Šeranić: Pooštravanje mjera zavisi od procenta vakcinisanih

Gost emisije „Oči u oči – objektivno“ koju realizuje Banjaluka.net u saradnji sa Elta TV bio je ministar zdravlja i socijalne zaštite u Vladi Republike Srpske Alen Šeranić.

„Nijedna vakcina nije opasna i ne treba u javnosti licitirati o opasnosti vakcine, jer opasnosti od vakcine nema. Vakcine su bezbjedne i efikasne, ali što se tiče njihovih karakteristika, svakako da su one različite, jer je njihova proizvodnja rađena na različitim osnovama“, rekao je ministar zdravlja i socijalne zaštite Alen Šeranić.

On je još jednom pozvao sve građane da se vakcinišu, jer bi se prateći primjere iz svijeta, sa porastom broja vakcinisanih smanjila mogućnost uvođenja restriktivnijih mjera i eventualno novog zatvaranja.

Prije više od godinu dana razgovarali smo o virusu korona. Danas, nažalost, povod je ponovo isti. Kakva je trenutna epidemiološka situacija u Republici Srpskoj?

Što se tiče virusa korona danas se nalazimo u situaciji u kojoj smo se nalazili i prošle godine, sa aspekta da imamo pogoršanje epidemiološke situacije. Međutim, u odnosu na prošlu godinu naravno da je naučno i stručno poznato mnogo više relevantnih činjenica koje nam danas omogućavaju da kontrolišemo epidemiju. Tu nam je vakcinacija, kao najvažniji alat, a sa kojom imamo mogućnost da kontrolu ove epidemije učinomo mnogo boljom. Međutim, sa aspekta pogoršanja situacije moram reći da je ona uslovljena sa nekoliko faktora, prije svega mutacijom virusa. Danas imamo delta soj koji je verifikovan i u Republici Srpskoj, ali i u 170 zemalja svijeta, a koji je mnogo zarazniji nego sojevi koji su bili prethodno. Da će virus mutirati je bilo poznato i prošle godine, kada smo razgovarali takođe na ovu temu. To će se to dešavati svakako i u budućnosti i to je jedan izazov koji čovječanstvo ima, a najbolja mogućnost kontrole epidemije u tom slučaju je vakcinacije. Trenutno u Republici Srpskoj imamo porast broja lica koja su zaražena i imamo porast broja lica koja su na bolničkom liječenju. Za sada pratimo cijelu situaciju u Republici Srpskoj, bolja je situacija nego što je to bilo u trećem talasu, u marti i aprilu jer smo tada već imali povećan broj lica koja su bila na bolničkom liječenju kada je talas tek krenuo. Tako da je sada bolja situacija u smislu startne pozicije, jer smo imali vrlo dobro ljeto – jun, juli sa potencijalno jednim ili dva zaržažena koja su se javljala u tom periodu.

Sigurno da ono što građane najviše zanima jeste otkud prije tri, dva mjeseca jednocifren broj zaraženih, a sad naglo trocifreni?

Nekoliko stvari je tu vezano. Prije svega ljetni period kada se dosta putovalo, dosta smo odlazili na more, odmore, cirkulisali su ljudi iz cijelog regiona i svijeta. Ta cirkulacija ljudi, socijalni kontakt koji, ukoliko nije iskontrolisan dovodi do lakšeg prenosa virusa pogotovo ako je on zarazniji, kao što je slučaj sa  delta sojem, taj broj onda vrlo brzo raste. Svakako, s druge strane nama sada dolazi jedan period, od oktobra do marta naredne godine, poznat po akutnim respiratornim infekcijama kada se ljudi, zbog vremena i posla povlače u unutrašnjost prostora. Tako da, to su sve stvari koje uslovljavaju da se epidemija razvija. Svaka epidemija, pa evo i ova pokazalo se, ima svoj uspon, vrhunac i pad. Tako će biti i sa ovim talasom, ali ono što ovaj talas razlikuje od prethodnih je svakako vakcinacija.

Nalazimo li se u četvrtom talasu?

Može se tako reći. Prema grafikonima koje imamo i koje prikazujemo to ide upravo u toj sinusoidi, narodski poznato talasima. Može se i o tome govoriti, ali to nije toliko važna informacija za građane, nego je bitno da kada razgovaramo sa građanima prije svega razgovaramo o tome kako oni mogu zaštiti sebe, svoje porodice i na kraju cijelo društvo.

