Magazin 12.12.2017.

Šest vijekova srpske tradicije ispisano grafitima u jednoj banjalučkoj ulici

ČITANJE: 2 minute

Stanari Borika u Banjaluci žive u svojevrsnom muzeju ratne istorije, okruženi portretima srpskih boraca od Miloša Obilića, junaka Kosovskog boja do Spomenka Gostića, najmlađeg vojnika Vojske RS.

Neke od najznačajnijih ličnosti srpskog naroda u posljednjih 600 godina, iscrtane su na zgradi u Bulevaru vojvode Živojina Mišića.  Anonimni umetnik grafitima je prikazao istoriju Srba od boja na Kosovu, 1389. godine, preko sprskog ustanka 1804. godine, Prvog i Drugog svetskog rata, te posljednjeg rata u BiH.

Fasade zgrada postale su dom za cara Dušana, Miloša Obilića, vožda Đorđa Petrovića, revolucionara Gavrila Principa,  kralja Petra I Karađorđevića, Nikolu Kalabića, generala Novaka Đukića i Spomenka Gostića, najmlađeg vojnika Vojske RS koji je poginuo u posljednjem ratu, a imao je samo 15 godina. Svaku od slika krasi i poruka jedinstvena za svaku ličnost.

Svojevrsna zahvalnica iskazana je prema ruskom narodu, odnosno vjekovnom srpsko-ruskom prijateljstvu portretom cara Nikolaja II Aleksandroviča.

Na pitanje kako im se sviđaju „nove komšije“, s obzirom da se o postupcima nekih ličnosti danas vodi oštra polemika, mišljenja građana su podijeljena. Većina je onih kojima se ova vrsta umetnosti, kao i prikazane istorije dopada, a čak i ako ima protivnika, to sigurno ne pokazuju šaranjem grafita.

– Ne smetaju mi slike, ali više bih volio da nam je zgrada umjesto grafitima ukrašena novom fasadom, jer je ova više stara i oronula- rekao nam je jedan stanar.

Autori ovih grafita, prema riječima mještana su „klinci iz kraja“. Profesori koji predaju u srednjim školama, primjećuju da su djeca posljednjih godina „zadojena nacionalizmom“, raspituju se i mnogo ih zanima srpska tradicija, ali, prosvjetari upozoravaju da je tanka linija između patriotizma i obožavanja desničarskih grupa.

– Raznorazne organizacije i pokreti vrbuju djecu preko navijačkih grupa, daju im razne letke da lijepe po školama, djeca su na taj način izmanipulisana. Rane iz posljednjeg rata su još svježe, i tu ne bi trebalo nikoga izdvajati kao istorijsku ličnost – smatraju profesori.

(EuroBlic)