SIMBOL HUMANIH DJELA I LJUDI: Od iduće godine nagrada “Sestre Gajić”

Borba porodice Gajić da se pronađe lijek protiv Laforine bolesti biće simbol humanih djela i ljudi u Banjaluci i predstavljaće posebno gradsko priznanje koje bi po prvi put trebalo biti uručeno iduće godine, onima koji nesebično pomažu drugima.

Ova nagrada za humanost bi trebalo da nosi naziv po sestrama Gajić i da bude uvrštena kao još jedno zvanično priznanje, koje se dodjeljuje zaslužnim pojedincima, udruženjima, ustanovama ili organizacijama povodom Dana grada Banjaluka.

Inicijativa

U prethodnom periodu je bilo naznaka da bi se to moglo desiti, ali sve je ostalo na obećanjima, koja su negdje usput ostala neispunjena.

Naime, gradu Banjaluka je još 2018. godine predata inicijativa sa potpisima više od 3.000 građana da se ova nagrada uvrsti u gradska priznanja.

Pokretači inicijative su smatrali da su sestre Gajić pravi simbol borbe i humanosti, te da bi se nagradom sa njihovim imenom Banjaluka na jedan način odužila nadljudskoj borbi ove porodice da se pronađe lijek protiv Laforine bolesti.

Nakon toga je bilo načelnih obećanja da će se ta inicijativa uzeti u obzir, jer su se pripremale izmjene kriterijuma na osnovu kojih se ova priznanja dodjeljuju, ali vrijeme je pokazalo da se ništa po tom pitanju nije promjenilo.

Iako se ove godine, zbog pandemije virusa korona odustalo od dodjele priznanja povodom Dana grada Banjaluka koje je trebalo biti u aprilu, nadležni su prije vanredne situacije uspjeli da sprovedu javni poziv na koji su građani, ustanove ili institucije mogli slati prijedloge.

U tom javnom pozivu nije bilo posebne nagrade za humanost već su se mogli poslati prijedlozi za Ključ Grada, sa Poveljom “Počasni građanin grada Banjaluke”, Zlatni grb Grada, Plaketa i Nagrada Grada– mladima.

Značaj

Ta situacija bi se prema najavama novoizabranog gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića  trebala promjeniti dogodine.

“Potrudiće se da se ta nagrada uvrsti kao jedno od priznanja koje se dodjeljuje povodom Dana grada i duboko sam uvjeren da nema odbornika koji bi to opstruisao. Ta nagrada je preko potrebna i već prvom prilikom, kada to bude moguće, biće predloženo da ona uvede kao zvanično gradsko priznanje. Priča porodice Gajić pokazuje da je Banjaluka i Republika Srpska najveći svjetski donator za pronalazk lijeka za najtežu epilepsiju na svijetu. Mnoge zemlje su prepoznale priču o porodici Gajić, a da takva priča ne bude vrednovana u gradu odakle je potekla iskra borbe za pronalazak lijeka”, kaže Stanivuković i dodaje da će učini sve što je u njegovoj moći da se to promjeni.

Kaže da je važno da imamo takvu vrstu nagrade, koja će nostiti naziv po sestrama Gajić i da je dobije onaj Banjalučanin koji učini najhumaniji potez, upravo zato što je ta porodica skupljala novac za lijek, koji najvjerovatnije njihove kćerke možda i neće dočekati.

“Jedna već nije. Zamislite tu humanost. Borite se za nešto što u ovom trenutku nije za vas, nego za buduće opšte dobro. To je univerzalna poruka koju će slati jedna takva nagrada, da bude simbol djela koja trebaju ostati poslije nas. Nagrada sestre Gajić, će predstavljati takvu vrijednost. To je moja dužnost ne samo kao gradonačelnika, već i kao prijatelja kojem je  porodica Gajić druga porodica”, naglasio je on.

Sestre Gajić su prijateljice iz djetinjstva novoizabranog gradonačelnika.

Borba

Tatjani i Milani Gajić, do tada savršeno zdravim tinejdžerkama, u proljeće 2007. godine otkrivena je Laforina bolest, neizlečivo progresivno neurološko oboljenje, koje vodi ka gubitku intelektualnih i tjelesnih sposobnosti i fatalnom ishodu. Uz teške patnje, Lafora djeca mogu da požive maksimalno 10-ak godina.

Milanini i Tatjanini roditelji su nakon saznanja da su njihove kćerke žrtve surove Lafore, život posvetili borbi za ljek za ovu rjetku bolest.

Nisu odustali ni kada je Tatjana preminula 2014. godine.

Majka bolesnih djevojčica, pedijatar Snježana Gajić, poručila je da je kao doktorica itekako svjesna da njena djeca možda neće dočekati lijek, ali da se ona, njen suprug i prijatelji bore za svu Lafora djecu svjeta, pa i za onu, koja još nisu ni rođena.

Zahvaljujući prvenstveno porodici Gajić, koja je prikupila više od milion maraka donacija, kanadski istraživački tim, na čelu s profesorom Beržom Minasijanom završio je istraživanje i lijek je sada u fazi testiranja u SAD.

Milana se i sada uz pomoć porodice bori za ozdravljenje.

O sudbini sestara Gajić i borbi ove porodice za spas Lafora djece, Denis Bojić je snimio dokumentarni film „Lica Lafore“, koji je obišao brojne festivale i izazvao pažnju širom sveta.

“Ključ grada” Snježani Gajić

Iako je možda, kako je Stanivuković kazao, prerano, predložiće da se najviše gradsko priznanje „Ključ grada“ dodijeli Snježani Gajić, majki Tatjane i Milane Gajić.

“To neću učiniti da bi neko dobijao poene, već da konačno dođe vrijeme da se prave stvari vrednuju, da se vrednuju pojedinci koji su to stvarno zaslužili, a Snježana Gajić i njene kćerke to jesu. Majka Snježana je heroj žena u svakom smislu te rječi, simbol majčinstva”, kazao je Stanivuković.

(Srpskainfo)