Koliko su se do sada sprovedene epidemiološke mjere pokazale efikasne u borbi sa pandemijom? Treba li ih pooštriti?

Mjere su se pokazale dobre za sve one koji su ih poštovali. Mislim da smo u posljednjih godinu i po dana svakako naučili mnogo o mjerema i na koji način možemo da se zaštitimo. Mislim da svako od nas zna, pa i ako krenemo od djeteta  u prvom razredu šta treba da uradimo da bismo se zaštitili kada govorimo o prenosu virusa korona. Međutim, što se tiče pooštravanja mjera mislim da stvar i nije toliko na represiji o čemu smo toliko često govorili, nego na tome da imate jedan kontinuitet i prihvatanje tih mjera od građana. Te mjere su i danas na snazi, na vama je da ih poštujete, a na inspekciji da kontroliše. Međutim, najbolje sprovođenje mjera je ono koje građani prihvataju, jer shvataju da njima to lično donosi dobro.

Kada govorimo o prevenciji, trenutno smo u procesu vakcinacije, a tu su jako podijeljena mišljenja. Možete li nam reći kakav je Vaš stav i  da li ste zadovoljni odzivom u Republici Srpskoj?

Što se tiče vakcinacije, mislim da je moj stav odavno i javno poznat i to je naučni i stručni stav, a to je da je vakcinacija najefikasnije sredstvo u zaštiti vašeg zdravlja, kada govorimo o virusu korona i da ona predstavlja jedno od najvažnijih mehanizama u kontroli epidemije. Možemo se vratiti u pogledati podatke iz prošle ili prije dvije sedmice. Danska je ukinula sve mjere jer je vakcinacija prešla između 70 i  80 procenata. To nam govori da kada imate mogućnost da djelujete na virus onda mjere prema sredini i pojedincu mogu da budu i blaže. Sve dok mi ne djelujemo u potpunosti na virus, a to su vakcine i lijekovi koje imamo na raspolaganju onda nam mjere prema sredini i pojedincu moraju da budu restriktivnije. Mene građani često pitaju hoćete li nas zatvarati. Međutim, kada govorimo o tome moram priznati da je situacija u Srpskoj malo drugačija, jer u odnosu na prošlu godinu kada su preporuke što se tiče mjera bile dosta restriktivnije nismo imali ovaj procenat građana koji su vakcinisani. Svi se vode tim pokazateljima kada je u pitanju donošenje novih mjera. Ono što mi građanima pokušavamo da objasnimo jeste da vakcinacija njima lično donosi dobro.  S druge strane, vi kao pojedinac u tom kolektivnom svjetlu doprinosite da vakcinacija raste i da onda mjere koje budu određene prema zajednici, sredini mogu da budu i blaže. Ono što je važno za vakcinaciju govoriti jeste da sa vakcinacijom štitite prvog do sebe, jer ima onih koji ne mogu da prime vakcinu i ne mogu da budu zaštićeni. Mi smo često i u oblasti sistemske vakcinacije djece govorili da ako se vakciniše razred djece, ako je 95 odsto djece vakcinisano onda onih pet odsto koji ne mogu da budu vakcinisani, će da budu zdravi. To su djeca sa recimo akutnom leukemijom, sa različitim hroničnim oboljenjima koji zbog svog stanja ne mogu da budu vakcinisani. Znači njih će štititi ovih 95 odsto vakcinisanih. To je vrlo slično i sada u ovom našem okruženju, što nam se veći broj građana bude vakcinisao u tom trenutku će i mjere biti drugačije razmatrene, a ono što je još važnije bićemo više zaštićeni.

Koliko je do sada procentualno vakcinisanih u Srpskoj? Koliko ste Vi zadovoljni sa razmišljanjima građana Republike Srpske kada je u pitanju vakcinacija?

