mnogi migranti kreću ilegalno unutar šengenskog područja u EU, mnoge zemlje, uključujući Njemačku, Austriju, Mađarsku, Italiju, Francusku i Sloveniju, ponovo su uvele granične kontrole na unutrašnjim granicama EU. “To je upereno protiv kriminala odnosno krijumčarenja ljudi”, kaže njemačka ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer.

A granične kontrole su korisne i zbog potraga za osumnjičenima za terorizam, poručuju iz drugih članica EU. Međutim, sistematske i stalne granične kontrole u stvari su u suprotnosti s osnovnim pravilima Šengena koja podrazumijevaju maksimalnu slobodu kretanja. Austrijski ministar unutrašnjih poslova Gerhard Karner to opisuje ovako: “Šengen nije mrtav, nego se pokvario.” Ali bi mogao i da se “popravi” novim sistemom azila i boljom zaštitom spoljnih granica Evropske unije.

Dakle, više migranata moralo bi da se odbija već na spoljnim granicama. To bi trebalo da se postigne kroz novi pakt EU o azilu, koji bi trebalo da bude dogovoren sa Evropskim parlamentom do kraja godine, a potom i implementiran za dvije godine. Do tada, prema riječima njemačke ministarke Nensi Fezer, vanredne granične kontrole unutar Šengena moraju biti na snazi, “na privremenoj osnovi”. “To ne radimo kako bismo gnjavili putnike”, dodao je njen austrijski kolega Karner, “već da bismo uhvatili krijumčare”.