Sezonski kilogrami i šta sa njima
Kupaće kostime smo ostavili daleko iza nas, odložili smo sandale i ljetne haljine i planiramo da zaboravimo razne dijete barem do januara. Statistike pokazuju da u ovo doba godine dobijemo prosječno kilogram do dva. Ali da li je gojenje baš neizbježno? Stručnjaci otkrivaju činjenice i mitove koji se kriju iza uobičajenog zimskog gojenja.
Potrebno je više da jedemo da bi nam zimi bilo toplije
Iako je to vjerovanje prilično rašireno, potpuno je pogrešno. Osobama koje imaju više kilograma zapravo je hladnije. Prekomjerne kalorije se pretvaraju u bijelo masno tkivo, a mast koja održava toplotu tijela jeste smeđe masno tkivo koje imaju bebe. Dok bijela masnoća pohranjuje energiju, smeđa sagorijeva kalorije da bi nam bilo toplije, zato je logično pitanje zašto želimo više da jedemo kad zahladi?
U vrijeme naših davnih predaka zimski mjeseci su bili povezani s glađu. Jedna teorija, poznata u stručnoj literaturi kao teorija štedljivog gena, kaže da smo genetski programirani za povećanje masnih naslaga u jesen da bismo preživjeli surove zimske uslove. Problem je u tome što više ne moramo da stvaramo zalihe masnoća jer imamo na raspolaganju obilje hrane tokom cijele godine, tako da zapravo ne koristimo zalihe. Čak i ako je ova teorija tačna, to nije izgovor da se ugojimo.
Ali ja sam uvijek gladna…
Ukoliko se toplo odijevamo kad idemo napolje i grijemo domove, malo je vjerovatno da će zimske temperature na našem području doprinijeti značajnim promjenama apetita.
Naše tijelo održava samo svoju temperaturu, čak i za vrijeme zime. Ipak, neka istraživanja upućuju na ulogu melatonina, hormona koji nas čini pospanima, što takođe može da ima ulogu u povećanju apetita. Naime, u proljeće i ljeto nivo melatonina pada, ali tokom jeseni i zime raste, pa taj hormon može da utiče na apetit. Kod većine sisavaca taj porast melatonina smanjuje glad, što je strategija za rješavanje situacije kada su suočeni sa smanjenim izvorima hrane. Međutim, kod nekih vrsta ima suprotno djelovanje, tako da je moguće time objasniti povećanje gladi i težine ljudi.
Zašto žudim za jačom hranom?
Možda djeluje iznenađujuće, ali većina ljudi jede više u proljeće i ljeto, a tokom jeseni se samo mijenja vrsta hrane koju želimo. Tokom proljeća i ljeta unosimo više ugljenih hidrata, ali smo razvili sklonost ka masnijoj hrani kad dođe jesen da bismo se na neki način razvedrili. Tokom hladnih mjeseci obično smo skloni lošem raspoloženju. Dosadno nam je i pomalo smo nezadovoljni jer je hladno, vlažno, sivo i mračno. Kad smo u fazi „jesenje i zimske depresije”, češće dolazimo u situaciju da se počastimo namirnicama koje podižu energiju, a takva hrana je bogatija i kalorijama, mastima i šećerom.
Dodatni problem je u tome što namirnice sa visokim sadržajem šećera neizbježno dovode do naglog pada nivoa šećera u krvi, zbog čega ponovno želimo hranu. Kad uđemo u ritam pada i naglog podizanja šećera, skladištimo višak kalorija, odnosno kilograma.
Ne jedem više, ali se gojim
Pojedina istraživanja sugerišu da nizak nivo vitamina D može da utiče na našu težinu u zimskom periodu. Našem tijelu je potrebno sunce za sintezu vitamina D, ali zimi ima malo sunčanih dana, rjeđe izlazimo napolje i obično samo zamotani u rukavice i šalove, pa nam je koža malo izložena sunčevoj svjetlosti. Studije pokazuju da ljudi s niskim nivoom vitamina D skladište više masnoća, iako tačan mehanizam još uvijek nije utvrđen. Pretpostavlja se da nedostatak vitamina D aktivira nakupljanje masnoća, tako da se sve kalorije koje konzumiramo skladište u masne ćelije umjesto da se iskoriste kao energija. Povećajte nivo vitamina D tako što ćete jesti više plave ribe i pokušajte da svaki dan budete najmanje 20 minuta izloženi suncu, makar to bila samo koža podlaktica.
Nisam kriva ja, nego TV
Svi oni koji za nakupljene kilograme krive kompjuter i televizor djelimično su u pravu. Tokom ljeta izlazimo, šetamo se, plivamo, ali već krajem septembra kauč nam postaje neodoljiv. Kad smo kod kuće, obično ili jedmo ili se odmaramo na kauču gledajući televiziju. Zato pokušajte i da u zimskim mjesecima pronađete prikladnu fizičku aktivnost i ne zabušavajte ni onda kada vam nije do vježbanja.