Što se tiče vakcinacije građana u Republici Srpskoj, prema podacima Instituta preko 286.000 vakcina prve doze je na terenu, te 225.000 druge doze je već aplicirano, što je otprilike između 32 i 33 odsto, ako računamo da su to građani koji su punoljetni. S druge strane mi imamo preporuku za vakcinaciju djece, naravno uz odobrenje nadležnog ljekara i roditelja. To je nešto što se u svijetu već radi za pojedine vakcine i imamo preporuke da se djeca iznad 12 godina mogu vakcinisati. Naravno, kao što smo dali i vakcinu i to smo dali na dobrovoljnoj osnovi, odnosno da roditelj procjeni da li želi da vakciniše djecu i na taj način ih zaštiti. Što se tiče vakcinacije, mislim da ona može biti i bolja. Mi smo sa aspekta zdravstvenog sistema učinili mnogo. Organizovali smo ono što je bilo potrebno, a to je da građani imaju dostupnost vakcinacije kroz vakcinalne punktove u domovima zdravlja ili smo drugi mehanizam imali da organizujemo posjetu privrednicima, pa da mobilni timove rade vakcinaciju na radnom mjestu. Imali smo i treći model, koji je podrazumijevao posjetu timova domova zdravlja udaljenim seoskim područjima za građane koji ne mogu stići i doći da se vakcinišu. Naravno, razmatrali smo i druge modele koje smo primjenjivali u vakcinaciji pojedinih ugroženih grupa. Tako da, vakcinacija je svakako učinjena dostupnom kroz taj mehanizam i kroz mehanizam nabavke vakcina.

Vakcinacija nije garancija da se osoba neće zaraziti virusom korona. Dešavalo se da se građani vakcinišu, pa opet zaraze i na kraju ipak završe na bolničkom liječenju. Šta je tu problem? Šta se dešava?

To su stvari koje smo mi od početka govorili. Nikad niko nije rekao da se osoba koja je primila vakcinu ne može zaraziti. Vi se možete zaraziti, ali suština je simptomatologije koju ćete imati. Vakcina  vas štiti od težeg oboljevanja, jer to je način kontrole epidemije. Ono o čemu smo mi govorili još prošle godine, a govorimo i danas, suština je da ako se zarazite ostanete kući, tu se izliječite i vraćate se svojim redovnim obavezama. Takva je stvar i sa virusom korona, međutim sa ovim virusom se susrećemo prvi put i imunološki odgovori našeg organizma su ti koji produkuju tako jake upalne reakcije, pa imamo takve upale pluća koje nisu uobičajne za neke druge viruse. Vakcina vas prije svega štiti od toga. Kao i svaki lijek, tako i vakcina nije stopostotna zaštita, jer tako nečega nema, ali ono što je efikasnost i bezbijednost vakcina potvrdila kroz naučne i stručne studije da je efikasnost kod pojedinih vakcina  od 95 do 97 odsto. To znači da od 100 ljudi 97 će ih sigurno biti zaštićeno i neće doživjeti tu težinu bolesti koju bi doživjelo da nije primilo vakcinu. Međutim, građani ne treba da oklijevaju zbog toga i da razmišljaju na taj način, jer kao bilo koji drugi lijek koji se ispituje, prolazi kroz sve faze ispitivanja, tako je prošla i ova vakcina, svaka koja se upotrebljava danas u Republici Srpskoj. Zbog toga ne treba da bude bojazni kada o tome govorimo.

Dešava li se sada nekako da je više mladih ljudi na respiratoru? Čini se da tako nije bilo prošle godine.. Da li je tačan podatak da osobe koje su u takvom stanju trenutno na UKC RS nisu vakcinisane?

Tako je. To su podaci koje mi pratimo na redovnoj bazi. Razlog zašto je sada mladih više je upravo ovo što smo govorili na početku. Jednostavno ljeto i cirkulacija mladih koji u želji za životom, provodom i odmorom, što je i normalno za taj period života su u takvim socijalnim kontaktima u kojima je vrlo teško kontrolisati prenos virusa s jedne strane, a  s druge strane, to je populacija koja je najmanje vakcinisana i koja ne pokazuje veliki interes za vakcinacijom. Ta dva elementa su ključna zašto se u toj populaciji širi virus. Nažalost, dešava se da imunološki odgovor organizma bude izrazito jak kada govorimo o virusu, odnosno ta upalna reakcija koja se stvara u organizmu, bude takva da mladi građani završavaju u bolnici, odnosno na respiratoru.

Kada su u pitanju vrste vakcina, ima li razlika?  U javnosti se licitiralo da su neke opasnije, neke bolje od drugih.. Evo s obzirom da ste epidemiolog, možete li nam to objasniti?

Nijedna vakcina nije opasna i ne treba u javnosti licitirati o opasnosti vakcine, jer opasnosti od vakcine nema. Vakcine su bezbijedne i efikasne, ali što se tiče njihovih karakteristika, svakako da su one različite, jer je njihova proizvodnja rađena na različitim osnovama. Tako imamo vakcine kao što su Fajzer ili Moderna koje su na tzv. informacionoj RNA rađene. S druge strane, AstraZeneka i Sputnjik su rađene na bazi nosača adeno virusa, dok imamo vakcine kineskih proizvođača Sinofarm i Sinovak koji su tzv. umrtvljeni virusi, gdje građani cijele strukture ćelije umrtvljenog virusa dobijate kroz vakcinu. Naravno da one imaju svoje karakteristike u brzini imunološkog odgovora, kojom brzinom će nam porasti antitijela u organizmu, ali i kojom brzinom će padati i koliko će ona trajati. To će svakako biti stvar istraživanja. Moramo imati na umu da smo mi vakcinu kao protiv virusa korona počeli primati u decembru prošle godine i potrebno je određeno vrijeme kako bi se ispratili svi rezultati da bismo došli do adekvatnih i stručnih zaključaka koji će da utvrde šta i kako treba u nekom narednom periodu.

Ima li informacija o smrtnim ishodima možda?

Što se tiče Republike Srpske mi to redovno pratimo i to je redovan sistem nadzora vakcinacije koji je propisan i zakonskim i podzakonskim aktima. U tom segmentu nije bilo ozbiljnijih neželjenih reacija. Uglavnom, ono što se prijavljivalo to su blaže neželjene reakcije koje su vezane za mjesto primljene vakcine ili za blagu temperaturu, jezu, malaksalost, simptomi koji traju od 24 do 48 sati ili jedan do dva dana i u tom periodu uobičajno prolaze. Javile su se i prilikom vakcinacije prvom dozom i tokom revakcinacije, ali to nije ništa značajno u odnosu na to šta dobijamo samom vakcinacijom. Sistem službi epidemiologije, HES doma zdravlja je to svakako pratio. Ono što je bitno jeste da i ako se desi slučaj koji se dovodi u vezu sa vakcinacijom je potrebno ispitati ga i potvrditi da li je to ili nije slučaj konkretno vezan sa vakcinaciju i na bazi tih činjenica i postupati. Mislim da je važno da se mi ne koristimo različitim vrstama nepotpunih informacija, informacije koje dolaze po tom pitanju ne treba da izumamo od nerelevantnih izvora. Evropska agencija za lijekove prati sve neželjene reakcije i redovno na svom sajtu objavljuje sve ono što je vezano za to i mislim da bi oni kao izvor informacija bili odgovarajući relevantni za sve nas koji se bavimo ovom strukom ili za one koji žee nešto više da znaju o vakcinaciji. Svašta se govori o vakcini,  Ono što imam priliku da čujem krećući se u javnosti i sa ljudima, vidim da su pojedini zabrinuti zbog stvari koje su apsurdne, o tome da će čovječanstvo, svi oni koji su primili vakcinu za tri godine da umru..

Dosta se govori o potomstvu..

Što se tiče potomstva, mislim da je važnije znati da ako se razbolite od korone u većem ste problemu, nego ako primite vakcinu. Što se tiče vakcine, nema nijedne naučne potvrde da ona utiče na razvoj steriliteta, bilo kod muškog ili ženskog pola, ali ono što imamo su relevantne činjenice da ljudi koji obole od korone zbog multisistemskog upalnog procesa koji zahvata i prostatu i matericu i testise mogu da budu u mnogo većem riziku od steriliteta, nego što je to slučaj sa vakcinacijom. Tako da mislim da i te činjenice nisu utemeljene i da svakako naučna i stručna javnost i kolega ginekologa, epidemiologa treba da radi s javnošću i da objašnjava relevantne činjenice kada govorimo o virusu korona.

Kakva je situacija u Republici Srpskoj kada je u pitanju nabavka vakcina? Da li ih imamo dovoljno trenutno?

U Republiku Srpsku je posljednjih osam mjeseci došlo preko 1.200.000 doza vakcina. Prema dostupnim podacima već oko 850.000 upotrebljeno, aplicirano prema građanima. Mi kontinuirano dobijamo vakcine. Što se tiče COVAX i programa Eurohealth, to je mehanizam iz kojeg dobijamo u manjim tranšama vakcine. Mi smo dobili ono što smo naručili što se tiče kineskog proizvođača Sinofarma, završava se ugovor i za nabavku Sputnjika, tako da u ovoj fazi mi smo tražili procjenu Instituta vezano za neki naredni period kakva će biti potreba za vakcinacijom i naravno da se utvrde relevantne činjenice po pitanju apliciranja treće doze i potreba za trećom dozom vakcina u Republici Srpskoj, tzv. buster ili pojačivačkom dozom.

Dakle, u ovom trenutku ne možemo govori da će biti nekog većeg zatvaranja ili pooštravanja mjera?

To su stvari koje sam ja nekoliko puta prošle godine govorio. Zavisi od činjenica od trenutka do trenutka. Vidim da su mnogi u svijetu krenuli da prate onaj pokazatelj koji smo mi pratili  od oktobra prošle godine, a to je da smo se fokusirali na broj lica koji su u bolnicama. To je nešto što i sada trenutno pratimo i na bazi toga ćemo reagovati. Svakako olakšavajuća okolnost za razmišljanje o mjerama je proces vakcinacije i broj lica koja su vakcinisana. Ono jeste prilika da poručimo građanima da time što će se vakcinisati pomažu i sebi i svima nama da se donesu drugačije odluke kada govorimo o zajednici i mjerama unutar zajednice. Britanija je ukinula sve mjere, Danska je ukinula mjere, Švedska ukida sve mjere sa 29. septembrom, jer se tog datuma očekuje prelazak postotka od 80 odsto vakcinisanih. Tu je jedna poznata sjevernjača samosvijest o tome kako pojedinac učestvujeu kolektivitetu i solidarnosti društva. Tako da tih 80 odsto u Švedskoj će štiti onih 20 odsto koji i nekog razloga ne mogu ili ne žele da prime vakcinu.

To je procenat koji bi i kod nas trebalo da bude zadovoljen da bismo pupustili mjere?

Svakako. Procenat od 70 odsto je procenat kojem težimo što se tiče vakcinisanih lica, bez obzira da li ste ili niste prebolovali koronu. Znači to ne razmatramo, razmatramo samo procenat vakcinisanih i tome svakako težimo. Tome teže sve zemlje i zato i jeste tolika poenta na vakcinaciji. Ako pogledate prošlu godinu, mi smo svi toliko čekali tu vakcinaciju i kada smo dočekali tu vakcinu sada nešto pametujemo oko te vakcine, a to je najbolji način kako možemo da kontrolišemo epidemiju.

Jeste li zadovoljni odzivom zdravstvenih radnika, ljekara kada je u pitanju vakcinacija?

Zavisno od ustanova do ustanove. Moram istaći da u bolnici u Foči imamo preko 95 odsto vakcinisanih yaposlenih, prema posljednjim informacijama. Oni koji nisu vakcinisani, prema riječima direktora, ili su na godišnjem ili su imali nekakve druge obaveze, ali to je izuzetno visok procenat i tako treba da bude i u svakoj zdravstvenoj ustanovi. Nažalost, nije. Ima zdravstvenih ustanova u kojima je taj procenat niži. Po mom mišljenju je nepojmljivo da zdravstveni radnik koji radi sa pacijentima bude neko ko ne daje primjer koji je naučno i stručno dokazan. Ne sporim da zdravstveni radnici imaju određenih dilema, ali o tome treba da se komentariše i diskutuje. Imamo kongrese i različite stručne sastanke, na kojima kolege epidemiolozi iz udruženja epidemiologa iz cijele Republike Srpske mogu da daju relevantne informacije po tom pitanju.

Niste vidoviti, nismo ni mi, ali prema Vašem mišljenju nazire li se kraj? Hoće li biti kraj korone ili će ona postati dio naše svakodnevnice? Hoćemo li se nekada izboriti i hoće li korona postati daleka prošlost?

Što se tiče virusa korona, on više nikada neće biti prošlost. Nemojte da to očekujemo jer je ovaj virus, zbog načina na koji se prenosi i preživljava, nemoguće iskorijeniti, ali način na koji možemo kontrolisati obolijevanje od tog virusa je ono što je na nama. Očekujem da ćemo svakako u narednih godinu dvije biti u mogućnosti da još bolje kontrolišemo epidemijuu i upravo iz tog razloga se potencira vakcinacija. Ne treba daleko da gledamo. Strategija će se iz godine u godinu mijenjati, kako bude vrijeme odmicalo i kako budu još relevantniji podaci dolazili po ovom pitanju. Cilj je da kroz vakcinaciju pokušamo da relaksiramo mjere unutar zajednice. Živjećemo sa virusom korona apsolutno, a želja je da iz ove prošlogodišnje nove normalnosti sa vakcinom dođemo u ono naše staro normalno. Epidemija je svakako jedno veliko iskustvo za sve nas i jedna velika opomena prirode kako ti mali virusi mogu da preokrenu cijeli svijet.

(banjaluka.net/Elta TV)